‘;
Osim u Njemačkoj prisutni su u Velikoj Britaniji, Sloveniji, Austriji i Švicarskoj, a odnedavno su pojačali poslove u Mađarskoj i Srbiji
Kompanija koja u posljednje vrijeme godišnje gradi nove pogone, a ove godine počet će graditi dodatnih pet tisuća kvadrata, sugerira da za nju u sljedećem razdoblju nema zime. Riječ je o krapinskoj kompaniji M.I. Hršak, koja se bavi proizvodnjom i montažom metalnih konstrukcija te raznih profila i panela, a unatoč padu gospodarske aktivnosti u Njemačkoj, kamo izvozi, rješenje je našla na istočnim tržištima.
Osnivači i vlasnici su Željka i Josip Hršak, koji su nakon umirovljenja upravljanje prepustili sinovima Ivanu i Matiji, a oni su ostali prokuristi. Matiju je 2014. Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika HUM-CROMA proglasilo najboljim menadžerom u kategoriji mladih poduzetnika (tada je imao 28 godina), a on i godinu dana mlađi Ivan zanat su ‘pekli‘ u tadašnjoj roditeljskoj obrtničkoj radionici, bez povlastica, čisteći i pogone zajedno s drugim zaposlenima. Svakako da se današnji uspjeh kompanije može zahvaliti i takvom pristupu roditelja prema djeci i ostalima koji su radili u obrtu.
Čija je ‘zadnja‘, zanimalo nas je, ali Ivan kaže da nije ničija, nego se dogovaraju. Zapravo, on je zadužen za dio izrade i montaže čeličnih konstrukcija, a Matija upravlja drugim dijelom – onim koji se bavi proizvodnjom limenih pokrova, odvodnim sustavima, profilima za suhu gradnju, krovnim i fasadnim sendvič-panelima, i koji su od lani objedinjeni pod brendom Nordic. Sugovornik tvrdi da se brendiranje pokazalo dobrim potezom za britansko, ali i druga strana tržišta jer zvuči mnogo bolje nego M.I. Hršak, a za taj naziv odlučili su se, između ostalog, i zbog toga što sugerira da je riječ o kompaniji s hrvatskog sjevera.
Odskočili od konkurencije
– Brend se pokazao kao pozitivan iskorak zbog lakše komunikacije na stranim tržištima – ističe Ivan.
M.I. Hršak jedna je od deset velikih od ukupno 1297 kompanija u Hrvatskoj koje se bave proizvodnjom metalnih konstrukcija i njihovih dijelova. No zapravo sve velike poslove u našoj zemlji dobiva obitelj Hršak. Zadnji veliki projekti bili su montaža konstrukcija u Rimac Campusu (70 tisuća kvadrata), za Plodine u Kukuljanovu (pokraj Bakra, 65 tisuća kvadrata), kao i za Tommyjev logističko-distributivni centar u Dugopolju (38 tisuća kvadrata). Prije nekoliko godina montirali su konstrukciju u Ludbregu za farme Perutnine Ptuj – Pipo.
U prilog tome da dobivaju sve velike poslove u Hrvatskoj ide i to da su najbliži konkurenti dugoselski Stas (vlasnik i prokurist Ivan Slišković) i sesvetski Bajkmont (vlasnik i prokurist Franjo Bajkovec) u 2023. imali prihode 14,8, odnosno 13,1 milijun eura, a Bravar-mont iz Strizivojne (vlasnik i direktor Mario Gavranović) 11,5 milijuna eura. LG Gužvinec iz Gačica pokraj Ivanca (do lani obrt u vlasništvu Božidara Gužvinca) ostvario je pak u 2024. godini 17,4 milijuna eura prihoda. Pogledamo li podatak iz 2023. vidimo da je M.I. Hršak ostvario 44,2 milijuna eura prihoda, s tim da je lanjski porastao na čak 63,19 milijuna eura.
To jasno pokazuje da je (iako nemamo za sve konkurentske kompanije prošlogodišnje podatke) krapinska kompanija jača od četiri najbliža konkurenta zajedno. Zapravo je strahovito odskočila u odnosu na konkurenciju jer je samo prije pet godina bila na njihovoj razini. Od 2020. do kraja prošle godine prosječni rast prihoda bio joj je 28,7 posto (toliko su rasli i rashodi), a u 2024. za 42,9 posto u odnosu na 2023. (rashod rastao za 39,4 posto), tako da je neto marža profita koja je za 2023. iznosila 5,3 posto u 2024. porasla na 7,6 posto. A nakon stabilnih nekoliko godina neto dobit lani je udvostručena, na 4,8 milijuna eura.
– Ove godine očekujemo šest posto rasta prihoda i deset posto rasta neto dobiti – najavljuje Hršak.
Otvaranje novoga proizvodnog pogona i širenje asortimana proizvoda razlog je rasta prošlogodišnjeg prihoda. Planiraju ulagati i u umjetnu inteligenciju, dodaje Hršak, jer smatraju da im može pomoći u optimizaciji zaliha i logistici.
Lani je rastao i izvoz, na devet milijuna eura, što je 14,9 posto od ukupnog prihoda. To je ipak postotni pad u odnosu na prethodne dvije godine kada je iznosio oko 18 posto. No treba uzeti u obzir da je kompanija intenzivirala izvoz od 2022., što je utjecalo (s obzirom na nižu bazu iz prethodnih godina) na toliki udio izvoza, pa je lanjski pad udjela vjerojatno posljedica i više baze iz prethodne dvije godine, ali i pada građevinske aktivnosti u Njemačkoj iako se ondje, napominje Hršak, stanje ipak stabiliziralo. No još nije kao nekada. Osim u Njemačkoj, svoje konstrukcije montiraju i prodaju druge proizvode u Velikoj Britaniji, Sloveniji, Austriji i Švicarskoj, a upravo ih je kriza u Njemačkoj nagnala da pojačaju svoje poslove u Mađarskoj i Srbiji.
– Mislim da smo dobro učinili i u sljedećem razdoblju nastojat ćemo razviti poslove i u istočnoj Europi, u kojoj ima jednako dobrih projekata kao i u zapadnoj – veli Hršak.
CIjeli tekst pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.