Najprije pandemija, pa potres, i sad rat u Ukrajini za tvrtku Jedinstvo Krapina su događanja koja su se snažno odrazila na poslovanje u posljednje dvije godine.
– Korona je napravila svoje; poremećaji na tržištu, usporavanje i odgađanje investicija, reorganizacija radnih smjena. Posebno je bilo komplicirano s radnicima koje je pandemija zatekla na gradilištima u Njemačkoj. S obzirom da su po povratku morali biti u izolaciji, čak smo organizirali i smještaj za njih jer nisu smjeli svojim kućama – priča nam vlasnik i predsjednik Uprave Josip Mihalić.
– Uz pandemiju u punom zamahu onda još i potres. Na javnom natječaju smo dobili posao i proizveli 500-tinjak stambenih modula za područja Sisačko-moslavačke županije. Bilo je potrebno hitno i povoljno isporučiti smještajne module tako da smo morali reorganizirati svoje kapacitete i pomaknuti rokove namijenjene za druge kupce – kaže Mihalić.
A sad još i rat. Netko kaže da je rat daleko, ali za Mihalića – rat je tu:
– Veliki su poremećaji u opskrbnim lancima, nema čelika, nema keramike, nema tekstila, nema drva, nema plastike, nema plina, nema nafte... – objašnjava prvi čovjek Jedinstva i probleme ilustrira činjenicom da Rusija i Ukrajina pokrivaju oko trećine europske potrošnje željeza.
Takve frekvencije problema ne sjećaju se ni najiskusniji, poput Mihalića, iako se on sjeća i razdoblja pretvorbe i privatizacije s početka 90-ih, kad je tvrtku trebalo dići s dna. Trebalo je probijati tržište, podići kvalitetu proizvoda, razvijati nove proizvode, nabaviti nove strojeve, opremu, pronaći nove poslove da bi se uopće opstalo, redovno podmirivati poreze, doprinose i isplaćivati plaće zaposlenicima... Ipak, aktualna 'tri zla' i novonastala situacija otežanih uvjeta poslovanja nisu do te mjere ugrozila grupaciju koja s povezanim tvrtkama zapošljava oko tisuću ljudi i ostvaruje oko milijardu kuna prihoda na godinu. Iako su prihodi u 2020. bili smanjeni, poslovanje je posljednjih godina uvijek u plusu.
Sad je aktualna borba oko cijena. Država je nedavno naručila 30 kuća na Banovini, ali s fiksnom cijenom i fiksnim rokom isporuke. Srećom, Mihalić objašnjava da se u građevinarstvu očekuje priznavanje porasta troškova repromaterijala. Ali, je li Jedinstvo građevinar ili metalac (kako je i registrirano)?
– Mi smo metalska građevinska industrija. U Njemačkoj, na čijem smo tržištu prisutni, proizvođači modularnih i montažnih objekata spadaju u građevinsku industriju. Mi proizvodimo module raznih dimenzija i namjene koji se montiraju, međusobno povezuju, opremaju potrebnim instalacijama i opremom u moderne objekte – objašnjava Mihalić.
Mihalić nas je najviše iznenadio izjavom: – Budućnost je u drvetu!
Od čovjeka koji se više od trideset godina bavi metalom tražimo objašnjenje, a on ponavlja:
– Budućnost je u drvetu. Drvo je kao materijal sada dostupniji i izgradnja iz takvog materijala je jeftinija od čelika zbog toga što je potrebno manje rada, a i zdravije je. Posljednjih godina osim čeličnih proizvodimo i drvene module, ugrađujemo drvene nosače umjesto čeličnih. Oni upijaju CO₂, dok ga željezo stvara. Takvi objekti imaju dobru statiku, otporni su na požar, a i spadaju u ekološku izgradnju. Kao unutarnje zidne obloge mogu se montirati gipsane ploče prema potrebi na koje onda dolaze keramičke pločice u kupaonici, sanitarnim prostorima ili kuhinji, a s vanjske strane se može napraviti fasada.
Najveći dio prihoda dolazi od izvoza, pa su zbog jednostavnijeg nastupa na inozemnom tržištu osnovali i tvrtku sa sjedištem u Njemačkoj, gdje se redovito javljaju na natječaje, a podosta ih i dobivaju:
– Pošaljemo ponudu elektronskim putem, ne poznajemo naručitelja, niti on poznaje nekog od nas. Osim toga, dodatni dokumenti poput porezne potvrde ili garanciju banke trebaju naknadno priložiti samo oni koji uđu u uži izbor tako da je čitav postupak maksimalno pojednostavljen i nema žalbi.
Na domaćem tržištu je još uvijek prisutnija klasična zidana gradnja u odnosu na modularnu gradnju. Ipak se u krapinskoj tvrtki nadaju da će ekološka osviještenost doći do izražaja i da će se uvidjeti prednosti ovakvog modernog i kvalitetnog načina gradnje.
– Tako je npr. cijena izgradnje dječjeg vrtića na bazi ovih modula, ovisno o izvedbi, oko 1000 eura po kvadratu, dok je klasična gradnja do 50 posto skuplja. Svijet primjenjuje modularnu gradnju jer je brža, jeftinija, kraće je vrijeme od početka izgradnje do stavljanja objekta u funkciju. Kao važnu prednost potrebno je spomenuti i to da se jednom montirani objekt može protekom vremena demontirati i premjestiti na drugo mjesto – objašnjava Mihalić.
Drvena gradnja je, prema njegovim riječima, u prednosti i u odnosu na dosadašnju njihovu modularnu gradnju.
– Za željeznu proizvodnju su potrebni zavarivači kojih je danas sve manje. S drvom je jednostavnije, brža je izgradnja i montaža te je ekološki prihvatljivije – kaže Mihalić.
To ne znači da će se u Krapini zaustaviti dosadašnji asortiman jer se već i sada paralelno proizvode modularni objekti sa željeznom, ali i s drvenom konstrukcijom. Daljnja ulaganje planirana su u proizvodnju drvenih modula, za što u Krapini mogu očekivati i sredstva iz fondova EU. Europa traži zelenu gradnju i prednost imaju drveni objekti i moduli.
– Samo na Baniji se planira izgraditi tisuću drvenih kuća u tri godine. Počeli smo napokon shvaćati prednosti takve gradnje jer je brza i ekološki prihvatljiva – zaključuje Josip Mihalić zaokret od metala prema drvetu.
►Kompletnu reportažu o poslovnoj sceni Krapinsko-zagorske županije možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera