U vjetrovito, ali sunčano travanjsko jutro inženjeri i drugi vrijedni zaposlenici tvornice brodskih motora SCAM marine već su na svojim radnim mjestima, a glasan zvuk proizvodnog pogona potpuno razbuđuje i nas novinare koji smo došli čuti poduzetničku priču jedne od najvećih tvrtki u općini Viškovo iznad Rijeke. Dok znatiželjno promatramo izložbene primjerke motora u predvorju zgrade, ugošćuju nas suvlasnici Mauro Superina i njegov sin Edi Superina, pripadnik treće generacije u obitelji na čelu tvrtke, te glavni financijski direktor Dragan Sladonja.
Iako scam na engleskom jeziku znači ‘prijevara‘, u viškovskoj tvrtki označava skraćenicu nastalu od prvih slova prezimena Superina, imena pokojnog strica Claudija, djeda Amadea i oca Maura, tvrtkinih osnivača. Taj im naziv na mnogim tržištima na koja izvoze svoje proizvode nipošto ne stvara probleme. Štoviše, već su više od trideset godina prepoznati po proizvodnji dizelskih brodskih motora za ribarske i turističke brodove, ovisno o namjeni, ali i široke palete drugih proizvoda poput hidrauličkih kormila, palubne opreme i aluminijskih vitla.
Kako nam govori Edi Superina, tajna je u tome što su njegovi prethodnici počeli raditi ono što je nedostajalo na tržištu, a to su proizvodi izrađeni po mjeri kupaca. Poslovni uspjeh, dakle, krije se iza njihove fleksibilnosti i inovativnosti koje im, za razliku od svjetskih proizvođača, omogućuju prilagodbu različitim željama klijenata.
– Prepoznati smo na tržištu jer klijentima možemo izaći ususret proizvodeći prema njhovoj mjeri, custom made, specifične aplikacije u skladu s njihovim zahtjevima, a naši konkurenti proizvode serijski i tipski, zbog čega teže mogu prilagođavati aplikacije svojim modelima brodskih motora – kaže Edi.
Upoznaj svoja tržišta
Kako imamo priliku vidjeti uživo, većina poslovanja SCAM marinea odnosi se na proizvodnju brodskih motora i brodske opreme, a prodaja je manji dio poslovanja. U Hrvatskoj trenutačno oprema tri broda, no doznajemo da mu mnoge narudžbe dolaze s afričkog i skandinavskog tržišta. Jedno je mnogo veće, a drugo tehnološki zahtjevnije i konkurentnije. Upitan kako je raditi na ta dva dijametralno suprotna tržišta, mlađi Superina odgovara da su njemu kao proizvođaču zanimljiva sva tržišta, no otkriva da je najveća razlika između jedne azijske države u kojoj posluju, Bangladeša, i Skandinavije.
– Na tržištima kao što je Bangladeš, gdje smo u posljednje vrijeme sve prisutniji, manja je zarada po satu i proizvodu, no ondje su veće narudžbe, katkad i do šezdeset motora, što popunjava naše kapacitete. S druge strane, iz Norveške dobivamo narudžbe od maksimalno deset komada, ali ti su proizvodi prema izboru materijala i tehnologiji sofisticiraniji, pa se na njima može više zaraditi – objašnjava Edi.
Koliko god narudžbe bile različite, svaki taj posao, i u Africi i na Srednjem istoku, održava kontinuitet tvrtkine proizvodnje, a time i zaposlenost njezinih pedesetak radnika koje susrećemo u pogonu. Najzanimljivije joj je tržište egipatsko.
– Zbog Sueskoga kanala, rijeke Nila te Crvenog i Sredozemnog mora u Egiptu vlada velika potražnja za plovnim objektima i opremom za njih, što nam daje priliku da nudimo kompletna tehnološka rješenja prilagođena tom tržištu i potrebama. Afričko tržiše, nažalost, još ne traži sofisticirane proizvode kao Skandinavija – dodaje Edi.
Proizvodnu tehnologiju i strojeve pokazuje nam Mauro Superina, a obraća nam pozornost i na posebnu, prašnjavu prostoriju unutar pogona – ljevaonicu obojenih metala, gdje nas obuzima poseban miris lijevanog materijala.
To je posljednja preživjela ljevaonica u Primorsko-goranskoj županiji. Vulkan je odavno završio u stečaju, a Vulkan-nova više nema ljevaonicu. Nema više ni Torpeda, pa ni Rikarda Benčića, a o propasti te tvrtke najbolje svjedoči to što je u njezinoj zgradi danas – muzej.
Kakvi su financijski rezultati ove obiteljske tvrtke, kako se hrvaju s inflatornim pritiscima, ali i nedostatkom radne snage, pročitajte u reportaži u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.