Tvrtke i tržišta
StoryEditor

[Poslovni putopis] Spegra se oprezno širi, ne želi ni na istok ni na zapad, nego na projekt

07. Ožujak 2022.
Berislav Borovina, Spegrafoto Lider Media

Tvrtka za izvođenje specijalnih građevinskih radova Spegra već je sada 'puna za ovu godinu'. Njezinih 230 radnika pomno je raspoređeno po delikatnim projektima obnove kulturne baštine i složenih inženjerskih sanacija. Rade po cijeloj Hrvatskoj, u Trogiru se trse da do svibnja odrade sanaciju ukrasa grada, starog čiovskog mosta, u Istri ih čeka obnova još par mostova, a u Zagrebu imaju nekoliko gradilišta, među kojima je i sanacija samostana, zvonika i Crkve svetog Franje Asiškog na Kaptolu. Radi se puno, bez prestanka, pogotovo stoga što se za radove za koje su se specijalizirali ne može angažirati bilo koja građevinska tvrtka, a njihova stručnost u saniranju građevina nakon potresa postala je iznimno tražena.

Pomalo su već i na izmaku snaga na pojedinim gradilištima gdje ne ide sve po planu. Budući da je riječ o velikim građevinskim projektima, bilo da su u pitanju sanacije spomenika kulturne baštine ili gospodarskih objekata poput mostova, tunela, hidroelektrana, zrakoplovnih pista, problema s kojima se susreću je pregršt. Ponekad se europski novac ne slijeva zamišljenim tempom, ponekad se na građevinama usred radova otkriju konstrukcijska oštećenja na koja se nije računalo, ponekad se upletu neke više sile poput pandemija i potresa. Sve je to svakodnevica Berislava Borovine, osnivača i vlasnika Spegre.

Inozemna priznatost

Iako je njegov tim radio na obnovama nekih od najvrjednijih spomenika kulturne baštine kao što je Knežev dvor u Dubrovniku, Hvarsko kazalište ili Stari most u Mostaru, Borovina kaže da su ih do nedavnih potresa, kada je do izražaja došla njihova ekspertiza i veliko iskustvo, više cijenili u svijetu nego u Hrvatskoj.

– Za svoj smo rad dobili nemjerljivo više komplimenata u Italiji, Njemačkoj i Austriji nego u Hrvatskoj, tu smo dobili na važnosti tek kad je bio potres. U inozemstvu smo zaista priznati i to pokazuju i nagrade koje smo primili, izdvojit ću nagradu Vijeća Europe za obnovu Hvarskog kazališta te nagradu i zahvalnicu UNESCO-a za sanaciju Jupiterovog hrama u Splitu koji je rađen u rimsko doba za dolazak cara Dioklecijana. Košarkaško igralište koje smo radili u Dubrovniku proglašeno je najljepšim na svijetu – navodi direktor Spegre dodajući kako je bilo i ponuda za preuzimanjem, ali ne žuri mu se s prodajom, volio bi da tvrtka vlasnički ostane u obitelji. Osnovao ju je 1989. godine, s obzirom na to da je radio na Građevinskom institutu, tvrtku je otvorio na suprugino ime, ona je isto građevinske struke.

Ljubav prema toj posebnoj građevinskoj niši rodila se igrom slučaja. Kao student Borovina je bio zaljubljenik u hidrauliku, čak mu je i diplomski rad na tu temu bio ocijenjen najboljim u Jugoslaviji. No, dok je nakon diplome čekao da se na Građevinskom fakultetu u Splitu otvori mjesto na katedri za hidrauliku, privremeno je radio u domeni ispitivanja materijala i konstrukcija, i zaljubio se u to područje. Bogato iskustvo u sanacijama koje se pokazalo iznimno dragocjenim nakon serije potresa koji su pogodili Zagreb i Banovinu, Borovina je počeo stjecati još 1979. godine sudjelujući u sanaciji Dubrovnika nakon potresa u Crnoj Gori.

Potresna ekspertiza 

- Trideset godina rada posvetili smo baš takvim poslovima radeći u tišini i kad se dogodio prvi potres u Zagrebu, sve naše ljudske i materijalne kapacitete u Zagrebu dali smo na raspolaganje Gradskom poglavarstvu. Sudjelovali smo u raščišćavanju i saniranju labilnih dijelova koji su prijetili urušavanjem. Nakon toga sam se preko Komore i preko Građevinskog fakulteta uključio i aktivno učestvovao u izradi smjernica. Mi smo sudjelujući na obnovi Dubrovnika i Stona nakon potresa te na ratnoj obnovi akumulirali ogromno empirijsko znanje. Stručna javnost se zapravo šokirala koliko smo toga mi radili. Sve smo te spoznaje podijelili s kolegama s jedinim ciljem da u projektiranju tih starih vrijednih objekata ne napravimo greške na kojima smo mi mnogo naučili kroz dugi vremenski period – istaknuo je Borovina iskazavši nadu da će nemila događanja potaknuti na donošenje univerzalnih pravilnika ponašanja i na pridržavanje protupotresnih mjera.

Previše se opušteno postupalo u stanovima u kojima se proizvoljnim rušenjem zidova narušavala konstrukcija, cijene stanova su bile enormne, a ništa od toga nije se ulagalo u obnovu i pojačanje stabilnosti zgrada. Vrijeme je da se o tome počne promišljati, smatra građevinski autoritet Borovina. Napominje da je država vrlo solidarno pristupila obnovi privatnog vlasništva te da ne pamti da je igdje u toj mjeri država uskočila građanima. No, obnova je složeno pitanje, i pravno i inženjerski i sa svih aspekata te je procedura mogla biti brža da su se donijele izvanredne mjere. Demokratska procedura gdje se svatko 'čeka na nišanu' i najbolje ideje se napadaju, nije zahvalan teren za hitne postupke, stoga obnova već sada pati. Međutim, ne treba ni srljati s obnovom.

- U obnovi treba žuriti sa standardnim objektima da ljudi što prije usele, ali visokovrijedne objekte ne treba i ne smije se obnavljati na brzinu. Zagreb treba iskoristiti ovaj trenutak da neke objekte koji nemaju povijesnu ili arhitektonsku vrijednost zamijeni novima. Neki dijelovi grada mogu se interpolirati. Ne treba bježati od toga da se kroz dvjestotinjak godina vidi trag potresa, odnosno činjenice da je Zagreb zahvaljujući njemu postao još ljepši – tumači Borovina kako je prirodna katastrofa prilika za poboljšanje koju ne bi trebalo propustiti.

Ni na zapad ni na istok

Pitali smo ga o planovima za budućnost te doznali kako se razvijaju nadasve oprezno. Skloniji su biranju projekata i objekata nego širenju poslovanja. Na to ih na neki način prisiljava tržište rada jer nemaju koga zaposliti. Već sada više od polovine zaposlenih čine oni s nižim kvalifikacijama, a u njihovoj je niši iznimno bitno znanje i kvaliteta odrađivanja radova. Širenje na zapadna tržišta ima svoje pozitivne strane, ali njih se može zanemariti ako vam oduzmu najvrjednije što imate – ljude.

- Imali smo dosta poziva iz Njemačke, pa dođete tamo raditi, a oni vam jednostavno preuzmu radnike. Ponude im par eura više i ostanete bez ljudi. Sve to treba raditi promišljeno i s oprezom – objašnjava prvi čovjek Spegre i dodaje da je sa širenjem na drugu stranu, ovu istočnu problem nešto drugačiji. Specifičnost njihova posla zahtijeva visokokvalificiranu radnu snagu i nije moguć uobičajen scenarij da na gradilište ili lokaciju dođe samo rukovodeći kadar, a da se preostali radnici unajme lokalno. Radnik na takvim delikatnim projektima treba znati rukovati specijalnim strojevima i alatima, biti upoznat sa specijalnim tehnološkim postupcima i imati iskustva. Stoga su njihove usluge istočnom tržištu jednostavno preskupe.

Spegra je prošle godine ostvarila nešto manji rezultat nego 2020. kada je uprihodila 128 milijuna kuna. U prvoj pandemijskoj godini Spegra nije zabilježila pad, naprotiv prihodi su im porasli i zadržali se na tim razinama. Tako očekuju da će biti i ove godine. Iako su već potpuno 'bukirani', ne predviđaju značajniji rast. 

Sutra: Direktor Viatora objasnio kako neizvjesnost oko isporuke vozila utječe na poslovanje rent-a-cara

09. prosinac 2022 07:49