Nedavna Liderova lista top 10 milijardera, odnosno najvećih kompanija u domaćem vlasništvu prema konsolidiranim rezultatima poslovanja, pokazala je da je prvi hrvatski jednorog Infobip, zahvaljujući rastu prihoda većem od 70 posto, skočio na sedmo mjesto na listi najvećih hrvatskih kompanija. No godinu velike ekspanzije (četiri akvizicije u godinu dana) obilježio je i veliki gubitak od 1,15 milijardi kuna.
O financijskim rezultatima i strateškom smjeru razvoja Infobipa razgovarali smo sa suosnivačem i predsjednikom Uprave Silvijem Kutićem u njegovu uredu u kampusu u Vodnjanu, iz kojeg pogled puca na Brijune. Kutić, koji još uvijek drži više od 50 posto vlasništva Infobipa, sa sjedištem u Londonu, vrlo je opušten i pristupačan sugovornik. Druga dva velika suvlasnika su njegov brat Roberto, operativni direktor, i Izabel Jelenić, tehnički direktor, a u vlasničku strukturu 2020. ušao je investicijski fond One Equity Partners ulaganjem 200 milijuna dolara.
Lani ste povećali prihod na 9,13 milijardi kuna, više od 71 posto, ali i učetverostručili gubitak, koji je premašio milijardu kuna, a imali ste i negativnu EBITDA-u. Kako se to dogodilo?
– Infobip je od početka bio bootstrapping tvrtka, financirajući se bez vanjskoga kapitala, i bili smo pozitivni sve do 2020. godine kada smo zabilježili svoju prvu vanjsku investiciju. Bila nam je bitna, ne za poslovanje, nego da bismo mogli napraviti sve te akvizicije u posljednje dvije godine. Do 2020. stalno smo imali pozitivnu EBITDA-u. U 2021. smo mnogo investirali u rast i imali negativnu EBITDA-u od 17 milijuna eura. Zašto? Zato što su svi naši konkurenti mnogo ulagali i tržište se ubrzavalo.
Zato smo se i mi ubrzavali, odlučili ući u veliki investicijski ciklus te smo samim time imali mnogo veće troškove u marketingu, prodaji, inženjerstvu. Tehnološka industrija, naročito iz Silicijske doline, obično ide prema dosta agresivnom rastu, okrenuta je prema akviziciji korisnika, i to po cijenu negativne EBITDA-e. Koristi se novcem svojih investitora i onda u nekom trenutku kada prijeđe profitabilnost bilježi ogromne profite. U takvoj smo industriji da su naši najveći konkurenti tvrtke iz Silicijske doline koje već dugi niz godina tako posluju. Prošle smo godine podigli 500 milijuna dolara kreditnog financiranja, a prije toga smo dobili investiciju od 300 milijuna eura.
Isto tako, prošle godine smo krenuli dosta agresivno u ekspanziju i rast poslovanja u Sjedinjenim Američkim Državama, a imali smo relativno jaku bilancu u smislu investicija. Investicije u marketing i prodaju moramo smjestiti tamo gdje i pripadaju, a to je EBITDA, zbog čega se i vidi negativna EBITDA, ali ove godine su se tržišta normalizirala i vidimo da i naši konkurenti moraju prijeći u taj profitabilni rast. Nama je taj prelazak lak jer smo tu filozofiju već imali od 2006. do 2021. tako da se od ove godine vraćamo na self-sustainable način rasta.
Što podrazumijeva faza profitabilnog rasta i jeste li onda završili fazu eksponencijalnog rasta?
– Fazu eksponencijalnog rasta započeli smo 2020. kada smo krenuli s akvizicijama, investicijama i ubrzanim zapošljavanjem, a početkom 2022. krenuli smo u profitabilni rast. To i dalje podrazumijeva rast, ali uz profitabilnost. U našoj industriji je prije vrijedilo načelo ‘rast pod svaku cijenu‘.
Mi smo uvijek bili pozitivni, a naši su glavni konkurenti, recimo, rasli putem financijskih tržišta. Uzimali su investicije mnogo ranije, izlistali su se na burzi prije šest-sedam godina, dizali su kapital u vrlo dobrom trenutku, kad su valuacije bile visoke, i tako ubrzavali svoj rast. No sada jako mnogo tvrtki također prelazi u taj profitabilni rast. Vidjeli ste da tehnološke kompanije masovno otpuštaju, svi gledaju kako i na koji način imati optimalnu organizaciju. Tu se sada vide naše prednosti u odnosu na te kompanije. Mi nismo išli prema takvim otpuštanjima, ali smo već početkom ove godine usporili zapošljavanje.
Među razlozima negativnog rezultata ste naveli ponajprije amortizaciju goodwilla i i troškovi financiranja. Zašto ste to tako knjižili i kolika je vrijednost goodwilla?
- Sva knjiženja radimo u skladu s UK GAAP računovodstvenim standardom i internim politikama koje koristimo. Vrijednost ukupnog goodwilla na kraju 2021. bila je oko 250 milijuna eura, a amortizacija u 2021. oko 45 milijuna eura. Po pitanju amortizacije goodwilla i branda se držimo relativno konzervativnog pristupa. Troškovi financiranja sastoje se primarno od troškova kamata, od kojih manji dio plaćamo, a veći dio samo računovodstveno obračunavamo, kao što su kamate. Ukupno smo u 2021. računovodstveno obračunali oko 95 milijuna eura troškova koji nisu predstavljali odljev novca.
Ove i iduće godine imat ćete pozitivnu EBITDA-u? Imate li projekcije kada ćete ostvariti neto dobit?
– Sada smo profitabilni na razini EBITDA-e i 2023. želimo povećati tu profitabilnost.
Kakvi će biti rezultati u pogledu prihoda, koliki rast očekujete u ovoj novoj fazi?
– Želimo rasti i dalje. Ove ćemo godine imati 25-postotni rast prihoda u odnosu na godinu ranije, a slično tako i iduće godine. Sljedeće tri do četiri godine želimo biti u rastu.
Jeste li potrošili novac koji ste prikupili investicijom One Equity Partnersa i kreditnim financiranjem?
– Velik smo dio novca investirali u strateške akvizicije. Zabilježili smo dvije jako velike akvizicije američkih tvrtki, Open Marketa i Peerless Networka, tvrtke Anam u Irskoj te dvije manje u Hrvatskoj. I uza sve to imamo jaku bilancu.
Najavljivali ste IPO i to potkraj ove godine. Jeste li sada odustali od izlaska na burzu ili ste i dalje u pripremama?
– Što se tiče pristupa tržišta kapitalu, i dalje se pripremamo. Imamo i investitore, koji također imaju neka očekivanja, ali neovisno o tome potencijalni IPO, koji gledamo kao jedno od sredstava za dolazak do dodatnoga kapitala, bitan je za daljnje ubrzano razvijanje kompanije. Naše metrike su dobre, rast je dobar, tržište u kojemu poslujemo je dobro…
Od trenutka kada se na to potencijalno odlučimo, u roku od nekoliko mjeseci mogli bismo se listati. Ove je godine u tehnološkom sektoru zabilježen jedan IPO, a prošle ih je godine bilo između 300 i 400. Sada nije idealno vrijeme za dizanje kapitala zbog nesigurnosti na tržištu kapitala i svega što se globalno događa, ali potencijalno ćemo opet dizati nove investicije, najvjerojatnije u sklopu strateških akvizicija.
Imate li onda u planu ulazak investitora ili novi kredit? Kako se planirate dalje financirati?
– Sada smo profitabilni i ta profitabilnost raste pa ne ovisimo o vanjskim čimbenicima. Zasad još uvijek nije recesija, još uvijek je ne osjećamo, ali vidjet ćemo kako će se stvari događati. Kako su krenuli ti valovi otpuštanja u Americi, to će se preliti sigurno na Europu pa i na kupovnu moć. Manje ćemo kupovati proizvode, rješenja...
Treba vidjeti što će se točno događati tijekom sljedeće godine. Investicija nam je bliža opcija kako bismo potencijalno financirali neke nove akvizicije. U biti, ako želimo ubrzavati svoj rast, moramo dalje akvirirati. Primjerice, jedan od naših najvećih konkurenata napravio je desetak akvizicija i pritom potrošio tri milijarde dolara u samo 12 mjeseci. Drugi je pak potrošio 4,5 milijardi dolara. Kada to stavimo u kontekst, onda je ovih naših 800 milijuna dolara mnogo manje u odnosu na njihove iznose. Mi smo jedina privatna kompanija unutar top-tri u našoj industriji, a pritom se držimo filozofije da ‘ne kupujemo tržište‘ pod svaku cijenu.
Drugim riječima, naše su investicije strateške. U Americi nismo akvirirali samo kompaniju i tržište na kojemu posluje nego smo time kupili i konektivnost, infrastrukturu i drugo. Već iz brojeva vidimo da nam je ta investicija bila visokoprofitabilna, znači osigurali smo dodatnu vrijednost jer smo našli sinergije. I kod budućih investicija vodit ćemo se načelom da to ne bude samo akvizicija tržišta nego da postoji i strateški element.
A ima li konkretnijih planova u vezi s novim akvizicijama?
– Stalno pratimo tržište, postoje neka imena, ali trenutačno ništa za što možemo reći da će biti uskoro. Sada smo fokusiraniji na profitabilnost i na to da sve dosadašnje akvizicije ostvare maksimalan potencijal. Kada kompletiramo integracije, vjerujem da će se taman oporaviti tržište kapitala, gdje se potencijalno otvara prostor za novu investicijsku rundu.
Svi očekuju da će se kad-tad situacija na globalnom tržištu stabilizirati, ali teško je reći kada. No s investicijama koje smo dosad napravili u marketing, prodaju, akvizicije i infrastrukturu u dosta smo dobroj poziciji u smislu onoga što imamo na raspolaganju za daljnji rast poslovanja. I zato se sada hoćemo fokusirati i izvući maksimum iz onoga što imamo. Dakako, uvijek ćemo dobre prilike dobro proučiti, ali sada nam je fokus maksimiranje investicija koje smo napravili. Važnije nam je da to pretvorimo u jak biznis nego da jurimo za sljedećom, što bi se reklo, shiny thing.
Gledano dugoročno, koliko dugo možete bez IPO-a? S obzirom na to da se u vašem biznisu stalno raste i konkurencija je nesmiljena.
– Teoretski, zauvijek.
Naravno, ako želite ostati na ovoj razini…
– Imamo više od 900 inženjera koji rade na razvoju naših rješenja. Znači, praktički sve te naše operacije financiraju se iz poslovanja. I u EBITDA-i smo pozitivni, tako da nam IPO ne treba nužno. Ali, to je nekakav sljedeći logičan korak u ubrzavanju tvrtke. Drugim riječima, uz takav pristup kapitalu mogli bismo raditi sasvim druge stvari.
Imate li problema s likvidnošću?
– Nemamo. Upravo suprotno, bilježimo pozitivnu EBITDA-u i novčani tok. Obje su te stavke preokrenute ove godine. Također, imamo i rezervu u vidu snažne bilance. Sve nas to čini rezistentnima na potencijalne krize na tržištima.
Spomenuli ste i stanje na globalnom tržištu, gdje i brojne tehnološke kompanije proživljavaju teške dane, cijene dionica im se strmoglavljuju, masovno otpuštaju… očekujete li da će se to preliti i kod nas?
– Hoće. U Americi su, primjerice, već sada 15 – 20 posto pale cijene nekretnina jer je veća inflacija, krediti su skuplji, manje se kupuje, prodaje… Neki koji imaju kredite primorani su prodavati. To će se sigurno preliti k nama. Inflacija je vrlo visoka, a ECB još nije tako agresivno dizao kamatne stope kao FED, zato su ovdje još jeftiniji krediti, ali prelit će se i to. Jako je važna cijena energenata. U Europi imamo 10 puta skuplje cijene plina nego u Americi. Sve ukazuje na to da će u sljedećoj godini nastupiti kriza, samo što još nitko ne zna kolika.
S obzirom na ekonomsku situaciju i korporativne skandale poput recentnog FTX-a, očekujete li da će i investitori, koji su donedavno novac dijelili šakom i kapom, postati oprezniji i više gledati tvrtke koje stvarno zarađuju, a ne samo obećavaju?
– Da, sigurno. Mislim da se to već događa. High growth kompanije, ako još gube novac, u zadnje su vrijeme izgubile mnogo veću vrijednost nego neke velike tehnološke kompanije. U jednom je trenutku investitorima prestao biti toliko važan profit i gledao se samo rast, ali sada se vraćamo u vrijeme kada se sve jače gleda i profitabilnost.
To se događalo već i prije FTX-a, zadnjih sedam, osam mjeseci otkad se srušila burza, a srušila se najviše kod kompanija koje su imale samo rast. Donedavno smo bili preplavljeni jeftinim novcem i investitori su ulagali u budućnost preko high growth kompanija, dominantno u IT-u. S druge strane, tržište IT-a raste oko 25 posto na godinu.
S kojih vam tržišta dolazi najveći dio prihoda?
– SAD nam je sada na oko 50 posto u odnosu na ukupni prihod i to bez zadnje akvizicije Pearless Networka. Ondje planiramo i dalje rasti. Nakon američkog, najvažnija tržišta su nam Europa, Azija i Latinska Amerika. U Africi smo, primjerice, sa svojim uredima prisutni od 2008. godine.
Američko vam je tržište dugo bilo cilj, zapravo ste prvo pokrili skoro cijeli svijet pa onda krenuli na to najvažnije tržište, koliko ondje još imate posla?
– Iako nam je najveći fokus na Americi, pratimo cijeli svijet. Također, svugdje smo bili unutar top-tri igrača na tržištu, ali u SAD-u nismo imali toliku prisutnost, pogotovo lokalno. Imali smo globalne klijente poput Facebooka, WhatsAppa, Twittera, ali sada imamo mnogo velikih američkih klijenata. Američko tržište je ogromno i zato na njemu planiramo veliki rast.
Nedavno ste izjavili i za Kinu da vam je jedno od važnijih tržišta, što ondje planirate?
– U Kini imamo dva ureda, a na tržištu smo prisutni dulje od sedam godina. Radimo s velikim kineskim kompanijama koje se našom tehnologijom koriste da bi realizirale svoje globalne komunikacijske strategije. Kontinuirano gledamo daljnje mogućnosti za razvoj poslovanja na tom tržištu i širenje suradnje s obzirom na potencijal koje ima.
U kojem će se smjeru razvijati vaša komunikacijska platforma?
– Naša vizija je demokratizacija digitalnih interakcija između tvrtki i njihovih krajnjih korisnika. To je ono što smo u Infobipu radili od početka i nastavit ćemo u budućnosti. U tom segmentu stalno inoviramo. Kada kažemo ‘demokratizirati‘, to znači da želimo komunikaciju i komunikacijsku tehnologiju koju razvijamo učiniti dostupnu svima. Uvijek imamo tri stvari s kojima se bavimo. Jedna je višekanalna platforma.
Počeli smo sa SMS-om kao komunikacijskim kanalom unutar naše platforme i on nam je još uvijek dosta velik dio prihoda i profita. I dalje raste, ali WhatsApp i Viber rastu brže. Osim toga, pokrivamo sve komunikacijske kanale, od već spomenutih, preko e-maila i videokomunikacije do raznih drugih. Na svim tim kanalima klijenti mogu graditi svoje strategije za komunikaciju s krajnjim korisnicima. Taj omnichannel pristup počinjemo razvijati i u virtualnoj stvarnosti, a to nam je daljnji tehnološki korak. Kao drugo, radimo na hiperpersonalizaciji gdje našim klijentima omogućavamo da obradom ogromnih količina podataka mogu, primjerice, odlučiti preko kojeg kanala će komunicirati s krajnjim korisnicima.
Znači, sve to na masovnoj razini, a istodobno personalizirano. Treće nam je hiperautomatizacija putem umjetne inteligencije (AI). AI može pomoći da se ubrzaju komunikacijski procesi 24/7 kroz bilo koji tip kanala. Za sada radimo samo tekstualni tip kanala, ali želimo automatizacijom pokriti i glas i video. Naša je prednost što unutar platforme pokrivamo najviše komunikacijskih kanala te se tu i želimo širiti. Naša platforma podržava sve metodologije automatizacije različitih kanala i imamo daleko najveću globalnu mrežu.
Sada pružate i vlastita softverska rješenja, kakvi su tu planovi?
– Razvijamo brojna softverska rješenja koja za cilj imaju obogaćivanje i izvlačenje maksimuma iz svih tih komunikacijskih kanala našim klijentima. Npr. nadogradnje za unaprjeđenje korisničkog putovanja, kreiranje i implementaciju chatbota i sl. Također, dosta ulažemo u platformizaciju, odnosno razvijamo analitiku i povećavamo fleksibilnost naše platforme. Treće, prisutan je trend business messaginga.
Primjerice, da putem neke od popularnih chat-aplikacija naručite kartu za avion ili rezervirate sjedalo u avionu, bez potrebe za interakcijom u klasičnim aplikacijama. Ove smo godine snažno ugazili u taj teren te se vidimo kao jednog od ključnih igrača u tom području. Već imamo dosta primjera na kojima smo radili i eksperimentirali zajedno s našim klijentima. Planiramo lansirati nove proizvode u tom području i biti svjetski lider.
Imate li neke primjere?
– Jedan od takvih primjera je suradnja s Uberom. U Indiji smo omogućili naručivanje Ubera preko WhatsAppa i cijelo to korisničko putovanje. Znači, ne morate imati aplikaciju Uber nego putem chata na WhatsAppu možete naručiti vožnju i pratiti sve kao i na njegovoj aplikaciji. Također, za najveću bolnicu u Indiji radimo projekt da ljudi preko WhatsAppa mogu rezervirati termin sa svojim liječnikom. Sve se odvija preko te chat-aplikacije i digitalno je povezano s bolničkim sustavima.
Očekujemo rast tog conversational user interface trenda, unutar kojeg su mnogi drugi poput conversational commercea, conversational bankinga itd. Poenta naše tehnologije je da omogućuje takvu dvosmjernu komunikaciju – između ljudi i različitih servisa. I to je ono što nazivamo interakcija 4.0. Ona se sada događa bilo gdje, na bilo kakvoj platformi, bio to pametni sat, u automobilu, preko videa, glasa, teksta itd. To je novi model koji predstavlja svojevrsnu revoluciju u komunikaciji.
Radi li vaša konkurencija sve to isto? I koliko ulažete u R&D?
– Kao što sam rekao, Infobip je unutar top-tri kompanije naše industrije. Tehnološki smo mi dosta ispred konkurencije. S druge strane, oni su jako mnogo akvirirali, dok smo mi s našim internim kapacitetima cijelo vrijeme inovirali. Imamo izvrsne inženjere. U R&D ulažemo daleko najviše te nam na taj segment otpada oko 30 posto ulaganja.
Podrazumijeva li faza profitabilnog rasta usporavanje zapošljavanja i ulaganja u ljude?
– Što se tiče inženjera i dijela koji se bavi inovacijama, tu želimo i dalje ubrzavati ulaganja i rast. S druge strane, gledamo koje su nam lokacije bolje, može li se neki dio posla obaviti drugdje, radimo drugačiji organizacijski dizajn, brži go-to-market i sl. U Hrvatskoj imamo odlične talente, ali budući da smo lani povećali broj ljudi za 42 posto izgradili smo popriličnu organizaciju te nemamo potrebu za tolikim rastom broja zaposlenih. Ali kako se razvijamo, nastavit ćemo gledati jesu li nam i gdje točno potrebni novi stručnjaci.
Hoćete li gasiti neke lokacije po svijetu?
– Nismo još donijeli takvu odluku. Imamo 77 lokacija diljem svijeta i gledamo možemo li tu napraviti optimizaciju.
Je li vam lokalna prisutnost i razgranata mreža ureda po svijetu bila komparativna prednost u odnosu na konkurenciju?
– Naši glavni konkurenti imaju oko 20 i 35 lokacija po svijetu. Nama je lokalna prisutnost i razgranata mreža ureda bila velika komparativna prednost u startu, pogotovo primjerice u Latinskoj Americi, gdje smo osvojili tržište mnogo prije konkurencije. U Bogoti planiramo otvoriti i novi kampus.
Gdje vidite Infobip za pet godina? I kako će izgledati budućnost komunikacija?
– Uvijek ćemo nastojati biti lider u komunikaciji između biznisa i krajnjih korisnika. Ubrzano razvijamo sve nove tehnologije i komunikacijske kanale, jako nam je važna tehnologija automatizacije i personalizacije, ali tako da cijela ta priča bude jako programabilna. Odnosno da sve funkcionira preko API-jeva te da si time svaki naš klijent može sam i maksimalno jednostavno skrojiti komunikaciju prema svojim krajnjim korisnicima – onako kako to želi. Ono što je Amazonov AWS u cloud svijetu, mi želimo biti u komunikacijskom.
U novije se vrijeme dosta govori o metaverzumu, vidite li to i dalje kao strateški smjer?
– Vidimo. Još proučavamo kako se tu pozicionirati, ali i razvijamo već neke projekte unutar tvrtke koji se bave metaverzumom. Realno, mislim da će to zaživjeti tek za četiri, pet godina, ali gledamo na koji način omogućiti komunikaciju i unutar toga virtualnog svijeta. Penetracija metaverzuma ili 3D virtualnog svijeta već je postignuta u gejming-industriji, gdje je moguće inovirati jer u njoj postoji baza korisnika. Za ostalo će trebati još neko vrijeme da ljudi stvarno počnu obavljati neke stvari u virtualnom svijetu.
Kako komentirate to da je Hrvatska, predvođena Infobipom i Rimcem, zasjala na globalnoj tehnološkoj mapi?
– Oduvijek smo imali dobre talente, ali ljudi prije baš nisu bili poslovno orijentirani. Situacija je sada drukčija. Nekako je cijela ta priča oko startup-zajednice u Hrvatskoj mnogo pozitivnija, pogotovo posljednjih nekoliko godina. Mnogo više mladih želi ući u taj svijet i mislim da će u budućnosti to biti sve bolje i bolje.
To što smo mi kao Infobip iskočili na globalnoj mapi možda nama nije toliko vidljivo, ali drugi mi kažu kad razgovaraju s investitorima da sad imaju mnogo bolji tretman. Imamo dva jednoroga, to je golem uspjeh s obzirom na 3,8 milijuna stanovnika. U Italiji je sada jedan, a prije nekoliko mjeseci nije bilo nijednog jednoroga na 65 milijuna stanovnika. To je dobar motivator za mlade, i to je najvažnije, jednako kao i dobar imidž kod investitora, bez kojih nema ozbiljnijeg rasta.
Vezani ste uz Vodnjan, na izborima ste javno podržali aktualnoga gradonačelnika, imate li nekih planova i za razvoj lokalne zajednice?
– Ovdje smo prije pojave koronavirusa imali projekt ‘Tech Cityja‘. Bilo je ovdje tridesetak ljudi iz raznih zemalja, privukli smo tu naše zaposlenike kako bi se napravila tech-zajednica ljudi iz svih dijelova svijeta u Vodnjanu. No zbog pandemije to je malo zastalo budući da su se mnogi vratili u svoje zemlje.
Najrecentniji je primjer da smo otkupili i sredili staru tvornicu svile u Vodnjanu za potrebe naših zaposlenika. Kao kompanija ostajemo posvećeni lokalnoj zajednici jer nam je važno da pridonosimo. Sve što jedna kompanija može napraviti u smislu društvene odgovornosti, mi radimo. Radili smo i prije. Jako sam vezan uz ovaj kraj jer je moja obitelj u Vodnjanu već petsto godina. Ostajem ovdje, neću prekinuti niz.