Računi za ulaganje bez poreznih zavrzlama važniji od povezivanja burzi

Investicijski računi prvi su potez koji bi država trebala učiniti kako bi potakla građane na veće sudjelovanje na tržištu kapitala, glavna je poruka s panela koji je investicijsko društvo InterCapital organizirao u srijedu povodom pete obljetnice uvrštenja svojih ETF-ova na Zagrebačku burzu. Kao što je Ministarstvo financija ranije najavljivalo, početkom godine usvojena Strategija razvoja tržišta kapitala sadrži i mogućnost uvođenja računa gdje dobit ostvarena u trgovanju vrijednosnim papirima ne bi podlijegala oporezivanju ako se dalje reinvestira.

Prema sadašnjem poreznom rješenju, mali ulagač mora platiti porez na kapitalnu dobit ako je vrijednosnice prodao uz dobit u razdoblju kraćem od dvije godine od kupnje. Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) tvrdi kako postoje dva modela o kojima bi hrvatska Vlada trebala razmisliti pri dizajniranju domaćeg investicijskog računa.

Bruxellesu draže velike burze od malih

Prvi je britanski model gdje postoji nekoliko podvrsta investicijskog računa. Primjerice, postoji račun samo za niskorizičnu imovinu, poput državnih obveznica, ali i račun namijenjen mirovinskoj štednji gdje država uplaćuje o poticaje. Staničić je podsjetila i na finski model gdje ulagač ne treba platiti porez dokle god je povučeni iznos manji od prvotno uplaćenog. U Slovenski ulagači moći će od ožujka iduće godine trgovati preko investicijskih računa, no slovenska je vlada te račune odredila na način da se favorizira ulaganje u vrijednosne papripe slovenskih kompanija.

Staničić kaže kako bi to moglo izazvati problem s Europskom komisijom koja je preporučila da investicijski računi u državama članicama ne favoriziraju ulaganje u nacionalne izdavatelje. – Europska komisija želi potaknuti razvoj europskog tržišta kapitala na način da konkurira američkom, što znači da postoje dvije do tri velike burze. Tako i ova preporuka ide na ruku velikim tržištima – kazala je Staničić. Ono što se može učiniti jest da se u sklopu investicijskih računa povoljnije porezno tretiraju dividende koje je investitoru isplatila neka hrvatska kompanija, smatra Staničić.

Što se tiče regulatorne strane, Hanfin zadatak na poticanju tržišta kapitala treba biti u uklanjanju prepreka, a Staničić je pri tome pozvala financijsku industriju da 'glasno ukazuju na probleme koji utječu na njihove klijente'. – Sad je vrijeme da se jasno ukaže na probleme, napismeno s konkretnim prijedlozima za njihovo uklanjanje – poručila je Staničić. Jedna od nezaobilaznih tema bila je i integracija osam regionalnih burzi. Riječ je o projektu u koji je ušla Zagrebačka burza. Sredinom godine uključivanjem Ministarstva financija projekt je podignut na političku razinu, potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između ministara financija Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Hrvatske.

Integracija neće biti jednostavna

Danijel Delač, predsjednik Uprave Interkapital vrijednosnih papira, smatra kako se radi o dugoročnom projektu s obzirom na sadašnju vrlo zamršenu strukturu i regulativu na susjednim tržištima. – Svaka zemlja ima svoju burzu, svoju valutu, regulativu i namiru. Mi smo članovi burzi u tri države i svaka ima svoja pravila. To je i razlog zašto većina domaćih brokera nije htjela iskoračiti na inozemno tržište. Ne treba se zavaravati da će integracija biti jednostavna – smatra Delač. On je skeptičan i prema ideji da se na Zagrebačku  burzu uvrste kompleksniji financijski proizvodi, poput opcija. – Pitanje je imamo li publiku za takve proizvode – kazao je Delač.

Ivan Tadin, predsjednik Uprave investicijskog društva Hita iz vlastitog iskustva kaže kako domaći mali investitori najviše trguju s onim vrijednosnicama koje razumiju i iza kojih je izdavatelj koji im je poznat. – Tko želi trgovati s kompleksnijim instrumentima, to čini putem aplikacija za trgovanje – ističe Tadin. Jedan od ciljeva Strategije razvoja tržišta kapitala jest i da Hrvatska kroz nekoliko godina prijeđe iz statusa graničnog u rastuće tržište. U teoriji, to bi je stavilo na mapu daleko većih i financijski moćnijih stranih ulagača. No, za dobivanje tog statusa potrebno je ispuniti tri kriterija. Potrebo je na burzi imati barem tri kompanije s najmanje 1,9 milijardi eura vrijednosti, a vrijednost udjela njihovih slobodnih dionica mora iznositi najmanje milijardu eura.

Hrvatska za sada zadovoljava samo prvi kriterij, kod drugoga nam nedostaje jedna kompanija, dok je treći kriterij - godišnji promet dionicama jedne kompanije od najmanje 150 milijuna eura– trenutno vrlo nedostižan. Danijel Delač ocjenjuje da bi nam za status rastućeg tržište trebale znatno veće kompanije od sadašnjih, odnosno još nekoliko Zagrebačkih banki ili Končara'.

U gornjem dijelu globalne ljestvice

Svoj obol razvoju domaćeg tržišta kapitala dali su i InterCapitalovi fondovi čijim se udjelima trguje na burzi (ETF). Naime, s prometom od 214 milijuna eura tijekom ove godine, ETF-ovi zauzimaju devet posto prometa na Zagrebačkom burzi, po čemu je Hrvatska u gornjem dijelu globalne ljestvice. Najveći udjel prometa ETF-ova na burzi ima, naravno SAD, iznad 28 posto, a u Europi veći udjel od Hrvatske ima samo Ujedinjeno Kraljevstvo (17,8 posto) i Italija (11,6 posto), pokazao je u prezentaciji Đivo Pulitika, član Uprave tvrtke InterCapital ETF.

Prezentaciju o rezultatima ETF-ova održao je Đivo Pulitika, član Uprave InterCapital ETF

Osim burzi, InterCapitalovi ETF-ovi blagotovorno su djelovali i na svoje ulagače. U pet godina postojanja ETF koji prati domaći indeks CROBEX donio je 152 posto prinosa, a fond na slovenski SBI TOP čak 271 posto.

Finale ovog skupa bio je razgovor predsjednika Uprave InterCapital ETF-a Krešimira Vugrinčića sa Svenom Marušićem, poduzetnikom, operativnim partnerom u fondu ritičnog kapitala Provectus Capitalu, savjetnikom u OrangePillu te članom savjetodavnog odbora VC fonda SQ Capital. Marušić je ocijenio kako je i domaća IT industrija, baš kao i burze, pred konsolidacijom, s obzirom da imamo samo 40 IT kompanija koje imaju više od stotinu zaposlenih.

Sven Marušić i Krešo Vugrinčić

Prema njegovom sudu, nova etapa razvoja kompanija koje se bave uslugama u IT segmentu bit će veća diferencijacija. Ponajviše zbog globalnog tektonskog poremećaja koji se događa u segmentu IT usluga uslijed prodora umjetne inteligencije.