Verne u suradnji s kompanijom VGP započinje s izgradnjom tvornice za velikoserijsku proizvodnju autonomnih električnih vozila. Tvornica će se nalaziti u Zagrebu, u Lučkom, u sklopu VGP Parka Zagreb, na području od 28,500 metara kvadratnih. Sva Verne vozila proizvodit će se u Hrvatskoj te odavde izvoziti diljem svijeta.
Rimčeva kompanija Verne, koja je nedavno predstavila svoj inovativni ekosustav urbane autonomne mobilnosti, kreće u izgradnju objekta kakav dosad nije viđen u Hrvatskoj, kako kažu iz kompanije. U sklopu novog poslovnog parka od 8 hektara u Lučkom - VGP Parku Zagreb, na 28,500 metara kvadratnih nalazit će se tvornica za velikoserijsku proizvodnju autonomnih električnih vozila. Proizvodni pogon će za Verne izgraditi belgijska kompanija VGP, kojoj je ovo prva investicija u Hrvatskoj. VGP je europski pružatelj visokokvalitetnih logističkih nekretnina i nekretnina lake industrije
- Pronašli smo idealnu lokaciju i pravog partnera za izgradnju našega prvog proizvodnog pogna autonomnih vozila u Zagrebu. Ovdje će se proizvoditi sva Verne vozila. Vozila za sva tržišta bit će proizvedena u Hrvatskoj, čime naša zemlja dobiva ključnu ulogu u modernoj automobilskoj industriji. Na samom početku će se proizvoditi nekoliko stotina vozila, a nakon toga tvornica će biti u mogućnosti proizvesti i do 10 tisuća vozila godišnje. Volumen proizvodnje povećavat će se kroz vrijeme, prateći dinamiku projekta. Izgradnja ovog proizvodnog pogona za velikoserijsku proizvodnju predstavlja ključan korak za naš projekt, kao i cijelu zemlju. Stvorit ćemo brojna kvalitetna radna mjesta te tako privući i zadržati radnu snagu u Hrvatskoj - ističe Marko Pejković, CEO Vernea.
Početak rada 2026.
U tvornici će se koristiti napredna tehnologija za proizvodnju, sklapanje i testiranje Verne autonomnih vozila. Njezina realizacija Hrvatskoj će donijeti brojne koristi te čini značajan napredak prema digitalnim i zelenim tehnologijama.
- Velika nam je čast pridonijeti ovom revolucionarnom projektu izgradnjom novih postrojenja za razvoj i proizvodnju u sklopu našeg VGP Parka Zagreb. Razvoj tog tehnološki naprednog pogona odražava našu predanost inovacijama, održivosti i reindustrijalizaciji Europe. Pomoću našeg stručnog tehničkog iskustva, radujemo se što ćemo pridonijeti realizaciji visokokvalitetne tvornice za Verne, čime se otvaramo prema pametnoj i održivoj mobilnosti - izjavio je Jan Van Geet, izvršni direktor VGP-a.
Pripreme za izgradnju već su počele, a početak građevinskih radova očekuje se krajem ovog ljeta. Tvornica će se dovršiti i opremiti tijekom 2025. godine dok će s radom krenuti početkom 2026.
VGP je inače paneuropska kompanija koja se bavi izgradnjom i upravljanjem i vlasnik je nekretnina u oblasti logistike i poluindustrijske proizvodnje visoke kvalitete. VGP kompanija primjenjuje potpuno integrirani model poslovanja, uz pomoć kapaciteta i dugogodišnjeg stručnog iskustva duž cjelokupnog lanca vrijednosti. Osnovan 1998. godine u Belgiji kao obiteljska kompanija fokusirana na razvojne projekte nekretnina u Češkoj, a danas ima oko 368 stalno zaposlenih u 17 europskih zemalja.
Problemi na predstavljanju
Podsjetimo, Rimac je već nekoliko puta probio zadane rokove a prije nekoliko dana je održao prezentaciju na kojoj je htio pokazati kako rade njegovi autonomni robotaksiji, međutim, sve nije prošlo po planu. Naime, predstavljanje nije prošlo baš onako kako je Rimac zamislio, s obzirom da se robotaksi oglušio na njegove naredbe i nije došao do njega. Čak nije pomogao ni čovjek u pozadini s malenim joisticom koji je trebao na daljinsko upravljanje dovesti robotkasi na pozornicu. Nakon što su nijekli da je robotaksi još uvijek na daljinsko upravljanje, par dana poslje su ipak priznali i posuli se pepelom.
Međutim, taj propust nije propustio premijer Plenković koji je iskoristio priliku da pohvali Matu.
- Mate, kojeg svi skupa pratimo, kao mlad inovator je nailazio na teške i zahtjevne situacije. Bilo je skepse, inovatori su ispred svog vremena i prepušteni su sami sebi i zato to proživljavaju - rekao je premijer i podsjetioda je Vlada za ovaj projekt izdvojila čak 180 milijuna eura iz NPOO-a.
Rimac šuti
Iako je neuspiješnom predstavljanju robotaksija Mate Rimac najavio kako su potpisani ugovori s 11 gradova po kojima bi njegovi robotaksiji trebali voziti, na upit Lidera o kojim se gradovima radi, odgovor nismo dobili.
Naime, Rimac je rekao da je njegova tvrtka već potpisala ugovore s 11 gradova u EU, Velikoj Britaniji i na Bliskom istoku te da je u pregovorima s još 30 gradova. Vozila se već testiraju po gradu, a trebalo bi ih, kada počnu s prvim vožnjama, biti nekoliko stotina samo u Zagrebu.
Te Rimčeve riječi na neki način su prošle ‘ispod radara‘, ostavši u sjeni činjenice da se robotaksi na njegov poziv nije pokrenuo te da je trebao biti pokrenut joystickom kojim je upravljala osoba skrivena iza pozornice. No već potpisani ugovori s 11 gradova i potencijalni ugovori s njih još 30 također bi trebali izazvati, u najmanju ruku, pozornost nacije. Ili je ta informacija javnosti možda ostala nevažna zato što sumnja u njezinu istinitost, kao kada samo odmahnemo rukom i kažemo ‘ma pusti, šuplje priče‘.
S kim su ugovori potpisani?
Zato smo u četvrtak 27. lipnja poslali upit Rimčevoj kompaniji, točnije Marti Longin, koju smo zamolili da nam odgovori na nekoliko pitanja. Pitali smo o kojim gradovima je riječ te s kim konkretno su potpisani ugovori. Također smo tražili dodatno objašnjenje – naime, kada u Rimčevoj kompaniji kažu da su potpisani ugovori s gradovima, misle li pri tom na poglavarstva, ili na koga? Jer zaista je malo čudna formulacija da se pregovara s gradovima kao da su oni vlasnici taksi tvrtki. A čak i da jesu vlasnici taksi tvrtki, zašto bi se potpisivali ugovori s gradovima (poglavarstvima), kada te tvrtke (ako postoje) valjda imaju svoje uprave?!
Osim toga, zanimalo nas je je li u tim državama zakonski regulirana vožnja robotaksija, u kojim se to gradovima vozila testiraju, s kim je potpisan ugovor u Zagrebu te koji su to konkretno gradovi (njih 30) s kojima se pregovara. Rok za odgovor bio je sutradan, 28. lipnja (petak) smatrajući da je Rimcu dato dovoljno vremena za odgovor koji ne treba biti dug, a upućeni znaju sve te podatke.
Odgovora nije bilo, pa smo odlučili pričekati još par dana. Danas je 3. srpnja, odgovora nema, niti najave da će stići, pa je, ako ništa drugo, jasno da nešto ne štima i s tim ugovorima, odnosno s izjavom Mate Rimca. Jer ako je istina da su potpisani ugovori s 11 svjetskih gradova, nema smisla ne odgovoriti na postavljena pitanja. Što više, iako nisam marketinški stručnjak, kada bi moja kompanija potpisala neki ugovor sa samo jednim svjetskim gradom, ja bih to objavio na sva zvona.
S druge strane, ne treba zaboraviti da je u svibnju prošle godine Europska komisija odobrila hrvatsku državnu pomoć u iznosu 179,5 milijuna eura za taj projekt. Riječ je o izravnoj bespovratnoj potpori koja pokriva oko 45 posto prihvatljivih troškova. Ako se projekt pokaže vrlo uspješnim i ostvari dodatnu zaradu, korisnik će dio primljene pomoći vratiti državi. Radi se o projektu šire urbane mobilnosti u Zagrebu koji će korisnicima omogućiti kombiniranje više načina prijevoza putem jedinstvene platforme. Bude li uspješan, model bi se mogao proširiti na druge gradove EU.
Dakle, Rimac je dobio naš novac za razvoj robotaksija te se obavezao ispuniti rokove za pojedine etape u razvoju tog automobila pa je i logično da imamo pravo znati što je s tim projektom, odnosno u što je utrošen naš novac. Rimac se čak tu ne može pozvati ni na tajnost ugovora zbog druge strane potpisnice jer je riječ o gradovima koji su javne institucije koje također podliježu obvezi odgovaranja na upite javnosti. Možda se i tu krije razlog šutnje Rimca i suradnika na naš upit jer oni mogu kontrolirati dotok informacija prema javnosti iz svoje kompanije, ali zato to ne bi mogli uraditi kada su u pitanju gradovi. Jer 11 gradova bi moglo odgovoriti na naš upit potpuno drukčije od onoga što je rečeno u Kerestincu.
Jednostavna pitanja
Probijanje rokova završetka projekta Verne, informacije o napretku projekta koje cure na kapaljku, a sada i šutnja na naša pitanja o tome s kim je točno potpisano 11 ugovora, samo još više pobuđuje sumnju javnosti da je taj projekt, najblaže rečeno, zapao u velike teškoće te da se moramo upitati jesmo li dobro uložili svojih 179,5 milijuna eura.
Rimac (koji je nedavno izrekao zanimljivu nesvakidašnju tvrdnju na tragu slavnog Grunfa iz Alana Forda da je poslovanje s dobitkom za luzere) i suradnici opet će reći kako nemamo pojma, kako se petljamo u područje koje nam je nepoznanica, možda će reći da smo protiv uspješnog poslovnog čovjeka… A postavili smo zaista jednostavna pitanja za koja ne treba posebno znanje niti pamet, pa smo naletjeli na zid šutnje. Što bi tek bilo da smo stručnjaci iz područja robotaksija?!
Možda bi za početak bilo dobro da Rimčeve kompanije poboljšaju komunikaciju s medijima (ne samo odabranima) te da počnu odgovarati na novinarske upite svima (a ne samo odabranim medijima), što je preduvjet da javnost bolje shvati njegove napore u razvoju svoga projekta. Slijedeći uvjet je da se istinito odgovara na novinarske upite.