Hrvatski nezavisni izvoznici softvera udruženi u CISEx (Croatian Independent Software Exporters) izvijestili su da je financijska 2022. godina, kao i svaka prethodna, za njihovih 267 tvrtki članica bila rekordna po apsolutnim vrijednostima prihoda, izvoza, broja zaposlenika, ali i stopama rasta.
Rast zahvaljujući Infobipu
Naime, ukupni prihodi softverskih tvrtki izvoznica članica CISEx-a u 2022. godini prešli su milijardu eura, dok su prihodi iz inozemstva dostigli 569 milijuna eura, što je rast od 39 posto u odnosu na 2021. godinu. Također, udio izvoza u prihodu od prodaje u 2022. je iznosio 60 posto te bilježi rast. Usporedbe radi, prosječni udio izvoza u prihodu cijele IT industrije u Hrvatskoj iznosio je 47 posto.
No, kako napominje Tajana Barančić, vlasnica računovodstvene agencije Astra poslovni inženjering koja je obradila financijske rezultate članica CISEx-a, koliko god ovi rezultati softverskih izvoznika zvučali odlično, nisu nešto posebno za prošlu godinu, jer su svi gospodarski subjekti u Hrvatskoj (koji su objavili financijske izvještaje) u prošloj godini imali rast prihoda od prosječno 25 posto, a rast izvoza nominalno čak preko 39 posto.
CISEx danas prema prihodima, izvozu i broju zaposlenika objedinjuje od 27 do 32 posto hrvatske softverske industrije, ali članice CISEx-a nisu samo IT tvrtke. Pedeset najvećih izvoznika članova CISEx-a ostvaruje 88 posto izvoza svih članica.
– IT sektor, samo NKD J26, lani je rastao u prihodima oko 26 posto, izvoz mu je rastao oko 38 posto, što su okvirno i podaci za članove CISEx-a koji pripadaju toj skupini, što ne čudi jer mi okupljamo značajan udio IT sektora. Istovremeno, na razini kompletnog članstva CISEx-a, rast prihoda naših članica je lani bio 38 posto, a ta razlika u odnosu na 26 posto za tvrtke u području NKD J62 je najvećim dijelom rezultat ogromnog rasta naše tvrtke članice Infobipa. Nama je 2022. godinu nekako možda najviše obilježila činjenica da su naše tvrtke premašile milijardu eura prihoda uz izvoz od 60 posto – pojašnjava Barančić.
Potrebno restrukturiranje sektora
No članice CISEx-a bilježe pad neto dobiti od čak 46 posto. Rezultat je to, kako kažu, anomalije kod jedne velike tvrtke, ne otkrivajući koje. A ako se taj efekt neutralizira, ostale članice CISEx-a imaju dobit od 93 milijuna eura, što je porast u odnosu na 86 milijuna eura 2021. godine. Tako korigirana neto profitna marža iznosi nešto ispod 10 posto, što je manje nego godinu ranije kad je iznosila 11,7 posto, navodi se u analizi.
– Vezano uz profitabilnost naših članica, kao i IT sektora ukupno, tu već godinama mislimo da možemo bolje. Za postizanje veće profitabilnosti, moramo moći restrukturirati sektor u smjeru povećanja broja tvrtki koje imaju IT produkte visoke dodane vrijednosti uz istovremeno smanjenje broja tvrtki koje rade po principu čovjek/dan. Unatoč tome, IT sektor, kao i članice CISEx-a, su u pravilu profitabilne tvrtke, s puno boljom profitnom stopom od prosjeka ekonomije, nisko zadužene likvidne – objašnjava Barančić.
Uz to, prosječna efektivna stopa poreza na dobit kod CISEx članica ‘dobitaša‘ je 12 posto što bi, smatraju u CISEx-u, u prosjeku moglo biti i puno manje. Napominju da i dalje značajan broj članova ne koristi porezne pogodnosti putem Zakona po poticanju ulaganja ili Državne potpore za istraživačko-razvojne projekte.
2023. ni blizu kao 2022.
CISEx-ovci su lani otvorili 2200 novih radnih mjesta te su prema satima rada zapošljavali 10.700 zaposlenika, što je godišnji rast od 26 posto. Također, prihodi po zaposleniku rasli su nešto više nego u prethodnim godinama, za 10 posto. Time se približavaju iznosu od 100 tisuća eura prihoda po zaposleniku, što je trenutno prosjek u cijelom IT sektoru, no napominju da je u tom sektoru mnogo više tvrtki koje prodaju hardver i tuđe licence kao robu, stoga podaci nisu usporedivi.
– Prošla godina je, dakle, bila godina rasta. U IT sektoru se baš jako osjećala euforija, zaposlili smo više ljudi nego ikada, čak 4000 u skupini J62. Ova godina je druga priča i bit će jako zanimljivo vidjeti kako će završiti, neće biti ni blizu kao prošla, a još je veće pitanje hoće li se pozitivan trend vratiti već iduće godine ili ćemo na nove rekorde i visoke stope rasta morati pričekati i do 2025. – zaključuje Barančić.