Rabljeni automobili preuzimaju Europu: Pad novih vozila, rast starih

Europska autoindustrija nalazi se pod sve većim pritiskom, što od carina od strane Donalda Trumpa, što od kineske konkurencije koja je već opasno zagazila na europsko tržište novih automobila. Ne treba zaboraviti ni pravila usklađivanja s europskim pravilima o prelasku na električna vozila te najavu zabrane prodaje vozila s klasičnim motorima u Uniji od 2035. godine. Sve to stvara veliki pritisak na industriju, što se očituje i u prodaji novih automobila.

Međutim, iako tržište novih automobila bilježi pad, tržište rabljenih starih automobila zabilježilo je veliki rast u 2024. godini koji se nastavio i u 2025. Unatoč problemima s opskrbom, pet najvećih europskih tržišta, Francuska, Njemačka, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija zabilježila su rast transakcija rabljenih automobila, dok se tržište novih automobila suočavalo s padom registracija u većini zemalja.

Rast tržišta rabljenih automobila u Europi

Prema procjenama, europsko tržište rabljenih automobila imalo je vrijednost od 65,9 milijardi dolara u 2024. godini, a očekuje se da će do kraja ove 2025. godine tržište narasti za dodatne dvije milijarde na 67,9, milijardi dolara. Dugoročne pak projekcije predviđaju da će tržište dosegnuti 95,2 milijarde dolara do 2033. godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 4,32 posto.

Rabljeni automobili, osim što su povoljniji imaju u ključnu ulogu u automobilskom ekosustavu jer pružaju isplativija rješenja i potrošačima omogućuju bržu izmjenu vozila unutar i izvan granica država. Prekogranična trgovina snažno je zastupljena, pri čemu Njemačka, Francuska i UK služe kao glavni izvoznici, dok Poljska, Rumunjska i Bugarska pa i Hrvatska predstavljaju najveće uvoznike rabljenih vozila. Tome su pridonijele i digitalne platforme, poput Auto1 Group, Mobile.de, AramisAuto ili domaći Neostar koje su transformirale i olakšale kupnju i prodaju rabljenih automobila, smanjujući informacijski nesrazmjer i povećavajući transparentnost transakcija. Također, pojavile su se i tvrtke poput CarVerticala koje na jednostavan način provjeravaju status vozila što daje dodatnu sigurnost pri kupnji rabljenog automobila.

Portal Autovista24 analizirao je podatke prodaje rabljenih automobila u Europi po zemljama, te u analizi potvrđuju kako su Francuska, Njemačka i Italija zabilježile pad prodaje novih automobila u prva tri mjeseca ove godine, dok je u Španjolskoj i UK-u zabilježen mali rast. Ipak, tržište rabljenih automobila u svakoj zemlji zabilježilo je rast, jer sve više kupaca bira stariji i jeftiniji model kao svoj sljedeći automobil.

Rezultati u pet najvećih europskih tržišta

Francusko tržište rabljenih automobila završilo je 2024. s blagim rastom od 3 posto, unatoč padovima u četvrtom tromjesečju. Ukupno je prodano 5,35 milijuna vozila, s tim da su benzinci u prodaji bili s udjelom od 36 posto i rastom od 18 posto. Rabljena električna vozila (BEV) porasla su 54 posto, dosegnuvši tržišni udio od 2,5 posto, dok se prosječna starost vozila u Francuskoj povećala na 12 godina.

Njemačko tržište rabljenih vozila poraslo je 7,4 posto u 2024., s gotovo 6,48 milijuna transakcija. Četvrto tromjesečje zabilježilo je rast od 5 posto, unatoč padu tržišta novih automobila od 0,7 posto. Najveći rast zabilježen je u travnju (+27,5%).

Španjolsko tržište rabljenih vozila završilo je godinu s rastom od 9,6 posto, ukupno 2,07 milijuna prodanih vozila. Diezelaši su prednjačili s 52, posto udjela, benzinci s 37 posto,  dok su BEV-ovi i PHEV-ovi zabilježili značajan rast od 54,7 i 82,4 posto. Prosječna starost rabljenih vozila ostala je stabilna na 11,2 godina.

UK je zabilježio rast tržišta rabljenih automobila od 5,5 posto, s 7,64 milijuna prodanih vozila u 2024. Godina je bila stabilna, a potražnja za rabljene BEV-ove porasla je 57,4 posto na rekordnih 188.382 jedinica, što čini 2,5 posto tržišta.

Italija je četvrto tromjesečje 2024. zaključila s rastom od 8,1 psoto, a cijela godina završila je s ukupno 5,47 milijuna prodanih vozila. Najjači mjesec bio je listopad (+10,5%), a tržište je zabilježilo samo dva mjeseca pada.

Vozni park u Hrvatskoj sve je stariji

Najnoviji podaci Centra za vozila Hrvatske (CVH) o starosti vozila registriranih u RH u 2024. godini pokazuju zabrinjavajući trend starenja voznog parka. Od ukupno 2,75 milijuna registriranih vozila, čak 1,8 milijuna ili 65,65 posto starije je od deset godina, dok je udio novih i novijih vozila (do pet godina starosti) i dalje relativno nizak.

Najbrojnija skupina su osobna vozila kojih je registrirano 2.001.266, a prosječna starost im iznosi 14,01 godinu. U toj kategoriji čak 65,76 posto vozila starije je od deset godina, dok je tek 15,14 posto mlađe od pet godina.

Još je izraženiji problem kod laka teretna vozila gdje je prosječna starost 11,66 godina, a gotovo 65 posto vozila starije je od deset godina. Kod teških teretnih vozila prosječna starost iznosi čak 12,50 godina, dok su autobusi u prosjeku stari 17,26 godina.

Nova vozila čine tek mali udio

Vozila stara samo godinu dana čine svega 6,2 posto ukupnog voznog parka, odnosno 170.545 vozila. Još 327.164 vozila (11,9 %) stara su između dvije i pet godina, a 446.554 vozila (16,25 %) između šest i devet godina.

Najmlađi prosječni vozni park imaju prikolice i poluprikolice s prosječnom starošću oko 7,3 do 9 godina, dok su najstarija vozila ona iz kategorija L5 (motocikli s bočnom prikolicom – 55,94 godine prosječno) i L4 (motocikli s bočnom prikolicom – 31,3 godine), iako su brojčano vrlo rijetka.

Podaci jasno ukazuju na to da hrvatski vozni park ubrzano stari. Takva struktura voznog parka ima višestruke posljedice, starija vozila najčešće su manje sigurna, više zagađuju okoliš i troše više goriva u usporedbi s novijima. Također, starenje voznog parka ujedno upućuje na slabu kupovnu moć građana i visoke troškove nabave novih vozila

Električna vozila i izazovi preostale vrijednosti

Jedan od ključnih izazova europskog tržišta rabljenih vozila je prijelaz na električna vozila (EV) i neizvjesnost oko njihove preostale vrijednosti i dugoročne pouzdanosti. Dok se prihvaćanje EV-a ubrzava zahvaljujući državnim poticajima, regulacijama emisija i rastućem interesu potrošača, tradicionalna vozila s unutarnjim izgaranjem izložena su bržoj amortizaciji, osobito stariji modeli. Također, tržište rabljenih električara je još uvijek nedovoljno razvijeno s ograničenim podacima o degradaciji baterija, troškovima popravaka i predvidivoj dugovječnosti. Nedostatak standardiziranih procjena stanja baterija i neujednačena infrastruktura za punjenje dodatno otežavaju prekograničnu trgovinu električnim vozilima. Primjerice, Norveška, koja predvodi u penetraciji EV-a, suočava se s problemima izvoza starijih modela zbog različitih razina prihvaćanja u drugim EU zemljama i općeg nepovjerenja prema rabljenim električnim vozilima.

Europsko tržište rabljenih automobila pokazuje veću otpornost u odnosu na tržište novih vozila. Rastuća prodaja, potaknuta većom cijenom novih vozila, širenjem električne mobilnosti i promjenama u ponašanju potrošača, sugerira nastavak pozitivnog trenda u 2025. godini. Prekogranična trgovina, digitalne platforme i inovativni modeli vlasništva dodatno osnažuju tržište, ali izazovi vezani uz EV tehnologiju i nesigurnost preostale vrijednosti zahtijevaju pažljivo praćenje.