Nakon snažnog porasta u razdoblju od veljače do svibnja (uslijed izraženog poskupljenja uvoznih energenata i sirovina te nastojanja zaduživanja poduzeća uz povoljne uvjete kako bi se preduhitrio očekivani porast troškova zaduživanja), krediti poduzećima zabilježili su skroman porast na mjesečnoj razini (0,3 mlilijardi kuna ili 0,3 posto). Na kraju lipnja krediti poduzećima tako su premašili 95,8 milijardi kuna što je 12,1 posto ili 10,3 milijardi kuna više na godišnjoj razini.
Pritom je primjetan rast i kredita za investicije i krediti za obrtna sredstva već četvrti mjesec zaredom. Krediti za investicije zabilježili dvoznamenkastu stopu rasta od 10,9 posto, dok su krediti za obrtna sredstva porasli drugi mjesec zaredom čak 17,1 posto. Na mjesečnoj razini, krediti za investicije porasli su za 0,8 posto (na 38,7 milijardi kuna), a krediti za obrtna sredstva na 33,02 milijardi kuna ili 1,1 posto, stoji u makroekonomskoj analizi RBA analitičara.
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su za 1,8 milijardi kuna ili 0,7 posto u odnosu na kraju svibnja (na osnovi transakcija) dosegnuvši 259,2 milijardi kuna. Pritom je njihova godišnja stopa rasta ubrzala na 7,9 posto u lipnju u odnosu na 7,4 posto u svibnju.
Prirast plasmana na mjesečnoj razini u potpunosti je generiran rastom kredita, koji čine glavnu stavku plasmana. Najveći doprinos rastu kredita došao je od rasta kredita stanovništvu, odnosno stambenih kredita koji su u lipnju u odnosu na svibanj na osnovi transakcija porasli za 1,2 milijardi kuna ili 1,8 posto mjesečno (6,2 milijardi ili 9,5 posto godišnje). Njihovo nominalno stanje na kraju lipnja iznosilo je 71,3 milijardi kuna čineći tako 49 posto kredita plasiranih sektoru stanovništva.
Rast gotovinskih nenamjenskih kredita
Rast stambenih kredita povezan je s novim kreditima odobrenima u sklopu državnog programa subvencioniranja otplate za mlađe dobne skupine, ali i kao vrsta ulaganja s ciljem zaštite od inflacije i korištenja pozitivnog učinka realno negativnih kamatnih stopa na kredite. Na osnovi stanja, ukupni krediti (osim kredita središnjoj državi) iznosili su 252,7 milijardi kuna te zabilježili u lipnju stopu rasta od 0,7 posto u odnosu na mjesec ranije odnosno 7,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja krediti stanovništvu ukupnog iznosa 146,4 milijardi kuna bili su na mjesečnoj razini viši za 1,4 posto dok je godišnja stopa rasta blago ubrzala na 5,4 posto (s 5,2 posto u svibnju). Osim već spomenutog snažnog doprinosa stambenog kreditiranja rast bilježe i gotovinski nenamjenski krediti. S iznosom od 54,2 mlrd. kuna (37 posto kredita sektora stanovništvu) zabilježili su blagi porast od 0,1 milijardi kuna ili 0,3 posto na mjesečnoj razini te 1,5 milijardi ili 2,8 posto na godišnjoj razini.
U drugom polugodištu očekujemo sporiji rast stambenih kredita nakon što se iskoristi proljetni volumen subvencija, a potrošački krediti bi trebali brže rasti pod pritiskom potrošačkih cijena. Ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primitaka kućanstava otvara jaz u kućnim budžetima i održava potražnju za potrošačkim kreditima.
S druge strane, poremećaji u lancima opskrbe povećali su razinu neizvjesnosti te unijeli visok rizik u financijske odluke kod poduzetnika. Kako bi financirali rastuće troškove nabave kao i ojačali zalihe repromaterijala u uvjetima izvjesnih prekida u dobavnim lancima, pojačano je korištenje kratkoročnih kredita za obrtni kapital.