Acredia u najnovijem istraživanju o insolventnosti u suradnji s Allianz Tradeom predviđa daljnji porast globalnih stečajeva
Vodeće austrijsko društvo za upravljanje potraživanjima i rizicima Acredia u najnovijem istraživanju o insolventnosti kojeg donosi u suradnji s Allianz Tradeom, predviđa daljnji, ali manji porast globalnih stečajeva tvrtki u 2025. godini. Nakon porasta od 10 posto u 2024. godini, u 2025. se očekuje porast od šest posto te porast od tri posto u 2026. godini.
- Još uvijek nema naznaka poboljšanja. Očekujemo visoke razine insolventnosti u 2025. godini kao što su bile u 2024. Tek bi u 2026. godini moglo doći do blagog pada - izjavio je Michael Kolb, član uprave Acredia.
Prognoza insolventnosti u Hrvatskoj
Broj stečajeva u posljednje tri godine bilježi oscilacije – nakon 5.602 stečaja u 2022., broj je pao na 4.351 u 2023., da bi u 2024. ponovno porastao na 4.832. Usporedba podataka za siječanj pokazuje blagi pad u 2025. godini, s 573 stečaja u odnosu na 631 iz istog mjeseca prethodne godine.
Insolventnost je u Hrvatskoj je porasla za 11 posto u 2024. godini u odnosu na 2023. Međutim, pala je za 9 posto u siječnju 2025. godine u usporedbi sa siječnjem 2024. godine. Turizam, koji čini gotovo petinu BDP-a u Hrvatskoj, i dalje je osjetljiv na vanjske šokove koji mogu uzrokovati pad potražnje. Tvrtke u maloprodaji, građevinskoj industriji i proizvodnji također su pogođene tim utjecajima.
- Slabljenje gospodarstva u eurozoni, posebno u Njemačkoj, te pad potražnje i dalje nastavljaju vršiti pritisak na hrvatske tvrtke ove godine - ističe Kolb.
Acredia očekuje stabilizaciju insolventnosti u 2025. godini. Za 2025. godinu očekuje se rast BDP-a od 3,2 posto, što je malo niže u odnosu na prethodnu godinu, ali i dalje među najvišim stopama rasta u EU-u. Gospodarski rast Hrvatske i dalje će biti podržan ulaganjima financiranim iz EU-a.
Još se ne zna kako će uvođenje američkih carina na proizvode iz EU-a i Hrvatske utjecati na zemlju. Ukupni hrvatski izvoz u SAD čini nešto manje od četiri posto. S obzirom na to da više od 60 posto hrvatskog izvoza ide u Europsku uniju, posebno u Njemačku, Italiju i Sloveniju, negativni utjecaji carina osjetit će se uglavnom neizravno kroz europske partnere.
Trgovinski sukobi
U slučaju globalnog trgovinskog rata, situacija u Austriji mogla bi se dodatno pogoršati.
- Ako eskaliraju carinski i trgovinski sukobi, morali bismo povećati prognozu insolventnosti za jedan postotni bod. Poslovno okruženje rijetko je bilo ovoliko složeno i nestabilno, stoga tvrtke moraju ostati oprezne kako bi izbjegle rizik od neplaćanja - upozorava Kolb.
Za Italiju se predviđa povećanje od 17 posto, slijedi Njemačka s 10 posto, a Češka sa pet posto.
- Ekonomska nesigurnost ostaje i dalje visoka u cijeloj EU, a poduzeća se moraju više usmjeriti na otpornost i prilagodljivost kako bi se nosila s rastućim brojem stečajeva - dodao je Michael Kolb.
Na globalnoj razini, stručnjaci iz Acredije i Allianz Tradea predviđaju povećanje stečajeva tvrtki od 6 posto za 2025. godinu i tri posto za 2026. godinu. Najpogođenije zemlje su Rusija (+24 posto), Turska (+20 posto), Brazil (+13 posto) i SAD (+11 posto). Broj stečajeva značajno je smanjen u Mađarskoj (-23 posto). Učinci na tržište rada također su značajni - oko 2,3 milijuna radnih mjesta širom svijeta izravno je ugroženo, 120.000 više nego prethodne godine, posebice u Zapadnoj Europi.