Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Proizvođači mesa: Više nije pitanje cijene, nego hoće li mesa uopće biti

18. Travanj 2023.
Krešimir Kuterovac, Milivoj Dragošević i Mladen Kušeković

Veliki, ozbiljni proizvođači mesa odustaju od proizvodnje, domaće teladi za tov gotovo da i nemamo, u cijeloj Europi se smanjuje broj proizvođača jer se sve manje ljudi želi baviti stočarstvom, cijena stočne hrane pokupila je gotovo 300 posto, a s obzirom na to da Hrvatska nema dovoljnu proizvodnju niti jedne kategorije mesa, budućnost stočarstva je neizvjesna, izjavio je to Mladen Kušeković, vlasnik tvrtke Natura Beef i član udruge Baby Beef, na današnjoj stručnoj raspravi o budućnosti proizvodnje, dostupnosti i cijena mesa u Hrvatskoj, održanoj u organizaciji agencije za PR u poljoprivredi i agrobiznisu Kombinat 1969.

U posljednjih deset godina otkako je Hrvatska članica Europske unije, vrijednost uvoza žive stoke i proizvoda prateće industrije porasla je s 440,3 milijuna eura 2012. godine na 1,23 milijarde eura u 2022. godini. Istovremeno se vrijednost uvozno-izvozne bilanca gotovo utrostručila – s -268 milijuna eura porasla je na gotovo -700 milijuna eura.

image

Mladen Kušeković

– Zadnjih godina živimo od zaliha jeftinog mesa s europskog tržišta. Koliko znamo, određene kategorije su se potrošile, ni tamo više nije bajna situacija. Kvalitetno meso u zemljama u okruženju je skuplje nego kod nas. Meso iz tih zemalja na našem tržištu je jeftinije, prodavali su se tržišni viškovi. Upravo u takvim situacijama je potreba intervencija države kroz robne rezerve ili bilo koje druge mehanizme da bi se situacija koliko-toliko održavala. Što će se dogoditi s cijenama, teško je prognozirati – rekao je Kušeković uz napomenu da više nije pitanje kolika će biti cijena mesa, nego hoće li mesa uopće biti.

Proizvođači mesa već godinama ukazuju na te probleme Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, a Kušeković ističe da ih svi zajedno trebaju riješiti.

Rušenje cijena

Milivoj Dragošević, vlasnik i direktor firme Purex, istaknuo je da oni posluju stabilno unatoč svim problemima u stočarstvu, ali i prošlogodišnjim izazovima poput skoka cijena žitarica, porasta cijene ostalih dodataka za stočnu hranu, ali i energije, te padu cijena mesa.

– Cijena mesa je rapidno pala jer se smanjila proizvodnja mesa u EU i te su viškove europski proizvođači diskontirali, uvozili u Hrvatsku i rušili prodajnu cijenu mesa i mesnih prerađevina. To je bilo jako teško financijski preživjeti, ali se zadnjih godinu dana cijena izbalansirala, a i podigli smo cijene – rekao je Dragošević.

Objašnajva da je njihova proizvodnja pilećeg i purećeg mesa integrirana – od proizvodnje stočne hrane, farme, sustava održavanja, klaonica, prerade i distribucije, imaju i svoje dućane na području Splita i Zagreba gdje prodaju 95 posto svojih proizvoda.

image

Milivoj Dragošević, Purex

– Budući da radimo u nadstandardu, naša proizvodna cijena veća je od cijena velikih proizvođača. Budući da standardna industrijska roba koja dođe iz uvoza po ekstremno niskoj cijeni, koja je i od njihove proizvodne cijene jeftinija 30-40, pa i 50 posto, zato što je diskontirana i ušla kao višak, ovdje su kod nas smanjili cijenu za 50 posto od takve vrste proizvodnje, a od moje vrste proizvodnje čak i 70 posto. I kada vam uđe takva roba, normalno da kupci trče prema tome što je jeftinije, bez obzira na kvalitetu – objasnio je Dragošević probleme s kojima se susreću.

Dragošević stoga traži bolju organizaciju cijelog poljoprivrednog sustava u smislu regulacije, kako bi domaća roba dobila na vrijednosti.

– Najefikasnije, da bi se zaštitilo domaće proizvođače i proizvodnju, trebalo bi kontrolirati više od strane inspecijskih službi ono što ulazi, u smislu zdravstvene ispravnosti, kvalitete, dokumentacije koja to prati, i da bi na taj način osigurali da ta domaća roba ipak ima nekakvu vrijednost da se može prodati po nekim normalnim cijenama – zaključio je Dragošević.

Nedostatak će osjetiti građani

Da su trendovi proizvodnje mesa u Hrvatskoj, pa tako i svinjetine, negativni, te da je situacija alarmantna svjedoči i Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja te osnivač i direktor tvrtke Agroporc. Svinjogojce, navodi Kuterovac, najviše smeta neuređeno tržište, nepostojeće ugovorne obveze, nepovezanost s mesnom industrijom, investicije koje se u svinjogojstvu ne događaju i ne realiziraju, pa nema niti restrukturiranja sektora, dok stari i mali proizvođači napuštaju proizvodnju, a novih i velikih nema.

Broj krmača, kako je naveo Kuterovac, lani je pao osam posto, a nazimica za više od 30 posto i to je jedan od najvećih padova unazad pet godina. Hrvatski građani najviše konzumiraju svinjsko meso, dodao je, a procjene se kreću oko 40 kilograma godišnje, dok je samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa u Hrvatskoj 55 posto.

– Europa je prvi put unazad nekoliko desetaka godina okenula trend i smanjila proizvodnju mesa, zbog ekologije. Taj trend koji se u Europi događa će se nastaviti. Dakle, Europa smanjuje proizvodnju, a Hrvatska nema dovoljno svoje proizvodnje. Možemo samo čekati trenutak u kojem će hrvatski građani osjetiti nedostatak mesa – rekao je Kuterovac te ponovio da neće biti pitanje cijene, nego nedostatka svinjetine na tržištu.

Jedan od problema jest i da je većina potpora u novom strateškom planu vezana za hektare, koje svinjogojci i stočari nemaju. Također, Kuterovac napominje da je kvaliteta uvezenog svinjskog mesa niže cijene upitna.

– Ta cijena jednostavno smanjuje cijenu na tržištu, a kada ne možete ostvariti prihod na tržištu, jednostavno smanjujete proizvodnju i nema daljnjeg razvoja. Prema novom zakonu smo skeptični. Zbog takvog odnosa stočarstvo će se nastaviti dalje urušavati – upozorio je Kuterovac.

Odluka na razini države

O problemima možemo razgovarati danima, kazao je Dragošević, predlažući kao konkretno rješenje proizvodnju u nadstandardu. Kako je objasnio, Hrvatska ima priliku proizvoditi i brendirati meso različite, opipljive, bolje vrijednosti naspram one koja dolazi iz uvoza po nižoj cijeni.

– Da bismo to mogli, treba se donijeti odluka na razini države da se ide u tom smjeru. To mogu biti nadstandardi u puno segmenta, primjerice, da je proizvedeno bez štetnih sastojaka, da je meso bolje organoleptičke kvalitete, da su svježiji proizvodi, da imamo povjerenje proizvođača. To država može i mora napraviti, na način da se na razini Ministarstva poljoprivrede uvede sustav certifikacije kvalitete, relevantna služba koja može definirati različite stupnjeve kvalitete. Tako se stimulira dio proizvodnje, a država ga može promicati i brendirati kroz turističku i javnu potrošnju te na taj način zaštititi dio malih proizvođača – objasnio je Dragošević.

Nema hitnih mjera, već mjere moraju biti sustavne i smislene za proizvodnju, zaključio je Kuterovac.

04. ožujak 2024 08:41