Razlika između tražene i realizirane cijene stanova u Hrvatskoj popela se na nevjerojatnih 30 posto, pokazuju podaci Burze nekretnina. Prema analizi tog portala, koji podatke o ostvarenim kupoprodajnim cijenama dobiva od samih agencija za nekretnine, prosječna tražena cijena stana u Hrvatskoj lani je iznosila 3242 eura, dok je realizirana bila gotovo tisuću eura manja: 2280 eura. Takva razlika između traženih i realiziranih cijena do sada nije zabilježena u Hrvatskoj, čak ni prije financijske krize 2008. godine.
Naime, ranije najveći zabilježeni raspon između želja prodavatelja i realiziranih cijena dogodio se 2006. godine, kada je, prema podacima Burze nekretnina, realizirana cijena bila 20 posto niža od tražene. S druge strane, očekivanja kupaca i prodavatelja najbliža su bila 2010. godine, kada su vlasnici nekretnina tražili tek tri posto više u odnosu na ostvarenu cijenu. Da su razlike između oglašenih cijena i onih koji kasnije uđu u kupoprodajne ugovore sve veće, pokazalo je i istraživanje agencije Imperium immobiliare, prema kojem je prosječna razlika između tražene i prodajne cijene 2023. godine iznosila 22,75 posto.
- Prodavatelji još nisu osvijestili da nema više tih faktora koji su prije dvije godine jako gurali potražnju, kao što su inflacija i uvođenje eura. Kada se tome doda podatak da u Hrvatskoj imamo visoki postotak vlasništva te da mnogi prodavatelji ne moraju prodati nekretninu nego iskušavaju mogu li postići neku visoku cijenu, jasno je zašto je sve veća razlika između tražene i realizirane cijene. Trenutno u Zagrebu imamo mali postotak kupaca koji kupuje novogradnju s visokim cijenama, zatim kupce s mora, a od lokalnog stanovništva uglavnom kupuju nekretnine samo oni koji moraju, jer ne mogu ili ne žele kupovati po ovim cijenama. S druge strane, kako se ne gradi dovoljno stanova za srednju i nižu platežnu moć kupaca, ponuda nije velika i svi se natječu za postojeće nekretnine. Dio kupaca je početkom godine čekao i nadao se padu cijena nekretnina te očekivao nove mjere stambene politike, ali kako se ništa od toga još nije materijalizirao, prodaja je danas ipak veća nego u prvom kvartalu – objasnila je Lana Mihaljinac Knežević, vlasnica agencije za nekretnine Zagreb West, trenutno stanje na zagrebačkom tržištu nekretnina.
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, nedavno je izjavio da su rabljene nekretnine dostigle cijene po kojima se više ne mogu prodati jer su nerealne te iznio nadu da bi se sljedeće godine cijene nekih nekretnina, pogotovo rabljenih, mogle stabilizirati, čak i padati. Promet na tržištu nekretnina prošle godine je pao za 7 posto, a izvjesno je i da je pad nastavljen i u 2024. godini, jer je broj stambenih kredita prema podacima HNB-a manji za 16 posto. Za sada ipak taj pad transakcija nije bio dovoljan da bi vlasnike starogradnje natjerao na korekciju cijena.
