Spajanje dviju mlinarskih grupa vodi prema jačanju njihove maloprodaje

U tijeku je opsežno organizacijsko i vlasničko preslagivanje unutar Grupe Čakovečki mlinovi. Procesu koji je počeo prije nešto manje od dvije godine, kada su tvrtka Mlin i pekare (MIP), dvanaest mirovinskih fondova kojima upravlja Allianz ZB te tri mirovinska fonda kojima upravlja PBZ Croatia osiguranje zajedno stekli većinski udjel u tvrtki Čakovečki mlinovi, još se ne nazire kraj, ali postaje sve jasnije kako će završiti – spajanjem Grupe Čakovečki mlinovi s drugim tvrtkama pod vlasničkom kontrolom obitelji Plodinec. Primarni je cilj zauzeti lidersku poziciju na maloprodajnom tržištu u formatima malih trgovina.

Početkom veljače ove godine povećan je temeljni kapital Čakovečkih mlinova tako što je obitelj Plodinec u njihovo vlasništvo prenijela sto posto vlasništva nad NewMipom i 61,55 vlasničkih udjela u Zagrebačkim pekarnama Klara (ZPK). Tim povećanjem temeljnoga kapitala ujedno se korjenito promijenila vlasnička struktura Čakovečkih mlinova. Dotad je MIP imao manjinski vlasnički udjel (31,18 posto), a dva društva za upravljanje mirovinskim fondovima zajedno su držala 58,56 posto. Nakon toga MIP je, s udjelom od 51,84 posto, postao većinski vlasnik, a fondovi su zajedno pali na 37,63 posto.

Nevezano uz to, prije nekoliko tjedana svoje je dionice (24,42 posto vlasničkog udjela) u ZPK-u tvrtki Čakovečki mlinovi prodala i Dragica Plodinec, pa se vlasnički udjel Čakovečkih mlinova u ZPK-u povećao na 89,53 posto. Namjera je vlasnika Čakovečkih mlinova povećati udjel u ZPK-u na 95 posto i nakon toga provesti postupak istiskivanja manjinskih dioničara te povući ZPK sa Zagrebačke burze.

Trenutačni učinci na rast prihoda

Osim na promjenu vlasničke strukture, povećanje temeljnoga kapitala Čakovečkih mlinova provedeno unosom ZPK-a i NewMipa automatski je, već u prvome ovogodišnjem kvartalu, snažno utjecalo na rast prihoda od prodaje Grupe Čakovečki mlinovi. Prihod od prodaje Grupe, naime, u prva tri mjeseca ove godine bio je gotovo 73 posto veći nego u prvome lanjskom kvartalu; iznosio je 72 milijuna eura. Od tog je iznosa poslovni segment trgovina ostvario 58,3 milijuna eura, odnosno 81,1 posto prihoda od prodaje Grupe. S druge pak strane, ponajprije kao posljedica uključivanja novih povezanih tvrtki u Grupu, neto operativni troškovi Grupe povećani su za 68,6 posto ili 28,5 milijuna eura, pa je prvi kvartal završen s gubitkom od 1,3 milijuna kuna, što je ipak bilo za dvjestotinjak tisuća eura manje nego u istome razdoblju prošle godine.

Sama matična kompanija, Čakovečki mlinovi, za to je vrijeme poslovala na jednakoj razini kao lani u prvome kvartalu, ostvarivši prihod od prodaje od 6,8 milijuna eura. No prihodi matične kompanije, koji se ostvaruju od proizvodnje mlinskih i pekarskih proizvoda te ulja, već su odavno bili minoran dio ukupno ostvarenih prihoda Grupe. Rast i razvoj maloprodaje bili su u fokusu i obitelji Varga, bivše većinske vlasnice Čakovečkih mlinova.

Varge su u maloprodaju ušli 1999. preuzimanjem dionica Trgovine Krk iz Malinske, više zato što su u tome vidjeli način da od propasti sačuvaju jednog od svojih važnijih kupaca za asortiman proizvoda tvrtke Radnik Opatija, koju su preuzeli pet godina prije, nego što su razmišljali o razvoju maloprodaje. No nekoliko godina poslije na prodaji se našao i čakovečki Trgocentar, također jedan od većih kupaca proizvoda Čakovečkih mlinova, pa su preuzeli i njega, pripojili mu vlastite maloprodajne objekte u Međimurju i preimenovali ga u METSS, tada već s iznimno izraženim interesom za širenje po nacionalnom maloprodajnom tržištu.

Uslijedilo je još nekoliko preuzimanja manjih maloprodajnih lanaca (Trgostila iz Donje Stubice, Trgocentra iz Virovitice, Kvarnera Punta Trgovina) te naposljetku pripajanje svih njih (osim virovitičkog Trgocentra, čija je osnovna djelatnost iznajmljivanje nekretnina) Trgovini Krk. Kad su Varge prodali Čakovečke mlinove, segment trgovine već je tvorio oko 85 posto prihoda Grupe Čakovečki mlinovi, a Trgovina Krk okrupnjela je do desetog mjesta prema prihodima među nespecijaliziranim maloprodajnim lancima u Hrvatskoj.

Potencijal rasta Trgovine Krk

Ulaskom NewMipa, na koji je tvrtka Mlin i pekare 2023. prenijela gospodarske cjeline mlinarstvo, pekarstvo i maloprodaju, u Grupu Čakovečki mlinovi ona je odjednom broj svojih maloprodajnih mjesta povećala za više od 350. ZPK-ovim pripajanjem maloprodajna mreža Grupe pojačana je s dodatnih 20-ak ZPK-ovih trgovina, a i s 90 prodajnih mjesta Prehrane trgovine, tvrtke koja je donedavno bila u ZPK-ovu većinskom vlasništvu (92,9 posto). Prije dva tjedna Čakovečki mlinovi objavili su da se Prehrana trgovina, koja je prošle godine imala prihod veći od 45 milijuna eura, pripaja Trgovini Krk. Ukratko, maloprodajna mreža Grupe Čakovečki mlinovi lani je imala 425 prodajnih mjesta, ove godine ima ih 859. Prema broju prodajnih mjesta sada je već na drugome mjestu u Hrvatskoj; više trgovina od nje ima još samo Studenac, koji se približava broju od 1500.

Za potpuniji dojam o tome koliki je potencijal maloprodajne mreže u vlasništvu Čakovečkih mlinova recimo još da Trgovina Krk drži 25 posto vlasničkog udjela u Narodnome trgovačkom lancu (NTL), najvećoj nabavnoj udruzi za prehrambene proizvode u Hrvatskoj, u sklopu koje realizira oko 75 posto nabave, te deset posto vlasničkog udjela u tvrtki Grandal grupa, najvećoj nabavnoj udruzi za građevni materijal u zemlji.

No mnogo je još posla pred Upravom Čakovečkih mlinova za dostizanje liderske pozicije na nacionalnom tržištu malih maloprodajnih formata – od standardiziranja i osuvremenjenja sad neujednačeno uređene maloprodajne mreže do širenja, organski ili akvizicijski, izvan sjeverozapadne i istočne Hrvatske, Kvarnera i otoka Krka, na kojem je danas mreža koncentrirana.

Može se očekivati da će u dogledno vrijeme cijela maloprodajna mreža Grupe biti ujedinjena pod istom kapom. Pitanje je samo hoće li to biti Trgovina Krk ili NewMip, koji je u prošloj godini ostvario ukupan prihod veći od 141 milijun eura, pretežito od trgovine, koja mu sada ostaje jedina djelatnost. Nedavno sklopljenim ugovorom o podjeli i preuzimanju, naime, poslovna cjelina mlinarstva odvaja se od NewMipa i prenosi se na tvrtku Čakovečki mlinovi, a njegova gospodarska cjelina pekarstvo prenosi se na Zagrebačke pekarne Klara.

Udvostručenje tržišnih udjela

Proizvodnja pekarskih proizvoda Grupe u prvome je ovogodišnjem kvartalu iznosila 8,7 tisuća tona (u odnosu na 1,8 tisuća tona u prvome lanjskom polugodištu). Grupa sad ima pet pekarskih pogona (Čakovec, Oroslavje, Lovran, Malinska i Zagreb). Prema procjeni Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), a prema situaciji na tržištu proizvodnje pekarskih proizvoda 2022., nakon koncentracije Čakovečkih mlinova i MIP-a, ta grupacija drži između pet i deset posto tržišnog udjela u pekarskim proizvodima.

U tim je okvirima i zajednički tržišni udjel na tržištu otkupa žitarica, a vlasničkim spajanjem najveći rast tržišnog udjela ostvaren je u proizvodnji brašna. Segment mlinarstva, s tri mlinska postrojenja (Čakovec, Donji Kraljevec i Sisak), u prvom je kvartalu ove godine proizveo 24,6 tisuća tona brašna i drugih mlinskih proizvoda. Čakovečki mlinovi, prema AZTN-ovoj procjeni, u novostvorenu vlasničku zajednicu unijeli su od 10 do 20 posto svog tržišnog udjela u tom segmentu, a Plodinci od pet do deset posto. Ukupan je rezultat tržišni udjel u procijenjenom rasponu od 20 do 30 posto, u kojem je i Granolio, vodeći poduzetnik na tržištu brašna, opterećenom državnim ograničenjem maloprodajnih cijena dvaju najprodavanijih tipova brašna (glatko T-550 i oštro T-400). U odnosu na Granolio Grupa Čakovečki mlinovi u prednosti je zato što dio svoje prodaje brašna plasira vlastitim pekarama, ali ujedno je 'u banani' jer je država ograničila i maloprodajne cijene pšeničnoga kruha, instant-palente i kajzerica, što Grupi onemogućuje ugradnju rasta troškova u cijene tih proizvoda.

Upravljanje profesionalcima

Iako pojedini članovi obitelji Plodinec itekako aktivno sudjeluju u upravljačkim i nadzornim tijelima Čakovečkih mlinova i njegovih povezanih tvrtki, čelne pozicije prepustili su profesionalcima. Prije godinu dana na poziciju predsjednika Uprave matične tvrtke doveli su Marija Sedlačeka, financijskog menadžera kojega je Mlin i pekare 'kupio' s tvrtkom Papuk Našice. Sedlaček je u toj tvrtki bio direktor od 2016. i ostao je na toj poziciji još tri godine nakon što su je Plodinci preuzeli, sve do lani kad je preuzeo upravljanje Čakovečkim mlinovima. Donedavno je bio i predsjednik Uprave Agro-Čepina, još jedne tvrtke koja je vlasnički bila povezana s Plodincima, a koja je prije mjesec dana ugašena. U Upravi Čakovečkih mlinova zadržali su Marijana Sršena, kojega su 'naslijedili' od prethodnih vlasnika; Krešimira Kvaternika u Upravu su prošle godine povukli povukli s mjesta predsjednika Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova, na koje je bio imenovan nakon što su Plodinci u zajednici s fondovima preuzeli kompaniju. Od prije dva mjeseca u Upravu je ušao Franjo Plodinec, dotad zamjenik predsjednika Nadzornog odbora te tvrtke.

Na prijedlog Allianza ZB-a i PBZ CO-a, predsjednik je Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova Damir Metelko, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević & partneri, kojega su u članstvo NO-a doveli prijašnji vlasnici još 2020., a sad u sastavu NO-a djeluje kao neovisni član. U sedmeročlanom NO-u predstavnicima obitelji Plodinec pripala su tri mjesta 'običnih' članova, a popunili su ih Dragica i Josip Plodinec, osnivači tvrtke Plodinec, od koje je sve i poteklo.

Treća je predstavnica Plodinaca u NO-u Vesna Butorac, dugogodišnja direktorica Mlina i pekara, kojoj je pripalo i mjesto zamjenice predsjednika NO-a Čakovečkih mlinova.

Pitanje brendiranja

Koliko god proces vlasničkog i organizacijskog spajanja dviju grupacija koje obje u nazivu imaju riječ 'mlin' bio zahtjevan, još će zahtjevniji biti sljedeći korak, u kojem će morati biti provedeno čišćenje portfelja, osuvremenjenje trgovačke mreže, tehnološko osuvremenjenje proizvodnih pogona i tako dalje. A kad to bude obavljeno, vjerojatno će na red doći i pitanje brendiranja, odnosno naziva nove grupacije. Zasad je u cijeloj priči najjači upravo brend matične tvrtke, Čakovečki mlinovi, no s obzirom na to da je fokus na maloprodaji, nekako se taj brend čini neodgovarajućim. Isto tako, budući da je većina maloprodajnih mjesta, osobito onih koja su u maloprodaju Grupe ušla iz tvrtke NewMip, smještena po malim naseljima u unutrašnjosti, ne izgleda baš uvjerljivo da se na njima umjesto naziva 'Mlin i pekare' pojavi naziv 'Trgovina Krk'.