Po gustoći ‘odraslih‘ tvrtki Hrvatska je u odnosu na 2021. popravila svoj položaj među europskim zemljama koje sudjeluju u istraživanju Global Entrepreneurship Monitor, ali razina gustoće takvih tvrtki koje su poslovale više od 42 mjeseca i dalje je niska, što ujedno upućuje na nestabilnost poduzetničke strukture
Hrvatska je iznad prosjeka Europske unije u sudjelovanju u ranoj poduzetničkoj aktivnosti, ali udio ‘odraslih poduzeća‘ i dalje je ispod prosjeka. Drugim riječima, rado ćemo krenuti u poduzetništvo, ali ne opstajemo dugo. Tako barem tvrde najnoviji rezultati istraživanja Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za 2023. Ipak, po gustoći ‘odraslih‘ tvrtki Hrvatska je u odnosu na 2021. popravila svoj položaj među europskim zemljama koje sudjeluju u tom istraživanju, no razina gustoće takvih tvrtki koje su poslovale više od 42 mjeseca i dalje je niska, što ujedno upućuje na nestabilnost poduzetničke strukture.
S druge strane, vodeći smo među zemljama Europske unije po samopouzdanju u vlastite poduzetničke sposobnosti iako nas još ograničavaju politike i regulativni okvir. Također, ne pomaže nam ni obrazovni sustav, koji Hrvate ne priprema za razvoj i održivost poduzetničkih pothvata.
Ipak, nije sve tako crno, rezultati GEM istraživanja pokazuju i da je poduzetnička okolina u Hrvatskoj zabilježila određeni napredak unatoč mnogim izazovima koji ograničavaju razvoj poduzetništva. Istraživanje, koje se provodi zadnjih 25 godina, obuhvaća 46 zemalja svijeta, a poseban naglasak stavlja na poduzetničku aktivnost i percepciju u zemljama Europske unije, uključujući i Hrvatsku, koja u tom istraživanju sudjeluje od 2002. godine. Istraživanje se provodi prikupljanjem podataka od odrasle populacije i stručnjaka te je u Hrvatskoj provedeno na uzorku od dvije tisuće ispitanika i 36 stručnjaka.
Dobro krenemo, ali...
Vratimo se rezultatima. U prošloj je godini 13,2 posto odrasle populacije u Hrvatskoj sudjelovalo u ranim fazama pokretanja biznisa, što je iznad prosjeka Europske unije od 9,3 posto. Taj broj upućuje na optimizam među građanima i povećanu namjeru za pokretanje vlastitih poduzetničkih inicijativa.
Ipak, zanimljiva je motivacija, a motivacijski indeks koji se mjerio pokazuje da je velik broj poduzetnika pokretao ‘nešto svoje‘ zbog nužde, a ne zbog prepoznatih prilika. Unatoč tomu odlični smo u inovacijama pa smo se istaknuli po broju novih tvrtki koje uvode inovacije, a prošle smo godine svrstani na peto mjesto po inovativnosti proizvoda i tehnologija među zemljama EU-a uključenim u istraživanje. Te inovacije sve više ciljaju na tržišta s visokom konkurencijom, što svakako potiče širenje poslovanja i otvaranje međunarodnih tržišta.
Dakle, dobro krećemo, ali na pola puta zapnemo i onda – propadnemo. To je istraživanje za Lider prokomentirao predsjednik Udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik.
– Ako su Hrvati iznadprosječni u fazi stvaranja novih tvrtki, to može značiti da kao narod ili smo skloniji poduzetništvu od drugih naroda ili je konkurencija manja pa se lakše nalazi prostor za poslovanje. Moguće je i da smo skloniji imati bolje mišljenje o vlastitim sposobnostima i da katkad ne znamo na koje sve prepreke moramo računati u poslovanju – tvrdi Podobnik, koji se osvrnuo i na velik postotak propasti tvrtki.
Pakosna birokracija
– Veći postotak propasti takvih novih tvrtki u odnosu na druge zemlje može biti posljedica prevelikog birokratiziranja koje ne postoji na Zapadu, a novi poduzetnici, budući da nisu imali iskustva, na taj važan moment nisu računali. Dok se na Zapadu poduzetnici shvaćaju kao oni koji hrane i državni aparat i umirovljenike, kod nas administracija često živi da napakosti poduzetnicima i oteža im poslovanje. Jasno, postoje i izrazito pozitivne sredine u kojima je ugodno poslovati, ali to su najčešće manji gradovi i općine, kao što su Sveta Nedelja, Bjelovar, Primošten ili Umag – govori Podobnik.
Više smo puta u Lideru pisali o uzrocima propasti tvrtki u Hrvatskoj, a neki od ključnih su loš menadžment, neprikladna financijska kontrola, pretjerani pritisak interesnih skupina, neprofitabilne investicije te slabo upravljanje radnim kapitalom.
Zato su autori GEM istraživanja, čiji je nositelj u Hrvatskoj Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo (CEPOR), istaknuli i ključne preporuke koje bi trebale potaknuti promjene pa samim time preporučuju pojednostavnjenje regulatornog okvira kako bi se smanjile administrativne prepreke za poduzetnike i stvorila pozitivnija investicijska klima, zatim jačanje suradnje između istraživačkih institucija i poslovnog sektora radi komercijalizacije inovacija i jačanja konkurentnosti te uvođenje obrazovnih reformi koje omogućuju razvoj poduzetničkih kompetencija od osnovne škole do visokog obrazovanja. Preporučuju i pružanje potpore inovativnim tvrtkama putem državnih fondova rizičnoga kapitala i porezne poticaje za poslovne anđele kao i intenziviranje mjera za regionalnu i rodnu ravnotežu u poduzetništvu kako bi se potaknula ravnomjerna poduzetnička aktivnost u Hrvatskoj.
– Unatoč izazovima postoje jasni pokazatelji rasta i potencijala na poduzetničkoj sceni Hrvatske. Potrebne su kontinuirane, međuresorne i dugoročne mjere kako bi se osigurala poticajna okolina za poduzetnike, poduprla inovacijska klima i olakšalo poslovanje. Samo tako će Hrvatska moći osigurati stabilan rast poduzetništva i usklađivanje sa standardima razvijenijih članica EU-a – navode iz CEPOR-a.
Za komentar istraživanja obratili smo se i Hrvatskoj gospodarskoj komori, iz koje su također potvrdili da su jedni od glavnih izazova za poduzetnike pravni i financijski aspekti pokretanja poslovanja u Hrvatskoj, a posebno kada se govori o složenosti zakonskih regulativa.
– Da je to općeprisutan izazov, potvrđuju i specijalizirana istraživanja koje smo provodili u prethodnom razdoblju, poput onoga o zelenoj tranziciji, gdje su upravo kao najveće prepreke tvrtke identificirale financiranje projekata, zakonodavni okvir i administraciju, a izrazito veliku važnost pridaju financijskoj komponenti. Anketa europske udruge gospodarskih komora Eurochambres za 2025. (EES2025), temeljena na informacijama dobivenima od 42 tisuće poduzeća iz 27 zemalja, otkriva da se poduzetnici suočavaju s visokim troškovima rada, stalnim nedostatkom kvalificirane radne snage i sve većim regulatornim teretom. Treba povećati financiranje i pojednostavniti propise, smanjiti administrativne zapreke, izgraditi kvalificiranu radnu snagu, ubrzati digitalnu transformaciju, stvoriti energiju za budućnost i omogućiti integraciju tržišta – navode iz Hrvatske gospodarske komore.
Potrebno udvostručiti napore
Predstavivši Eurochambresove rezultate u Bruxellesu, predsjednik Eurochambresa Vladimír Dlouhý izjavio je da EU mora udvostručiti napore za povećanje produktivnosti Europe i omogućiti povoljne uvjete za rast i međunarodnu konkurentnost poduzeća. Naravno, osvrnuli su se na izvještaj Marija Draghija o konkurentnosti objavljen u rujnu koji je pokazao da je gospodarska učinkovitost Europe nazadovala pa i u Eurochambresu tvrde da je potrebno učiniti više kako bi se preokrenuo taj trend. Zato su i oni objavili svoje preporuke rekavši da je potrebno povećati financiranje i pojednostavniti propise, smanjiti administrativne zapreke, stvoriti kvalificiranu radnu snagu, ubrzati digitalnu transformaciju, stvoriti energiju za budućnost te omogućiti integraciju tržišta.
Pravo je pitanje hoće li, ako i kada posluša te preporuke, Hrvatska osigurati da joj tvrtke ne propadnu u prvih pet godina od osnutka.