Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Simulirali smo nove porezne škare: Najveći porez na ekstraprofit prijeti Fortenovinim tvrtkama

17. Studeni 2022.
fortenova grupafoto Toni Lugarov

U predstavljanju grubih kontura poreza na ekstraprofit ministar financija Marko Primorac spomenuo je da bi se u državnim poreznim škarama, prema rezultatima poslovanja zaključno sa 2021. našlo 200-tinjak tvrtki, te da bi se naplatilo oko dvije milijarde kuna dodatnog poreznog prihoda.  

I mi smo simulirali Primorčeve porezne škare, oporezivanje koje je prošireno s energetskih tvrtki na sve sektore​. Više od 300 milijuna kuna prihoda lani je ostvarila 371 tvrtka. Izvukle bi se njih 33 koje su iskazale gubitak. Zanimljivo, najveći minus među njima (515 milijuna kuna) iskazala je podružnica kineske kompanije CRBC, koja je gradila Pelješki most.  Gubitak je iskazala i Bina-Istra, unatoč gradnji Istarskog ipsilona. U minusu su lani bile i neke energetske tvrtke – Gradska plinara Zagreb-opskrba, E.ON energija, Crosco, HEP toplinarstvo… I veliki zakupac kapaciteta LNG-a MVM CEEnergy Croatia uz dramatični rast prihoda praktički od nula na 478 milijuna kuna iskazao je prošle godine minus, a tek će se vidjeti kako će izgledati godišnji financijski izvještaj za 2022.

Još 123 tvrtke iskazale su prošle godine dobit koja ne prelazi rast od 20 posto u odnosu na prosjek u prethodne četiri godine. Preostalih 215 tvrtki taj bi ekstra-harač trebalo platiti. Radi se o ukupnom iznosu od 10,7 milijardi kuna iznad cenzusa, što bi donijelo dodatnih 3,5 milijardi kuna u državni proračun. Primorac je spominjao  ukupni porezni prihod od oko dvije milijarde kuna. Razlika bi mogla biti u tome što sve te tvrtke već plaćaju 18 posto poreza na dobit. Vjerojatno je državna simulacija baratala s tom činjenicom, odnosno s iznosima neto dobiti, dok je naša simulacija bazirana na bruto dobiti.

Najveće žrtve najavljenog poreza mogle bi biti kompanije koje posluju u sklopu Fortenova grupe, koje su proteklih godina bile u gubitku, a lani su iskazale dobit. To su krovna Fortenova grupa, te Konzum plus, PIK Vrbovec plus, Tisak plus, Jamnica plus, Vupik plus i Zvijezda plus. Iskažu li dobit u poslovanju za ovu godinu, gotovo će sigurno biti i obveznici dodatnog poreza, i to u značajnim iznosima.

Bit će zanimljivo vidjeti u zakonskom prijedlogu (koji do četvrtka u 14 sati još nije objavljen) kako će se tretirati i druge tvrtke koje su donedavno iskazivale gubitak (poput Spara).

Poseban problem imat će novoosnovane tvrtke. Primjerice, C.E.M.P., koji upravlja vjetroelektranom Krš-Pađene, prvu pravu dobit iskazao je za prošlu godinu. Bez obzira na pravosudne repove sa sumnjama na korupciju, činjenica je da je ta tvrtka za vrijeme pripreme projekta i gradnje poslovala s neznatnim prihodima, i s minimalnim plusom, a jedne godine i s gubitkom. Sličan problem imat će i Continental dynamics (osnovan 2018.), ali i Enna fruit (osnovana 2020.), Siemens energy, Geoplin...

I turistički sektor mogao bi imati dodatni porezne probleme. Ove godine porez na ekstraprofit platili bi Valamar, Maistra i Jadranka.

Kako god, vlasnici i menadžeri 371 kompanije u rangu 300 milijuna prihoda (i još njih 50-ak koje bi samo zbog inflacije mogle ući u državne ekstraprofitne škare), željno iščekuju novi poslovni bestseler na portalu esavjetovanja.hr. A ne sumnjamo da će u novim godišnjim financijskim izvještajima biti primijenjen veći stupanj ‘kreativnog računovodstva‘ nego što je to uobičajeno.

 

28. studeni 2022 01:16