Za razliku od tvrtki iz drugih zemalja koje su rjeđe male, u Hrvatskoj se za građevinske poslove natječu slovenske tvrtke svih veličina
Sudeći po informacijama naših građevinaca, slovenske građevinske tvrtke sve više sudjeluju na javnim natječajima, ali i onima koje organiziraju privatni investitori. Nije sporno da je riječ o legitimnome tržišnom natjecanju, no tvrtke koje dolaze iz Kine i Turske od slovenskih se razlikuju po tome što se prve u pravilu natječu za velike projekte, a one iz Slovenije svojim ponudama konkuriraju i za manje.
Bacimo li pogled na podatke iz Elektroničkog oglasnika javne nabave (EOJN) za prošlu i ovu godinu, vidjet ćemo da slovenski građevinari dobivaju poslove vrijedne od nekoliko tisuća do više milijuna eura. I ljudi ‘na terenu‘ primjećuju sve veću prisutnost Slovenaca. HGK-ova potpredsjednica za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj kaže da raste broj zahtjeva za izdavanje kartica s potpisnim i identifikacijskim certifikatom za pristup e-Građevinskom dnevniku inženjerima i tehničarima u djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, koje izdaje Hrvatska gospodarska komora.
– Više slovenskih građevinskih tvrtki radi na natječajima za aglomeracije. Još bih istaknula da se veća sredstva očekuju za modernizaciju i gradnju željeznica, pa pretpostavljamo da će se prijavljivati nešto više stranih kompanija – kaže Čagalj.
Kao što smo naveli, nisu u pitanju samo javni natječaji. Prokuristica u MDK-u Građevinar Maja Tuđen Pavlinić govori nam da je na natječaju za rekonstrukciju trgovačkog centra King Cross, vrijednome četrdeset milijuna eura, na kojem je konkurirala i njezina tvrtka, vlasnik SES odabrao slovenski Kolektor.
Jedna od teza zašto Slovenci sve agresivnije napadaju naše tržište jest da domaće građevinske tvrtke nemaju kapacitet pokriti sve više poslova koji se nude, pogotovo kad je u pitanju obnova nakon potresa, pa im se otvara prostor. No dosta sugovornika ne slaže se s tom tezom. Primjerice, predsjednik Uprave Tehnike Marin Štenglin smatra da je razlog ne samo to što je riječ o tržištu EU-a i činjenici da smo susjedi nego je i naše tržište Slovencima ‘lukrativno zbog projekata kao što su sanacije, obnove nakon potresa...‘ Iz MDK-a Građevinar demantiraju tezu o nedovoljnim domaćim kapacitetima.
– Hrvatske građevinske tvrtke imaju kapacitet za pokrivanje javnih natječaja, pogotovo ako bi rokovi gradnje bili realni, odnosno u skladu s pravilima struke, jer prebrza gradnja neizbježno nosi i nedostatke, koji nisu cilj ni izvođača ni naručitelja – kaže Tuđen Pavlinić.
Osim toga, u ING-GRAD-u, tvrtki koja ovih dana puni medijske stupce uspješnim izlaskom na burzu, vele da su tvrtke iz Slovenije godinama na javnim natječajima ponajviše zato što je Slovenija ušla u Europsku uniju devet godina prije Hrvatske.
– U tih devet godina slovenske tvrtke stekle su iskustvo i referencije na projektima financiranima iz fondova EU-a, kao što su pročistači otpadnih voda, aglomeracije, centri za gospodarenjem otpadom, ceste, željeznice itd., za koje hrvatske tvrtke nisu imale referencije – kažu u ING-GRAD-u.
Trenutačno na projektima u Hrvatskoj rade Kolektor Koling (Idrija), GIC Gradnje (Rogaška Slatina), Pomgrad Murska Sobota, CGP Novo Mesto, ljubljanske tvrtke GH Holding, Riko, VG-5... Štenglin veli da nekoliko slovenskih tvrtki sudjeluje na gotovo svakom srednje velikom projektu.
– Riječ je o većim slovenskim građevinskim tvrtkama koje ili samostalno ili u zajednici ponuđača sudjeluju na natječajima za, primjerice, infrastrukturne projekte poput odlagališta otpada, pročistača, kao i na objektima visokogradnje – kaže Štenglin.
Više o tome koje su poslove dobile slovenske građevinske kompanije pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.
‘;
