Piše: Robert Jurišić
Glavna vijest proteklog tjedna je potpis sporazuma u petak između Ukrajine i Rusije o uspostavi koridora za izvoz žitarica i uljarica iz crnomorskih luka. Zbog takve vijesti cijene žitarica, a pogotovo pšenice u petak su na svim relevantnim burzama značajno pale. Primjera radi, cijena pšenice na MATIF-u pala je 25 €/t u nekoliko sati trgovanja nakon što je objavljena vijest. Takav scenarij sam i ranije u analizama najavljivao. Međutim, implementacija samog sporazuma tek slijedi i to je nešto što će tržište pozorno pratiti u danima/tjednima pred nama.
Napad na Odesu u subotu nije korak u pravom smjeru te dovodi u pitanje realizaciju samog sporazuma. Zato su cijene danas u porastu. Osobno smatram da će proći još tjedni prije nego vidimo prve značajnije količine žitarica isporučene iz ukrajinskih crnomorskih luka. Siguran trgovinski koridor omogućit će Ukrajini izvoz preko 20 milijuna tona žitarica koliko se procjenjuju zalihe starog roda te će se istovremeno osloboditi skladišni prostor za nadolazeću žetvu.
Pad cijena ključnih žitarica
Zanimljivo je usporediti koliko su cijene ključnih žitarica pale u posljednja dva mjeseca. Na MATIF-u zaključna cijena pšenice ugovor SEP na dan 17. svibnja bila je 438,25 €/t. U petak je za isti ugovor zaključna cijena bila 325,75 €/t. Pad od 112,5 €/t odnosno 25 posto. Ugovor kukuruz NOV, zaključna cijena na dan 17. svbnja bila je 379,75 €/t, dok je u petak trgovanje završeno na 302 €/t. To je pad od 20 posto za promatrano razdoblje.
Kod uljane repice je pad još izraženiji. Na dan 22. travnja zaključna cijena ugovora za AUG bila je 881,25 €/t, a u petak je trgovanje zaključeno na 633,5 /t. To je pad od 247,75 /t ili 28 posto! Slično je kada se pogleda i kretanje cijena na CBOT-u.
Cijena pšenice najniža je od veljače, a trgovanje u petak palo je ispod razine 7,60 $/bu, dok je cijena kukuruza imala isti trend kretanja. Na kraju tjedna kukuruzom se trgovalo na razini ispod 6 $bu, najnižoj još od sredine siječnja, čime je zapravo poništen ukupan rast cijene od početka ove godine. Konačno, tjedan je obilježio i pad cijene soje, iako su u petak cijene završile pozitivno, ali nedovoljno da bi poništilo pad od prethodnih trgovanja, pa se u jednom trenutku trgovalo na razinama ispod 13 $/bu za soju novog roda (ugovori NOV), prvi put još od sredine siječnja.
Pad cijene većim dijelom posljedica je straha od recesije i pada potražnje zbog čega su investitori i fondovi zatvarali svoje pozicije na burzama i uzimale profite, a tek manjim dijelom zbog pritiska žetve, procijenjenih količina te izvoznim potencijalima pojedinih regija.
Zbog inflacije rastu kamatne stope
Inflacija u Eurozoni 8,6 posto! Takva razina inflacije natjerala je ESB da reagira i iznenadi tržište s povećanjem kamatnih stopa za 50 baznih bodova (kada se očekivao rast od 25 baznih bodova). Glavna kamatna stopa je sada 0,5 posto dok je kamata na višak bankarske likvidnosti 0 posto nakon što je dugo vremena bila u negativnom teritoriju. Dodatan rast kamatnih stopa možemo očekivati do kraja godine.
Posljedično, euro je malo osnažio pa se odnos EUR/USD trenutno kreće oko razine 1,02 (nakon što je protekli tjedan nakratko dolar bio jači od eura). Ulagači iščekuju ključne gospodarske podatke ovog tjedna za koje se očekuje da će potaknuti sljedeće poteze ECB-a nakon što su se recesijske brige vratile na tržište.
Gospodarstvo eurozone trebalo bi se smanjiti u srpnju, prema prvim istraživanjima, s najstrmijim padom zabilježenim u Njemačkoj i najslabijim tempom ekspanzije u 16 mjeseci u Francuskoj. Osim što je podigla kamatne stope, ESB je odobrila Transmission Protection Instrument. Očekuje se da će ovaj tjedan preliminarni podaci pokazati da je eurozona porasla za marginalnih 0,1 posto u drugom tromjesečju, a da će stopa inflacije u bloku ubrzati na 8,7 posto na godišnjoj razini u srpnju, što je novi rekord.
Ovaj tjedan američki FED odlučuje o daljenjm rastu kamatnih stopa. Očekuje se ponovno rast za 75 baznih bodova. Također, ovaj tjedan biti će objavljeni podaci za američki BDP u drugom kvartalu. Bit će zanimljivo.
Nepredvidivost žetve
Žetva ječma u Francuskoj je završena, dok je žetva pšenice na 84 posto prema procjenama ministarstva poljoprivrede na dan 18. srpnja. Od tada je vrijeme bilo optimalno da se dovrši žetva. Pored toga, treba imati na umu da su trenutne vrlo visoke temperature zasigurno dovele do pogoršanja stanja proljetnih usjeva te je za očekivati da će se stanje usjeva dodatno pogoršati u danima pred nama.
U Europi je kiša više nego potrebna, ne samo kako bi olakšala borbu vatrogascima s raznim požarima koji haraju diljem Europe, već kako bi dovela do pada vrućina i pomogla usjevima da donesu makar prosječan urod proizvođačima.
Nažalost, za neka područja i usjeve, šteta je već nepopravljiva. U SAD-u prema trenutnim modelima, očekuje se kiša i povoljno vrijeme za usjeve, što daje nadu u poboljšanje stanja usjeva u njegovoj ključnoj fazi oprašivanja, ublažavajući zabrinutost oko globalnih zaliha. Procjena je da je trenutno 64 posto usjeva kukuruza u SAD-u u stanju od dobrog do izvrsnog, nepromijenjeno u odnosu na prethodni tjedan. Kiše tijekom vikenda su potaknule usjeve na istočnom srednjem zapadu, ali je sušno i dalje u zapadnim područjima. IGC je izašao s novom procjenom proizvodnje pšenice, 770 mil tona, dok je izvoz pšenice procjenjen na 194 mil tona.
Strah od recesije utječe na cijenu nafte
Nafta se kreće na razinama blago iznad 100 $/bbl, još uvijek pod pritiskom straha od recesije i globalnog usporavanja ekonomskog rasta koji prevladavaju nad trenutnim poteškoćama u opskrbnom lancu i manjoj ponudi. Očekivanja tržišta da će FED i ovaj tjedna podići kamatne stope imaju znatan utjecaj na kretanje cijene nafte.
Trenutno se naftom trguje uz premiju za bliže isporuke u odnosu na one kasnije, što samo potvrđuje da je na tržištu ograničena ponuda te kratkoročno veći rizik i neizvjenost. Prošlotjedni posjet američkog predsjednika Saudijskoj Arabiji nije donio ništa po pitanju povećanja ponude, odnosno nema obećanja arapskih čelnika da će pumpati više nafte. Guvernerka ruske Središnje banke izjavila je da Rusija neće isporučivati naftu zemljama koje bi nametnule ograničenje cijena na rusku naftu.
Cijena plina i dalje iznad 160 €/MWh. Premda je plinovod Sjeverni tok ponovno u funkciji, trenutno je na samo 40 posto kapaciteta (u stilu Alan Forda možemo zaključiti da je bolje nego 0 posto) zbog neizvjesnoti oko budućih isporuka plina iz Rusije. Hoćemo li u narednim tjednima vidjeti sankcije na energente iz Rusije?
Paralelno, isporuke plina u Kinu preko Sibira na povijesno rekordnim razinama, u skladu s jačanjem odnosa između Rusije i Kine. Europska komisija preporuča svojim članicama da smanje potrošnju plina za 15ak posto, ali uz postojeći toplinski val, pitanje je koliko će to biti ostvarivo. Paralelno, radi se na alternativnim izvorima plina, pa je tako potpisan sporazum s Azerbajdžanom kojim će se isporučivati 20 mlrd kubičnih metara plina godišnje prema EU do 202. Na drugoj strani, izgradnja rusko-kineskog plinovoda kroz Mongoliju započet će 2024.
Ugljen ponovo blizu rekorda
Što tek reći za ugljen? Cijene na burzi ponovno iznad 400 $/t, malo ispod rekordnih razina. Kina, vodeći globalni potrošač ugljena, najavila je da će ukinuti dvogodišnju zabranu uvoza ugljena iz Australije nakon što su se tenzije između dvije zemlje primirile. Očekuje se I dalje visoka cijena ugljena zbog rasta potražnje, jer čak i Europa ponovno povećava potražnju za ugljenom, a isto se odnosi i na Indiju, drugog najvećeg svjetskog potrošača ugljena.
Terminskim ugovorima za aluminij trgovalo se oko 2.450 $/t, što je pad od otprilike 40 posto u odnosu na njihov vrhunac u ožujku, jer strahovi od globalne recesije koja će smanjiti potražnju i viših razina proizvodnje i dalje lebde nad tržištem. Cijene baznih metala našle su se pod značajnim pritiskom jer su središnje banke podizale kamatne stope, a rastuće cijene energije umanjile industrijsku aktivnost. Povrh toga, glavni potrošač Kina nastavila je povećavati proizvodnju dok su se talionice oporavljale od prošlogodišnjih agresivnih ciljeva energetske učinkovitosti i nedavnih zastoja izazvanih koronavirusom.
Nakon višetjednog pada, cijena bakra se stabilizirala na razini 3,3 $/lbs, što je oko 30 posto manje u odnosu na rekordnu razinu iz ožujka. Slično je i sa cijenom čelika, koji se trenutno kreće na razini 3.800 $/t, na najnižoj razini još od studenog prošle godine.
