Skroman rast od 2,4 posto u prva dva mjeseca teško da će se uspjeti održati i kad budu poznati podaci za ovogodišnji ožujak zato što je lani u trećemu mjesecu vrijednost izvoza bila rekordno visoka
Iako prvi rezultati robne razmjene Hrvatske s inozemstvom Državnoga zavoda za statistiku za prva dva ovogodišnja mjeseca govore da je hrvatski izvoz na početku ove godine krenuo u pozitivnom smjeru i porastao za 2,4 posto u odnosu na prva dva lanjska mjeseca, pravi test koji će jasnije pokazati je li taj skromni rast trend ili je samo privremeni eksces bit će rezultat prvoga kvartala, što će biti poznato za mjesec dana.
Naime, vrijednost izvoza u siječnju (1,68 milijardi eura) i veljači (1,78 milijardi) prošle godine bila je niža od cjelogodišnjeg prosjeka (1,9 milijardi), zato ukupno 110 milijuna eura robnog izvoza više u ta dva ovogodišnja mjeseca još ne može biti pouzdan znak preokreta trenda pada vrijednosti izvoza iz prošle godine.
Ožujak je, naprotiv, s 2,4 milijarde vrijednim izvozom bio najuspješniji mjesec za hrvatske izvoznike u prošloj godini. Tek ako je izvoz robe i u ovogodišnjem ožujku premašio barem dvije milijarde eura, moći ćemo reći da se oporavlja od lanjskog pada. Budući da je, međutim, vanjskotrgovinska razmjena i dalje pod prilično snažnim utjecajem promjena cijena, koje su lani u ovo doba još bile u uzlaznoj putanji, a sada su u silaznoj, gotovo sa sigurnošću možemo prognozirati da će DZS-ovo izvješće za prvi ovogodišnji kvartal pokazati pad vrijednosti izvoza.
Pad proizvođačkih cijena
Upravo zbog pada proizvođačkih cijena na godišnjoj razini na inozemnom tržištu analitičari Hrvatske gospodarske komore procjenjuju da je realan rast hrvatskog izvoza u prva dva mjeseca iznosio četiri posto, odnosno gotovo dvostruko više od rasta nominalne vrijednosti, koja je iznosila 3,56 milijardi eura. Nadu da će ova godina ipak biti u znaku rasta izvoza ulijeva podatak da je u siječnju ove godine najveći negativan doprinos došao iz djelatnosti opskrbe energentima (pad od 45 posto), a izvoz prerađivačke industrije, koja tvori 87 posto hrvatskog robnog izvoza, porastao je za 7,4 posto.
Rast unutar prerađivačke industrije zabilježilo je šesnaest od 23 sektora, među kojima i prema vrijednosti izvoza (170,5 milijuna eura) i prema postotku rasta (24 posto) u odnosu na siječanj prošle godine prednjači proizvodnja električne opreme. Solidan rast (5,8 posto) u siječnju je zabilježila i proizvodnja prehrambenih proizvoda, čija je nominalna vrijednost izvoza iznosila 151 milijun eura. Najveći pad izvoza (33 posto) unutar prerađivačke industrije zabilježen je u proizvodnji namještaja, čiji je izvoz u siječnju iznosio samo 17,5 milijuna eura. Izvoz na tri glavna tržišta u siječnju u najkraćem se može opisati kao ‘mješovita izvedba‘. U Italiju je, naime, povećan za 13,8 posto, a u padu je na njemačko (0,2 posto) i slovensko tržište (3,1 posto).