Kad se letvica na ljestvici ciljeva postavi visoko, uspjeh je zajamčen, pa čak i onda kad niste ostvarili sve što ste planirali. Prema tom načelu funkcionira trgovačko društvo Encro čijega su idejnog vođu Antu Ćurkovića donedavno u medijima nazivali ‘kraljem vjetra‘ zbog mnogih uspješnih projekata razvoja vjetroelektrana. Ako je suditi po ciljevima koje postavlja u fotonaponskom segmentu proizvodnje električne energije, uskoro bi ga mogli zvati i ‘kraljem Sunca‘.
Encro je, naime, obiteljska tvrtka u kojoj je jedna odgovorna osoba Tomislav Ćurković, a druga Iljko Ćurić. Prethodno je vlasnik tvrtke bilo društvo Encro Energija, s jednakom raspodjelom osnivačkih i upravljačkih uloga. Osoba koja ih povezuje jest Ante Ćurković, Tomislavov otac i Iljkov punac, koji je prije avanture u privatnom sektoru bio HEP-ov direktor za strategiju, planiranje investicija i korporativni razvoj. Govoreći na nedavnoj HUP-ovoj energetskoj konferenciji, Ante Ćurković ustvrdio je da će Encro s 1,2 teravatsata proizvedene električne energije iduće godine imati ukupno sedam posto ukupne domaće proizvodnje struje.
Koloplet društava i osoba
U djelatnosti trgovine električnom energijom Encro je, međutim, poduzetnik srednje veličine. Odakle taj nerazmjer s planiranom proizvodnjom? Pa, preko Uprave i vlasnika Encro je povezan s više desetaka društava, od kojih neka posluju jako dobro. Liderov financijski analitičar Nikola Nikšić, vlasnik Konter savjetovanja, posebno je istaknuo da je Encro preko Ćurića i Tomislava Ćurkovića povezan s proizvođačima električne energije koji ostvaruju znatne prihode, primjerice s tvrtkom Eko, koja je lani imala 11,93 milijuna, ili društvom Kunovac, koje je prošle godine zabilježilo 7,76 milijuna eura prihoda.
U kolopletu tvrtki s kojima su povezani upravljači te obiteljske tvrtke nije se lako snaći. Tomislav Ćurković povezan je sa 17 društava, a s 52 društva vezu ima Iljko Ćurić. Neke od tvrtki s kojima su povezani Ćurković i Ćurić imenovane su prema toponimima na kojima se razvija pogon, druge imaju očito projektna imena, a neke su nazvane živopisno (npr. tvrtke Pripeklo, Upeklo i Zapeklo). U pravilu je riječ o projektnim društvima za razvoj pojedinog pogona obnovljivih izvora energije, što je model razvoja u energetici prihvaćen u Europi i svijetu.
– Kad je riječ o Encrovim odnosima s drugim društvima u kojima se kao imatelji poslovnih udjela ili odgovorne osobe pojavljuju osnivači i odgovorne osobe društva Encro, treba imati na umu da su ta druga društva prije svega društva posebne namjene (tzv. SPV-ovi – special purpose vehicles, nap. a.) s pomoću kojih se realiziraju individualni projekti, odnosno posebne pravne osobe bez dublje povezanosti s Encrom. Taj model uobičajen je način razvoja i upravljanja energetskim projektima. Pritom su u vlasničkoj strukturi većine društava posebne namjene i razni drugi poslovni subjekti: investitori, odnosno strateški partneri bez većinskih vlasničkih udjela bilo kojeg od udjeličara. U skladu s tim za konsolidaciju svih tih društava u Encrovim poslovnim knjigama nema potrebe niti su za to ispunjeni uvjeti predviđeni mjerodavnim propisima – odgovorili su iz Encra na Liderova pitanja.
Tvrtkini tržišni konkurenti priznaju da su njezina iskustva u razvoju projekata vrijedna poštovanja jer često uspijeva iskoristiti praznine koje ostavljaju nedorečeni propisi i njihova tumačenja, primjerice u prostoru koji je ostavljen jedinicama lokalne uprave i samouprave za izdavanje lokacijskih dozvola za male projekte ili u tumačenju članka 133. Zakona o tržištu električne energije. Njime je Ministarstvo gospodarstva protumačilo da developeri nisu dužni odmah platiti naknadu od pedeset kuna po kilovatu priključne snage prijavljene za energetsko odobrenje, nego tek nakon što se ono dobije, iako je to sâm Zakon drukčije naveo u tom članku.
Dobro plivanje Encrovih kadrova u propisima očito su prepoznali i ulagači. Ove je godine objavljeno da je za tri njegove vjetroelektrane sa zadarskog područja sklopljen ugovor o otkupu energije s društvom Danske Commodities. U nove projekte Encro ide s rovinjskom Adris grupom, s kojom je uspostavio ozbiljnu suradnju na razvoju pet sunčanih elektrana i jedne vjetroelektrane ukupne snage od 142 megavata, a EBRD je lani odlučio pozajmiti 10,6 milijuna eura trima Encrovim projektnim društvima za projekte solarnih elektrana ukupne snage od 30 megavata.
Detaljnije o poslovanju i planovima Encra te pogledu na razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.