Prihod i dobit prvaka građevinarstva pali, glavnom izazivaču porasli

Na prvi pogled nije se mnogo promijenio odnos snaga među najvećim domaćim građevinarima u prošloj godini, međutim, zagrebemo li malo ispod površine, vidjet ćemo da promjena ipak ima, i to takvih koje bi u sljedećim godinama mogle ugroziti dosadašnje lidere.

Ukupan prihod prvih 50 građevinara (toliko ih je ušlo među 1000 najvećih, za razliku od lani kad ih je bilo 51) bio je 2,98 milijardi eura, što je 16,9 posto više nego 2023. godine. Nije to malen rast, no u oči upada da je dugogodišnji vodeći dvojac, Kamgrad i Strabag, lani zabilježio pad prihoda u odnosu na godinu prije.

Zvijezde i repatice

Tako je Kamgrad u vlasništvu Dragutina Kamenskog ostvario 247,7 milijuna eura, što je 6,4 posto manje u odnosu na 2023., a Strabag, na čijem je čelu Veljko Nižetić, sa 197,4 milijuna eura pao je za devet posto. Navedimo pritom da je i tvrtka Strabag AG – podružnica lani uprihodila 38,5 milijuna eura (rast od 1,9 posto), zauzevši 22. mjesto, no gubitak joj je iznosio oko 460 tisuća eura.

Pad vodećeg dvojca u prihodima nadomjestio je rast ostalih, pa je trećeplasirani Radnik, na čijem je čelu Mirko Habijanec, sa 178,1 milijun eura porastao za 7,4 posto, Dalekovod je također porastao za 12,3 posto, a prva promjena na ljestvici peta je pozicija koju je lani zauzeo ING-GRAD, tvrtka u većinskom vlasništvu Branislava Brizara, koja je posljednjih mjeseci bila zvijezda na tržištu nakon što je uspješno uvrštena na Zagrebačku burzu. Brizarova tvrtka, inače, posljednjih godina raste (2023. bila je sedma u sektoru graditeljstva), a lani su njezini prihodi porasli za 33,8 posto.

Od preostalih kompanija koje su u prvih deset sve su također rasle, osim GIP-a Pionir (GP Krk, Osijek-Koteks, Projektgradnja plus i MDK Građevinar), kao i najviše ostalih kompanija koje su ušle među 1000 najvećih. Razlog je tomu, kako kaže financijski direktor u ING-GRAD-u Ivan Augustin, što je lani tržište obilježila stabilna potražnja.

– Nastavljena su ulaganja u infrastrukturne i javne projekte, osobito sredstvima fondova Europske unije. S druge strane, u sektoru i dalje ima izazova zbog nedostatka kvalificiranih radnika, što zahtijeva dodatne napore u operativnom planiranju.

Za ING-GRAD godina je bila uspješna kad je riječ o realizaciji strateški važnih projekata, očuvanju visokih standarda kvalitete i jačanju pozicije na tržištu.

– Uspjeli smo odgovoriti na tržišne izazove zahvaljujući prilagodljivosti, učinkovitom planiranju resursa te dugogodišnjem iskustvu u vođenju složenih projekata – kaže Augustin.

Pitanje dobiti

Zanimljivo je da je ukupna neto dobit 50 najvećih građevinara ostala na razini 2023. godine. Iznosila je 181,5 milijuna eura, ali vodeći dvojac i tu je pao, i to znatno: Kamgrad je profitirao s 10,1 milijun eura (–63,2 posto), a Strabag s 1,8 milijuna eura (–89 posto); pridružio im se i Dalekovod s neto dobiti od 3,4 milijuna eura (–185,3 posto).

Za razliku od njih Radnikova je neto dobit porasla za 8,2 posto (na 13,6 milijuna eura), a ING-GRAD-ova za 45,9 posto (na 20,6 milijuna eura), kao i ostalima koji su među prvih deset prema prihodu (GP Krk, Osijek-Koteks, Projektgradnja plus i MDK Građevinar).

Unatoč stabilnoj potražnji prošla je godina bila iznimno turbulentna za građevinsku industriju, a rast inflacije bio je ključan izazov.

–​ Poskupjeli su svi ulazni troškovi u gradnji, od osnovnih materijala poput betona, čelika i drva do radne snage. I političke nesigurnosti, uključujući ratne aktivnosti, poremetile su globalnu trgovinu, usporile​ opskrbne lance te povećale cijene transporta, što je dalje negativno utjecalo na cijene, no unatoč svim izazovima mnoge tvrtke održale su stabilnost i uz velike napore ostvarile pozitivne rezultate. Građevinsko tržište nije bilo imuno na sve te turbulencije, ali pokazalo se vrlo otpornim – ističe Maja Tuđen Pavlinić, prokuristica u MDK-u Građevinar, tvrtki koja također posljednjih godina sve više učvršćuje svoj položaj među najjačima u Hrvatskoj.

Prilagođavanje planova

Zbog svih tih izazova morali su lani prilagođavati poslovne planove, primjerice zbog dostupnosti materijala i promjena u cijenama, a neki projekti morali su se odgoditi.

Ipak, većina projekata realizirana je u suradnji s partnerima, dobavljačima te primjenom inovacija u gradnji iako su se rokovi za neke projekte morali djelomično pomaknuti. Slično govori Augustin. ING-GRAD većinu je planiranih aktivnosti uspješno realizirao, uključujući završetak ključnih faza na nekoliko strateških projekata, a neki su još u tijeku, u skladu s višegodišnjim planovima.

– Posebno smo se usredotočili na unaprjeđivanje unutarnjih procesa i digitalizaciju poslovanja, što rezultira povećanjem operativne učinkovitosti. Kontinuirano prilagođavanje tržišnim okolnostima dio je naše strategije jer smatramo da je to jedan od ključnih čimbenika uspjeha u građevinskom sektoru – navodi Augustin.

Uzimajući u obzir te turbulencije, dobro je što je dobit ostala na lanjskoj razini iako to tvrtke mogu zahvaliti i rastu cijena građevinskih usluga. Kao i u mnogim djelatnostima, rast cijena ulaznih troškova morao se preliti na krajnjeg potrošača, no za građevinski sektor sreća je bila u tome, kako navodi Augustin, što je potražnja bila stabilna.

Štoviše, unatoč svim globalnim prijetnjama s kojima se suočavamo potražnja za stanovima i novim infrastrukturnim projektima nije jenjavala. Ljudi za stanove bez problema izdvajaju i do 3000 eura po četvornome metru, pa je rast cijena inputa također posljedica potražnje, a ne samo otežanog transporta robe ili globalnih prijetnji.

Finišeri pola u plusu, pola u minusu

Kao da to potvrđuju i podaci iz sektora graditeljstva – instalacija i završnih radova. Lani je ukupan prihod deset tvrtki koje su uspjele ući u 1000 najvećih bio 543,2 milijuna eura, što je za vrlo dobrih 24,5 posto više nego 2023. No zanimljivo je da je ukupna neto dobit tih deset tvrtki dobit pala za 21,6 posto, a iznosila je 29 milijuna eura.

Pad neto dobiti ostvarila je polovina njih, uključujući vodeću splitsku Brodometalurgiju, koja je ostvarila 122 milijuna eura prihoda (rast za 28 posto) i 1,5 milijuna eura neto dobiti (pad za 36,9 posto).

I tu nije bilo promjena u vodećoj četvorci jer su iza Brodometalurgije tri tvrtke koje su godinama u vrhu: Inter S.T.E.E.L., Deltron i Tromont. Sinjski Inter S.T.E.E.L. ostvario je 105 milijuna eura prihoda (19,6 posto više u odnosu na 2023.) i neto dobit od 2,2 milijuna eura (6,7 posto više). Prihod splitskoga Deltrona bio je 73,3 milijuna eura (28,6 posto više), a neto dobiti 11,7 milijuna eura (44,4 posto više). Tromont je pak ostvario 53,8 milijuna eura prihoda, ali ta je također splitska tvrtka imala dobit manju za 44,9 posto (2,2 milijuna eura).

U donjem dijelu tablice dogodile su se ipak znakovite promjene. Kolektor Koling – podružnica Matulji popeo se na peto mjesto istisnuvši đakovačku tvrtku Tehno-elektro. No najveća je promjena u broju tvrtki koje su ušle među 1000 najvećih, kao i u tome da su došle neke nove, a stare su ispale.

U 2023. iz sektora građevinarstva – instalacija i završnih radova među 1000 najvećih bilo je osam tvrtki, a lani se njihov broj povećao na deset. Osim Kolektora Koling, koji je kao novak odmah skočio na peto mjesto, novi su i osječki Energos, dugoselski Helb te Domcommerce iz Postrane, a društvo najboljih napustili su Elektron iz Donjeg Zemunika i Alfa Therm iz Metkovića. Zlaring je pak sa šestog mjesta pao na deseto.

Svijetla perspektiva

Rast ukupnog prihoda tog sektora za četvrtinu pokazuje da je tržište dinamično i da se na njemu izmjenjuju glavni igrači. To se očekuje u oba sektora jer, kako kaže Tuđen Pavlinić, budućnost je perspektivna, osobito u sektorima koji se odnose na obnovu i energetsku učinkovitost. Najvažnije će biti, dodaje, prilagoditi se tržištu rada i ekonomskim uvjetima, osiguravajući pritom kontinuiran razvoj fleksibilnošću, inovacijama i ulaganjem u ljude.

Augustin smatra da u ovoj godini građevinski sektor u Hrvatskoj zasad bilježi umjeren rast uz nastavak važnih infrastrukturnih i stambenih projekata, osobito u urbanim sredinama.

– Za ING-GRAD ovo je godina u kojoj dodatno učvršćujemo tržišnu poziciju i fokusiramo se na vrlo kompleksne projekte, osobito na kvalitetu i održivost. Kapital prikupljen javnom ponudom planiramo usmjeriti u strateške akvizicije, čime želimo ojačati poziciju tržišnog lidera. U bližoj budućnosti očekujemo i nastavak snažnih investicija iz javnog i privatnog sektora, od poslijepotresne obnove, infrastrukturnih projekata i investicija u turizmu do gradnje proizvodnih pogona. Vjerujemo u stabilan razvoj sektora koji će i dalje biti ključan pokretač gospodarstva i povezanih industrija – ističe Augustin.

Tuđen Pavlinić kaže da u MDK-u Građevinar predviđaju nastavak prilagodbe tržišta jer unatoč stabilizaciji inflacije geopolitičke napetosti ostaju prijetnja globalnoj ekonomskoj ravnoteži. Ipak, nezahvalno je predviđati kretanje cijena u drugom dijelu godine, pogotovo zbog tendencije rasta kamatnih stopa kao odgovora na inflaciju, što može otežati pristup financiranju za mnoge investitore.

– Pripremljenost za krizne situacije svakako može ublažiti dio šokova koji dolaze s globalnim nesigurnostima, pa i dalje očekujemo velik interes za gradnju stanova u urbanim područjima. Manja ruralna područja mogla bi pak biti podložnija fluktuacijama u cijeni, ovisno o razini infrastrukture i potražnje. Zbog inflacije koja neprestano raste, rata i visokih cijena energenata raste i cijena stanogradnje. Međutim, treba napomenuti da će potražnja za specifičnim tipovima gradnje, primjerice ekološkim projektima, energetski učinkovitim zgradama, čak biti i veća, a klasična stanogradnja može biti podložnija oscilacijama u cijeni, ovisno o specifičnostima lokalnog tržišta – objašnjava Tuđen Pavlinić.

Građevinski sektor i dalje raste, kao što pokazuju lanjski rezultati. No manji rast profita pokazuje da nije imun na turbulencije i da tvrtke ulažu znatan napor kako bi im se prilagodile. I promjene među konkurencijom, iako na prvu nisu vidljive, pokazuju da se na tržištu pojavljuju sve jači izazivači vodećih tvrtki.