Proizvodnja oraha raste, a ukupna površina pod nasadima sve je manja

Posljednjih godina proizvodnja oraha i lijeske znatno raste, a razlog tome su ne samo poticaji, nego i potražnja koja je potaknula proizvođače da se upuste u taj biznis, čak i one koji do nedavno nisu bili u tom poljoprivrednom sektoru. Ipak, ponajviše zbog klimatskih promjena proizvođači se pitaju je li proizvodnja tih donedavno poticajnih kultura danas toliko isplativa.

Lani je proizvodnja oraha gotovo udvostručena. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) proizvedeno je 375 tona oraha (godinu ranije 197 tona). Pri tom je 303 tone plasirano na tržište, dok je ostatak potrošen za vlastite potrebe. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pak, lani je orah uzgajalo 5.619 proizvođača u sustavu potpora na 6.990 hektara, od čega ih je više od pola bilo pod ekološkom proizvodnjom, odnosno 3.918 hektara, ili 56 posto. A deset najvećih drži 857 hektara, što je 12,3 posto ukupne površine.

Međutim, ukupne površine pod orahom padaju zadnjih godina. Primjerice, 2020. prijavljenih površina Agenciji bilo je 7951 hektar, što znači da ih je za gotovo tisuću bilo manje prošle godine. Kao jedan od razloga tom padu ukupne površine može se navesti spomenute klimatske promjene, odnosno sve teži uvjeti proizvodnje s kojima se suočavaju proizvođači, o čemu nam neki i govore.

Ukupna površina pod orahom u Hrvatskoj
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

No kako onda raste proizvodnja unatoč padu površina pod nasadima? Nema preciznog odgovora, no najvjerojatnije je riječ o tome da su proizvođači krenuli u taj biznis, privučeni tada primamljivim prihodima i dobroj tržišnoj perspektivi, povećavajući nasade koji su zadnjih godinu do dvije došli u puni urod. Količina uroda i više je noge kompenzirala pad ukupne površine pod nasadima.

Najveći proizvođač u Hrvatskoj je zagrebačka tvrtka Zeleni orah koja svoje nasade ima u Slavoniji. Ukupno je to 131 hektar, a najveći im je nasad u Općini Dragalić u kojoj na 50 hektara imaju ekološku proizvodnju oraha.

Inače, za ovu je tvrtku zanimljivo da se bavi stočarstvom, no kako nam kažu, pružila im se mogućnost preuzimanja postojećih mladih nasada oraha u zakup, što su vidjeli kao priliku za diverzifikaciju proizvodnje. Uslijedilo je i podizanje novih nasada na dodatnim površinama koje smo uzeli u zakup, s namjerom postupnog razvoja plantažne proizvodnje.