Makar se njegovim kremšnitama i bermetu ne može odoljeti, Samobor je puno više od mjesta u koje Zagrepčani bježe za vikend ne bi li prošetali Vugrinščakom ili do Staroga grada. Grad je to koji već nekoliko godina osvaja titulu najboljega velikoga grada u Hrvatskoj za gospodarstvo, a uz ekonomske jednako uspješno ostvaruje i ostale ciljeve, poput socijalnih i infrastrukturnih.
Vječno je proljeće u mjestu čija poduzetnička klima zaista neprestano cvate i razvija se, što dokazuju i mnoge male, srednje i velike kompanije u Samoboru i njegovoj okolici koje iz godine u godinu ostvaruju sve bolje rezultate i šire poslovanje. Od prehrambene industrije i tekstilne proizvodnje do građevinskih tvrtki i velikih proizvođača, već se generacijama ističe kao grad s raznovrsnim gospodarskim sektorima. Njegove tvrtke ne samo da otvaraju radna mjesta i potiču lokalni razvoj nego često sudjeluju i u zajedničkim inicijativama podupirući lokalne projekte i društveno odgovorno poslovanje.
Proizvodnja u Samoboru – i Indoneziji
Mala samoborska tvrtka bavi se s nekoliko segmenata djelatnosti povezane s bojom. Zahvaljujući vlastitom razvoju u njoj znaju izmjeriti boju, izraditi recept za nju, a na kraju je i proizvesti. Počela je kao zastupnica najveće svjetske kompanije koja mjeri boju, a danas se već 90 posto regionalnih kompanija koje proizvode tekstil, papir, plastiku te boje i lakove koristi sustavima koje im je prodala upravo Miltonia.
– Još smo 1995. otkrili novi segment tržišta koji se tada razvijao, proizvodnju nijansi u dućanu boja i lakova ili tinting. Razvili smo svoj sustav i vrlo brzo prodali ga u svim regionalnim zemljama. Tih dana u Srbiju sam putovao s vizom. Sustav je bio dobar i, nakon što smo ga prodali svima lokalno, proširili smo se u Grčku, Bugarsku, Rumunjsku, Libanon i Siriju. Razvili smo svoj softver. Kupovali smo spektralne fotometre u Americi, dispenzere u Nizozemskoj, kolorante u Italiji, karte boja u Francuskoj te pakirali i prodavali kao svoj proizvod. Uspješno smo se nosili s konkurencijom multinacionalnih kompanija. Kamo god smo došli, prodali smo. Bilo nas je tada pet zaposlenih. I onda smo izgubili prvi posao – rekao je Miltonijin osnivač i izvršni direktor Tomislav Jurlin.
Što se izgubljenog posla tiče, Jurlin ga je više prihvatio kao lekciju, a ne poraz. Naime, francuski im dobavljač 2002. godine nije mogao isporučiti tonsku kartu na vrijeme pa je od 2003. samoborska tvrtka počela vlastitu proizvodnju tih karata jer su u njoj zaključili da na tržištu postoji nepokriveni segment – ekskluzivna, visokokvalitetna proizvodnja manjih serija takvih proizvoda.
– Stalnim ulaganjem u ljude i tehnologiju podignuli smo kvalitetu na najvišu razinu. Danas, dvadeset godina poslije, među deset smo najvećih u svijetu, prepoznati kao najkvalitetniji. Još prodajemo dispenzere i spektralne fotometre te čuvamo svojih 90 posto tržišnog udjela u regiji, ali naš je glavni posao proizvodnja tonskih karata. Inače, to je ono što vam prodavač u trgovini pokaže kad želite odabrati nijansu za svoj zid ili fasadu – objašnjava Jurlin čija tvrtka izvozi čak 97 posto proizvodnje; od toga, kaže, 50 posto u Europsku uniju, a 50 posto u zemlje izvan nje.
Miltonijina najveća tržišta zasad su Tajland, Turska, Francuska i Kenija. Naravno, to se mijenja iz godine u godinu jer su narudžbe stalnih kupaca višegodišnje.
Samoborski div
DIV grupa matična je tvrtka cijele grupe poduzeća koja zajedno tvore najveću regionalnu grupaciju specijaliziranu za preradu, proizvodnju i trgovinu vijčane robe te ostalih strojnih dijelova i metalnih proizvoda, brodogradnju, projekte kapitalne željezničke infrastrukture i mostogradnju. Cijela grupacija ima tvornice u Hrvatskoj, BiH i Srbiji te brodogradilište Brodosplit. Regionalni je lider u metaloprerađivačkoj industriji koji zapošljava ukupno 3500 radnika te je komercijalno prisutan u više od trideset zemalja svijeta.
– U dijelu proizvodnje standardnih elemenata i sklopova te specijalnih vijčanih elemenata gotovo se 95 posto proizvodnje izvozi, kao i više od 70 posto proizvoda iz segmenta kolosiječnog pribora. Građevinski projekti željezničke infrastrukture većinom se provode na domaćem tržištu, a i djelatnost inženjerskih poslova u brodogradnji, razvoju i istraživanju – kaže član Uprave DIV grupe Darko Pappo.
Širenje proizvodnje
Bijuk HPC izvozno je orijentirana samoborska tvrtka čijih se više od 80 posto proizvoda izvozi na tržište zemalja EU-a i u druge zemlje, a na domaćem tržištu zastupljen je na gotovo svim područjima, osobito u brodogradnji, prerađivačkoj industriji, prehrani, kemijskoj i naftnoj industriji. Bavi se proizvodnjom cijevnih spojeva, odnosno raznih hidrauličkih komponenata. Proizvodi ih u tri pogona, od kojih svaki ima 710 četvornih metara, i sprema u 600 četvornih metara veliko skladište u Vrbovcu Samoborskom.
– Proizvodnja u vlastitom pogonu temelji se na dugogodišnjem iskustvu koje se stjecalo od 1965. godine. Od obiteljskog obrta do današnje moderne tvrtke ustrojeni su najviši standardi tehnologije i kvalitete. Tehnologija proizvodnje cijevnih spojeva i drugih proizvoda zasniva se na CNC postrojenju najnovije generacije. U sklopu kompletne potpore kupcima svojega proizvodnog programa pružamo razne usluge: primjerice, strojno uprešavanje prstena na krajeve cijevi, izradu nestandarnih spojeva po nacrtima ili uzorku, kutnih cijevnih instalacija upotrebom suvremene tehnologije, gibljivih hidrauličkih instalacija, kao i savjetovanje te tehničku podršku iz područja tvrtkinih djelatnosti – iznosi financijski direktor u poduzeću Bijuk HPC Miroslav Piškor.
Cijeli tekst je dostupan u digitalnom izdanju Lidera.