‘;
U današnjem poslovnom svijetu katkad se čini da samopromocija igra ključnu ulogu u izgradnji osobnog brenda i profesionalnog identiteta. Društvene mreže, blogovi, podcasti, konferencije i platforme poput LinkedIna omogućili su svakom ambicioznom pojedincu da širi svoju mrežu kontakata i predstavlja svoja postignuća, ideje i vrijednosti. No s povećanjem mogućnosti za samopromociju pojavila su se i pitanja o granicama tog alata: Kada je samopromocija korisna, a kada postaje naporna? Kako održati ravnotežu između profesionalne prisutnosti i pretjeranog izlaganja?
Brojni stručnjaci slažu se da je samopromocija neizbježna u modernom poslovnom okružju, no istodobno upozoravaju na rizike koje nosi forsirana ili neprirodna komunikacija. Autentičnost, relevantnost i prilagodba sadržaja publici ključni su elementi uspješne strategije samopromocije. Primjeri poput uspješnih poduzetnika i lidera na tržištu pokazuju da promocija vlastitih postignuća može itekako koristiti osobnom i profesionalnom rastu, ali samo ako je izvedena s mjerom i strateškim pristupom. Zajedno s domaćim stručnjacima istražili smo kako i kada je samopromocija korisna, zašto je važno razumjeti svoju publiku te koji su ključni koraci u izbjegavanju negativnih posljedica prekomjerna izlaganja.
Pronalaženje ravnoteže
– Ključ uspješne samopromocije leži u pronalaženju ravnoteže. S jedne strane, dobro je, a i potrebno jasno predstavljati svoje uspjehe i vrijednost koju donosite. S druge strane, važno je izbjeći pretjerivanje ili lažno predstavljanje. Autentičnost je jedan od temelja svakoga dugotrajnog poslovnog odnosa, a samopromocija bez autentičnosti brzo gubi kredibilitet. Prava samopromocija podrazumijeva dosljednost u priči koju pričate te poštovanje svojih vrijednosti i osobnosti u svakom kanalu komunikacije (i promocije) – objašnjava stručnjak za komunikaciju i odnose Ante Mihaljević.
Naravno, ključnu ulogu igra i vrijeme. Samopromocija bi prije svega trebala biti povezana s vašim poslovnim ciljevima i pravim trenucima u razvoju vaše karijere ili brenda. Na primjer, pojavljivanje na konferenciji imat će najveći učinak kada ste upravo lansirali novi proizvod ili uslugu, a blogovi i članci korisniji su kada imate dublje uvide u neku temu ili iskustva koja želite podijeliti. Planiranje ključnih trenutaka samopromocije tijekom godine može pomoći u očuvanju autentičnosti i osigurati da svako pojavljivanje bude vrijedno. Ono gdje ljudi često griješe jest sklonost pretjerivanju. Česte objave na društvenim mrežama ili pojavljivanje na događajima bez jasno definirana cilja mogu vam donijeti sve ono što niste htjeli, a to je narušavanje vašeg imidža. Ljudi, ističe Mihaljević, brzo osjete kada je motivacija ‘biti u centru pozornosti‘ umjesto da donosite stvarnu vrijednost, pa je vrlo važno znati kada izbjeći govoriti o sebi a da pritom ne razumijete i ne predstavljate kako vaše vještine i iskustvo mogu pomoći drugima.
– Kada poruke usmjerene publici počinju više biti hvalospjevi, a manje relevantne onima kojima se obraćamo, riskiramo gubitak povjerenja. Mi uvijek pratimo reakcije publike, dakle komentare, povratne informacije, i ako primijetimo pad angažmana ili negativne reakcije, to je znak da nešto odmah treba mijenjati. Osim toga, ako primijetimo da komunikacija postaje jednolična i ponavljajuća, bez pravih novosti ili vrijednosti, vrijeme je za prilagodbu ili neki novi kut gledanja – objašnjava Manuela Šola, izvršna direktorica Komunikacijskog laboratorija.
I zaista, kada promotivne poruke postanu previše fokusirane na samohvalu, gubi se ključni element uspješne komunikacije – povjerenje publike. Umjesto da služe svojoj osnovnoj svrsi, takve poruke riskiraju postati monolozi bez stvarne interakcije s onima kojima su namijenjene. Održavanje relevantnosti poruka u komunikaciji ključno je za dugoročni uspjeh, smatra Šola, a način na koji publika reagira na sadržaj može biti najvažniji pokazatelj učinkovitosti komunikacijske strategije.
Praćenje angažmana metrikama poput komentara, povratnih informacija i broja pregleda odražava stajališta publike, a pad u tim područjima jasan je znak da nešto nije u redu. Ako se sadržaj percipira kao dosadan ili ponavljajuć, to može značiti da se izgubio kontakt s pravim interesima publike. Na takve situacije treba brzo reagirati, prilagođavajući ton i stil komunikacije da bi se vratio interes i izbjegao osjećaj monotonije. Jednako važno kao izbjegavanje hvalospjeva jest i osiguranje da sadržaj donosi stvarnu vrijednost, a to dobro znaju oni kojima su upravo kanali za samopromociju najvažniji za ostvarivanje profita.
Prodavanje magle
– Ključan element je pružanje vrijednosti. Dijeljenjem znanja i iskustava stječe se povjerenje, a onda je i doza samopromocije prihvatljiva. Na žalost, postoji određen broj ljudi na društvenim mrežama koji nastupaju previše egocentrično i hvalisavo, to mi je prilično odbojno. Naročito je odbojno kada je riječ o ‘prodavanju magle‘. Da se razumijemo, u promoviranju vlastitih proizvoda i usluga nema ništa lošega, ali problem je kada je ono u prvom planu. Osobno prvo volim ponuditi vrijednost svojim pratiteljima na društvenim mrežama, a ako je oni prepoznaju, prodaja se događa sama od sebe, bez previše ‘reklamiranja‘. Smatram da je ključno biti autentičan i iskren, prenijeti vlastita iskustva, priznati da nemate odgovor za sve, biti umjeren u nastupu. Tako se gradi povjerenje, problem je što velik broj ljudi nema strpljenja i dosta projekata radi na kratke staze – objašnjava Sandra Ferenčak, financijska blogerica i edukatorica koja se specijalizirala za teme financijske pismenosti, štednje i ulaganja.