Rast potražnje uz istovremeni pad ponude i sve izraženiju inflaciju rezultirali su novim rastom cijena dugoročnog najma u svim sveučilišnim gradovima. Prema podacima specijaliziranog portala Njuškalo, u Zagrebu je ponuda stanova za najam na tom portalu manja za čak 17 posto, dok je potražnja za stanovima za najam ove jeseni rasla oko 10 posto. To je rezultiralo i bržim iznajmljivanjem stanova pa je u prosjeku sada potrebno devet dana manje da se iznajmi stan u Zagrebu u odnosu na prošlu jesen.
– Zbog manjka ponude, u Splitu stanovi 'odu' još brže – za čak 16 dana manje u odnosu na prošlu jesen, dok je u gradovima poput Osijeka, Varaždina, Rijeke i Pule ove godine potrebno tri do sedam dana manje da bi se iznajmio oglašeni stan – naveli su iz Njuškala.
Potražnja velika, ponuda loša
Kao razloge povećane potražnje u Zagrebu uz standardni dolazak studenata, Renato Tripalo, projekt menadžer i voditelj u agenciji za nekretnina Eurovilla, navodi ponovno prebacivanje stanova iz dugoročnog u kratkoročni najam, veliki broj inženjera koje je Mate Rimac doveo u Zagreb te dolazak Ukrajinaca, no ne samo izbjeglica, nego i zaposlenika tvrtki iz Ukrajine koje su u Hrvatsku prebacile svoje poslovanje.
– Potražnja je puno veća od ponude, zbog čega je došlo do velikog rasta cijena najma. Prije godinu dana stan od 40 kvadrata u novogradnji se iznajmljivao za 500 eura, a prije tjedan dana sam ga iznajmio za 650 eura – na primjeru je Tripalo pokazao koliko su narasle cijene najma u posljednjih godinu dana.
Uz uzroke koje je naveo, rastu potražnje 'kumovali' su i digitalni nomadi, kaže Ana Kovač, vlasnica agencije za nekretnine Talaria.
– Potražnja je izuzetno velika, a ponuda ja loša, što naravno rezultira rastom cijena. Primjera radi, stan u centru Zagreba koji se prije šest godina iznajmljivao za 900 eura, danas postiže cijenu najma od 1500 eura. Ranije ste mogli dogovoriti gledanje nekog stana za mjesec dana, a danas je to nemoguće, jer se odmah iznajmi – kazala je Kovač te dodala da s obzirom na klijentelu koju ima, u njenom slučaju najviše nedostaje četverosobnih stanova na ekskluzivnijim lokacijama čiji se najam kreće između dvije i tri tisuće eura.
Porasla kupovna moć
Cijene najmova, navodi Andrea Bilić, direktorica agencije Metropola, u posljednjih godinu dana narasle su rekordnih 15-20 posto.
– Najam lijepo i moderno uređenog dvosobnog stana od cca 40m2 u novogradnji s vlastitim parkingom, danas u prosjeku iznosi 600 eura mjesečno dok se prošle godine isti mogao unajmiti za 500 eura. Ovdje govorimo o najmu stana u sadržajno bogatim i dobro prometno povezanim kvartovima poput Črnomerca, Trešnjevke, Knežije, Srednjaka, Jaruna, Vrbana, dijelova Novog Zagreba i Borovja, dok se u dijelovima grada poput centra, Maksimira, Srebrnjaka, Šalate, Pantovčaka, Britanskog trga i Tuškanca postižu i znatno više cijene – kazala je Bilić koja također kao jedan od razloga rasta potražnje i cijena navodi digitalne nomade, ali i zagrebački potres te povećanu kupovnu moć.
– U zagrebačkom potresu imali smo trend iseljavanja brojnih stanovnika centra koji su, iz sigurnosnih razloga, iz svojih stanova ušli u dugoročne najmove u novim ili novijim zgradama u dijelovima grada prije gotovo isključivo rezerviranim za strance, poput podsljemenske zone.
U pandemiji koronavirusa je došlo do povećane potražnje od strane digitalnih nomada kao i ostalih stranaca koji su odlučili napustiti svoje 'represivne' domovine poput Kanade, SAD-a, dijelova Europe i Australije i preseliti u 'liberalniju' Hrvatsku i Zagreb. I naposlijetku porasla je kupovna moć domaćih stanovnika koji se sve više odlučuju na dugoročni najam nekretnina, osobito dok su u procesu kupovine i/ili gradnje vlastite kuće ili stana – objasnila je Bilić.
Razlike u ponudi i potražnji stanova za najam jako su izražene na razini gradskih četvrti pa su tako najpopularnije lokacije Trešnjevka Sjever i Jug te dijelovi Novog Zagreba, te u njima potražnja premašuje ponudu, dok je u Donjem Gradu ponuda veća od potražnje.
Najveći skok u Splitu, Zadru i Dubrovniku
Prema podacima Njuškala, najveća ponuda stanova je u cjenovnim razredima od 450 do 650 eura mjesečno, dok je onih ispod 350 eura tek 10 posto u ukupnoj ponudi. S druge strane, oko 30 posto najmoprimaca u Zagrebu, ali i Splitu, traži stanove za najam od 350 do 450 eura, a preferiraju one od 40 do 60 kvadratnih metara. Stanova do 300 eura, kakvi se također prilično pretražuju, značajno nedostaje.
– Najveći nesrazmjer između ponude i potražnje, kako u Zagrebu tako i u Splitu, vidljiv je u manjim stanovima – od 20 do 40 kvadratnih metara. Za njih je zainteresirano oko 30 posto najmoprimaca, dok je njihov udio u ponudi tek 20 posto – navode iz Njuškala.
Iako agenti za nekretnine navode da je cijena najma rasla dvoznamenkastim stopama u posljednjih godinu dana, prema podacima Njuškala, koji se doduše temelje na oglašenim, a ne realiziranim cijenama, cijene mjesečnog najma stana u Zagrebu u godini dana 'skočile' su za 6,63 posto, u Rijeci 6,04 posto, u Varaždinu 8,05 posto, a u Splitu i Zadru čak 17 posto. Više od 10 posto poskupio je najam u Osijeku i u Puli, a u Dubrovniku se ove jeseni za mjesec dana najma treba izdvojiti 16 posto više u odnosu na prošlu.
– U glavnom gradu sada mjesečni najam po kvadratu prosječno košta 10,74 eura, ali kod manjih, ujedno i traženijih, stanova taj je iznos nešto viši – doseže prosječnih 17 eura. Najmoprimci koji žele proći povoljnije svakako trebaju uzeti u obzir stanove za najam u prizemljima i razizemljima. Oni su, prema našoj analizi, gotovo 100 eura mjesečno povoljniji od stanova iste kvadrature na prvom ili drugom katu. Također, povoljniji su i stanovi koji se nude za najam u kućama, za njih se prosječno traži oko 60 eura mjesečno manje nego za istu kvadraturu u zgradi. No, unatoč nižoj cijeni, većina najmoprimaca ipak preferira stanove u zgradama – objasnili su iz Njuškala.
