Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
Prošli tjedan je bio tjedan konsolidacije na robnim burzama. Generalizirajući, možemo reći da se na valu optimizma oko postizanja dogovora o prekidu sukoba između Rusije i Ukrajine cijena većine burzovnih roba vratila na razine prije početka rata. To samo potvrđuje trenutnu visoku volatilnost tržišta, budući da su cijene u manje od mjesec dana narasle i više od 40 posto te se vratile natrag. Kada bi se slično dogodilo u okolnostima bez rata, to bi bio tektonski poremećaj. Nažalost, kraj rata se još ne nazire, a geopolitičke igre i preslagivanja se nastavljaju, što će svakako utjecati na tržišna kretanja. U tom kontekstu, bilo kakve iskre između Kine i Tajvana samo mogu dodatno zapaliti ionako napetu situaciju. U okruženju u kojem se nalazimo, trenutne razine burzovnih roba čine se kao prilika koju će mnogi investitori iskoristiti da ponovno zauzmu long pozicije.
Povećanje opsega sankcija prema Rusiji od strane Zapada se nastavlja, no za sada samo utječe na rusku ekonomiju, ne i na rat. Što se tiče ekonomske situacije, Rusija se okreće Kini kao svom novom/starom strateškom partneru, gdje je cilj zamijeniti potražnju Europe s onom kineskom u trgovinskom smislu. Kinesko gospodarstvo bilježi pozitivne trendove, gdje su svi pokazatelji za prva dva mjeseca iznad očekivanja tržišta, unatoč slabosti nekretninskog sektora i trenutne globalne neizvjesnosti. U takav scenarij uklapa se teorija o de-dolarizaciji i de-globalizaciji ekonomije, a jedan od koraka u tom smjeru je najava Saudijske Arabije da razmišlja o prihvaćanju kineskog juana kao valute umjesto dolara za plaćanje nafte koju prodaje Kini. Indija je također kupila naftu od Rusije koju je platila rupijima. Treba napomenuti da se Argentina, Brazil, Kina, Meksiko, Indija, Indonezija, Izrael, Južna Afrika, Saudijska Arabija, UAE, Katar i Pakistan nisu pridružili sankcijama protiv Rusije nametnutim od strane SAD-a i EU.
Sljedeća tema je recesija
Prvi put od 2018. FED je povisio kamatne stope na 0,25 posto, što je ništa u odnosu na rast stope inflacije s kojom su suočeni. Zato mnogi analitičari predviđaju da će do kraja godine FED zasigurno još nekoliko puta povećavati kamatne stope. Za borbu protiv inflacije potrebno je podizati kamatne stope, ali povećanje kamatnih stopa povećava rizik od recesije u 2023. I tu smo sada u istoj dilemi kao i na početku pandemije koronavirusa, kada je odlučeno da se poveća novčana masa unatoč riziku od inflacije kroz godinu-dvije dana. Dakle, sljedeća velika tema o kojoj se tek treba početi naveliko pričati bit će recesija. Agencija Moody je izašla sa novim nižim procjenama globalnog rasta i višim procjenama stope inflacije. U ekonomskom rječniku taj efekt je objašnjen pod pojmom stagflacija.
Cijena nafte u jednom trenutku prošli tjedan je pala ispod 100 $/bbl, da bi nakon toga skočila na trenutnu razinu. Iako je na razini tjedna, cijena nafte pala 4 posto, zadnja tri dana cijena raste budući da rat u Ukrajini ne jenjava, a vodeći proizvođači imaju poteškoća da ostvare alocirane kvote prema ugovorima. OPEC+ članice su promašile ciljanu proizvodnju za više od 1 mil barela/dan u veljači što vraća u fokus investitora pitanje može li tržište uopće zamijeniti rusku naftu? Cijena plina je u padu uslijed novih vijesti o povećanju LNG isporuka i ugovora prema Europi, kao i zbog činjenice da za sada Gazprom isporučuje sav ugovoreni plin prema Europi. Ipak, pad cijene je limitiran potencijalnim rizikom od rasta cijene ako se EU priključi SAD-u u nametanju sankcija na izvoz nafte i plina.
Kako stvari stoje što se tiče stanja usjeva pšenice u svijetu, sve možemo svesti na sljedeće: čini se da će Rusija imati dovoljno pšenice, ali je neće moći prodati skoro nikome, a svijet će htjeti američku pšenicu ali je oni neće imati dovoljno za prodaju. COCERAL je prošli tjedan izašao s novom procjenom za proizvodnju žitarica u EU+UK. Prema novoj procjeni, proizvodnja pšenice očekuje se na 141,3 milijuna tona, proizvodnja kukuruza na 67,3 milijuna tona. Rusija povećava porez na izvoz suncokreta, od 1. travnja raste sa 48 €/t na 285 €/t, a Indonezija povećava carinu na izvoz palminog ulja sa 175 $/t na 375 $/t! Općenito, smatram da će sektor ulja i uljarica (suncokret i uljana repica) biti posebno pogođeni ovom cijelom situacijom. Tržišta ulja su u kaosu, restrikcije izvoza su na snazi u pojedinim zemljama što samo pogoršava stanje i komplicira lanac dobave za većinu prerađivača. Na MATIFU, cijena uljane repice ponovno obara povijesne rekorde – 948,5 €/t!
Koliko će biti manja sjetva u Ukrajini?
Generalno, Rusija je stavila izvozne restrikcije na izvoz velikog dijela svojih sirovina, iako su omogućili izvoz za pojedine zemlje u svom okruženju kao i što su naveli da će već dogovoreni izvoz unutar mehanizma kvota koji su ranije implementirali biti odrađen bez ograničenja. To je svakako dodatno povećalo nervozu na destinacijskim tržištima te povećalo konfuziju oko ruskog izvoza općenito. Pored toga, tržište je dodatno uzdrmano novim modelom autorizacije izvoza i povećanjem izvoznog poreza u Argentini najavljenom za izvoz sojinog ulja i sojine sačme (Argentina je jedan od vodećih izvoznika ta dva proizvoda).
Kao što smo ranije spominjali, predstojeća sjetva u Ukrajini biti će manja nego što je prošlogodišnja, pitanje je samo koliko? Procjene su od 25 posto do 40 posto manje, što prevedeno u tone znači od 18 do 28 milijuna tona žitarica/uljarica manje. To će svakako dovesti do poremećaja u tokovima robe i sljedeće sezone. Sve da danas stane rat, biti će potrebni mjeseci da se normalizira izvoz roba iz Ukrajine, a tko zna koliko dugo iz Rusije. Španjolska kao veliki uvoznik kukuruza, u cilju smanjenja pritiska rasta cijena, liberalizirala je uvoz kukuruza iz Argentine i Brazila.
Osim nedostatka roba iz Crnog mora, ništa bolja situacija nije niti u Južnoj Americi. Uslijed efekta La Niña, kontinuirano se smanjuju procjene uroda soje i kukuruza. Između Brazila, Argentine i Paragvaja, procjena uroda samo soje i kukuruza danas je za 34 milijuna tona manja nego što je bila procjena iz prosinca! A tu tek treba vidjeti stvarni efekt na prinos koji će biti uslijed manje gnojidbe uzrokovane nestašicom i rastom cijena umjetnih gnojiva. Sve ovo se događa prije ključnog perioda u poljoprivredi, a to je tzv. weather market period koji se odnosi na mjesec travanj i prvu polovicu svibnja, u kojem se odvija sjetva na sjevernoj hemisferi, a u fokusu je vremenska prognoza, tempo kojim se odvija sjetva, te procjena stanja usjeva. A vrijeme trenutno i nije baš najbolje za proizvodače – očekuje se nastavka sušnog razdoblja u SAD-u, kao što se i u EU ne očekuje kiša u naredna dva tjedna – a nasušno je potrebna!
Cijena aluminija ponovno je iznad 3.500 $/t, nakon što je prošli tjedan pala ispod 3.300 $/t uslijed kontinuiranih izazova na strani ponude te optimizma koji dolazi iz Kine na temelju ekonomskih pokazatelja u prva dva mjeseca godine, što bi trebalo dodatno potaknuti potražnju. Iz istoga razloga cijena čelika je u trendu rasta još od listopada, kao i cijena željezne rude.
