Udruženi uzgajivači kamenica iz Malostonskog zaljeva nastoje uz pomoć europskih sredstava prebroditi dvogodišnju pandemijsku krizu, dodatno brendirati i izvan domovinskih granica popularizirati tu kraljicu među školjkama koja je otprije koju godinu dobila europsku zaštićenu oznaku izvornosti. Uskoro bi trebala biti dovršena popularno-znanstvena dvojezična monografija o posebnostima školjkarstva u Malostonskom zaljevu i prirodnim značajkama tog morskoga tjesnacu između kopna i pelješkog poluotoka. U okviru projekta The Queen of Oysters restorani u Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji koji imaju u ponudi kamenice na jelovnike dodaju oznaku koja gostima govori da je Malostonska kamenica autohtoni lokalni proizvod kojeg vrijedi probati.
Mariju Radić, predsjednicu udruge Stonski školjkari koja okuplja četrdeset od oko sedamdesetak uzgajivača, zatekli smo kod obiteljskog joj uzgojnog polja na kućnom pragu. Udruga školjkara kojoj je na čelu zaslužna je za upis Malostonske kamenice u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštitu cijenjene školjke na području Europske unije. Zaštita na europskoj razini dobrodošla je za prepoznatljivost kamenice izvan granica Hrvatske, a proces brendiranja udruga je nastavila europskim projektom u okviru kojega bi uskoro trebala biti dovršena monografija o školjkarstvu u Malaostonskom zaljevu na hrvatskom i engleskom jeziku.
– Mi ovdje imamo stoljetnu tradiciju uzgoja školjaka. Današnji uzgajivači su mahom tradicijski obrti, svi imamo neku priču s koljena na koljeno. Moj djed se počeo baviti školjkarstvom 1927. godine, naslijedio ga je moj otac, a njega ja. Htjeli smo da stariji ispričaju svoje priče, da se to zabilježi, da se sve objedini u monografiji i da domaći i naši posjetitelji imaju uvid u tradiciju Malostonskog zaljeva. Monografija bi trebala biti dovršena do 19. ožujka kada se tradicionalno obilježava Dan Malostonske kamenice, manifestacije koja je zbog pandemije izostala već dvije godine. Kamenicu promoviramo i kroz restoranske jelovnike. Htjeli bismo je približiti gostima, naglasiti da je ona autohtoni proizvod ovoga kraja. Cilj nam je povećati konzumaciju, da svaki gost koji dođe u Dubrovačko-neretvansku županiju proba kamenicu – govori nam Marija Radić uime udruženih uzgajivača školjaka koje ondje u Malostonskom zaljevu čine okosnicu gospodarstva.
Oko devedeset posto godišnje proizvodnje plasira se u restorane, najviše dubrovačke. Prethodne dvije slabije turističke sezone i razdoblja pandemijskih zatvaranja restorana osjetili su i školjkari.
– Potrebne su dvije do tri godine da školjka od mlađi naraste do konzumne veličine. I ako se ne proda u roku od dvije godine, kao što se dogodilo zbog pandemije, bude puno mortaliteta. Ove godine je bilo 80 posto mortaliteta. Školjka je uginula, prošao je njen životni ciklus. Veliku štetu nam nanosi i orada. Sad smo baš podnijeli zahtjev za obeštećenje i čekamo kakav će biti ishod – govori predsjednica udruge Stonski školjkari o poteškoćama u poslovanju u Malostonskom zaljevu.
Udruživanje je malim uzgajivačima ne samo donijelo europsku zaštitu izvornosti Malostonske kamenice i europski projekt brendiranja i vidljivosti nego i pomaže u svakodnevnom poslovanju
– Udruženi lakše dolazimo i do potpora manjih vrijednosti, dobivamo informacije o očevidnicima koje smo dužni ispunjavati. Očevidnike ispunjavamo jednom mjesečno i na osnovu njih dobivamo državnu potporu. Prema tim očevidnicima prije dvije godine smo imali milijun i dvjesto tisuća komada godišnje kamenice. Čovjek koji radi na moru nema vremena ići na stranice ministarstva i pratiti sve to. Zato je tu udruga koja proslijedi sve važne informacije prema uzgajivačima koji su u udruzi – zaključuje Marija Radić, uzgajivačica školjaka i predsjednica udruge Stonski školjkari.