Na prihode od državnog osiguravatelja otpada zanemarivih oko pet posto ukupnih prihoda bolnice, zato u Svetoj Katarini, ali i u drugim privatnim zdravstvenim ustanovama, žele povećati promet liberalizacijom tržišta zdravstvenih usluga. Tako bi se dio javnog novca prelio u privatni segment zdravstvenog sektora
Kad su prije jedanaest godina u Zaboku osnovali Specijalnu bolnicu Sveta Katarina, cilj njezinih osnivača bio je upravo ono što je realizirano deset godina poslije: etablirati modernu bolnicu, jednu od najvećih privatnih bolnica u Hrvatskoj, koja će na jednome mjestu objediniti niz medicinskih grana i dijagnostičkih postupaka. A upravo je prošlog mjeseca obilježeno godinu dana rada u novim, moderno opremljenim prostorima u Zagrebu, u Branimirovoj ulici, gdje su na više od četiri tisuće četvornih metara, na jednoj lokaciji, smještene sve medicinske usluge koje nude. Osim toga, bolnica je prije neki dan potpisala ugovor s najvećom američkom zdravstvenom institucijom UPMC-om o gradnji najmodernijeg Centra za liječenje karcinoma. Od nekadašnjih specijalističkih usluga iz područja radiologije, anesteziologije, kirurgije, ortopedije i fizikalne medicine, s čime se 2011. godine startalo, danas je Sveta Katarina postala moderni medicinski centar koji u 18 medicinskih odjela nudi cjelokupnu radiološku dijagnostiku, obavlja brojne ortopedske operacije, zahvate iz područja kirurgije kralježnice s liječenjem boli, usluge sportske medicine, fizikalnu rehabilitaciju... Od nekadašnjih 20 zaposlenika, broj je danas šest puta veći – 120 stalno zaposlenih te više od 60 vanjskih suradnika iz zemlje i inozemstva, što je bolnici omogućilo da sa 75 liječnika pruža usluge iz gotovo svih grana medicine – neurologije, kardiologije, ginekologije, dentalne medicine, regenerativne medicine, putem aplikacije matičnih stanica i brojnih drugih.
Kontinuirani rast
Osnivači bolnice su liječnik, znanstvenik i nekadašnji ministar Dragan Primorac i diplomirana ekonomistica Jadranka Primorac, koja je članica Upravnog vijeća te glavna operativno-izvršna direktorica bolnice. Sinergija poslovne vizije i upravljanja omogućila je kontinuiran rast prihoda, što je bolnicu pozicioniralo kao uspješnu kompaniju, koja je 2021. godine ostvarila ukupan prihod od 56 milijuna kuna, a ove godine procjenjuje se da će prihodi doseći blizu osamdeset milijuna.
– Na početku nije bilo lako, prihodi su bili mali, a bolnica je stvarala gubitke. Osim toga, lokacijski je bila udaljena 45 kilometara od Zagreba, što je bio dodatni problem za pacijente, jer putem do naše bolnice postojalo je i postoji nekoliko javnih bolnica gdje su se pacijenti mogli liječiti putem uputnice. Godinama smo gradili brend, okružili se najboljim liječnicima, širili djelatnosti i tržište u zemlji i inozemstvu, razvili i ojačali poslovanje, tako da su prihodi svake godine rasli. Prije pandemije COVID-19 ostvarivali smo oko 40 posto prihoda od međunarodnih pacijenata, a ti se pacijenti sada sve više vraćaju te ove godine ponovno imamo rast prihoda od inozemnih pacijenata – ističe Jadranka Primorac.
Osim preseljenja u novi prostor, investirali su u nove, moderne, međusobno integrirane operacijske dvorane s opremom visoke rezolucije, što predstavlja prednost za liječnike jer su detalji vizualizacije prilikom operacija četiri puta precizniji u odnosu na tehnologiju koja je trenutačno standard.
Bolnica kao obiteljski posao
Stoga u Svetoj Katarini kao jedan od načina brige za pacijente vide sustavno razvijanje znanstvene komponente poslovanja. Većina svih liječnika su doktori znanosti, a kontinuirano se ulaže u razvoj njihovih karijera u znanstvenom i stručnom smislu.
– Bolnica je nastavna baza medicinskih fakulteta Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta u Rijeci, Kineziološkog fakulteta u Zagrebu te Medicinskog fakulteta Regiomed iz Bavarske u Njemačkoj, čime je našim liječnicima omogućeno napredovanje putem znanstvenih zvanja. Bolnica je 2021. završila višegodišnju evaluaciju Ministarstva zdravstva ostvarivši pravo proglašenja Klinikom za ortopediju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku – objašnjava Primorac i dodaje da se u klinici provode nastava, specijalistička usavršavanja i znanstvena istraživanja, te se organiziraju znanstvene konferencije s poznatom američkom zdravstvenom institucijom Klinikom Mayo.
Na pitanje kako je upravljati bolnicom Primorac ističe da je slično kao i bilo kojom kompanijom, s time da je uz menadžerske vještine važno poznavati i medicinske procese, kako bi bilo moguće uspješno koordinirati cjelokupni sustav, stoga je uložila dosta truda u upoznavanje s medicinskih tehnikama i postupcima.
– Bolnica je, zapravo, kao obiteljski posao – u mojoj je ingerenciji upravljanje poslovnim procesima, a suprug je zaslužan za razvoj znanosti, provođenje kliničkih procesa te uvođenje novih, znanstveno utemeljenih, inovativnih metoda liječenja u kliničku praksu. Upravljanje bolnicom podrazumijeva koordiniranje svih financijskih i pravnih pitanja poslovanja – prodaju, marketing, provedbu EU projekata, investicije, kontroling, analizu rizika, poslovnu strategiju i međunarodnu suradnju. Uži tim čini oko 30 ljudi, koje predvodi ravnatelj bolnice doktor Igor Borić, a moja uloga je da ih motiviram i osnažujem da posao obave s entuzijazmom i fokusom na ciljeve koje smo zacrtali. Ukratko, brinem se o upravljanju svim poslovnim procesima i organizaciji posla te se bavim razvojem biznisa – napominje Primorac, koja je i drugi mandat zaredom predsjednica Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrbi pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
HZZO-ov monopol
Razvojni planovi su im i dalje vrlo ambiciozni. Među prvim su europskim institucijama koje su uvele cjelovit koncept personalizirane medicine u kliničku praksu, s posebnim osvrtom na regenerativnu medicinu, odnosno liječenje matičnim stanicama. U suradnji s inozemnim partnerima pred realizacijom je i veliki projekt pokretanja genetičkoga laboratorija koji će molekularnom dijagnostikom Next – Generation Sequencing (NGS) omogućiti genetičko testiranje pacijenata koji žele doznati postoji li genski uzrok njihove bolesti koji će biti osnova personaliziranog liječenja. Testiranje će biti moguće i za zdrave osobe koje žele saznati koliki im je rizik za razvoj karcinoma, bolesti kardiovaskularnog sustava, dobiti informacije o metabolizmu pojedinih lijekova ili pak doznati kako njihovi geni utječu na metaboliziranje hrane koju unose u organizam.
– Organski rastemo po stopi od trideset i više posto na godinu. Međutim, da bi zdravstvena zaštita u Hrvatskoj bila uspješna kao u razvijenim europskim zemljama, potrebno je uspostaviti ravnopravan položaj državnih i privatnih zdravstvenih ustanova, i to tako da svi koji to žele mogu HZZO-u ravnopravno ponuditi svoje usluge kako bi se svakom pacijentu omogućila dostupnost zdravstvene zaštite prema njegovu izboru – ističe Primorac. Direktorica Svete Katarine dodaje da je potrebno liberalizirati tržište zdravstvenog osiguranja, tj. ukinuti HZZO-ov monopol. Primorac smatra da ta mjera može uvelike podići kvalitetu zdravstvene usluge, stvoriti zdravu konkurenciju između HZZO-a i drugih osiguravatelja, smanjiti liste čekanja i, u budućnosti, stvoriti zdrav i održiv zdravstveni sustav u kojemu će pacijent imati pravo izbora.
– Na prihode od HZZO-a otpada oko pet posto ukupnih prihoda naše bolnice, dakle gotovo su zanemarivi. Kao i ostale privatne ustanove zainteresirani smo za intenzivniju suradnju s HZZO-om - ističe Primorac i dodaje da su privatni poduzetnici u zdravstvu neiskorišteni potencijal te da građani Hrvatske trebaju imati jednako pravo i mogućnost liječenja putem uputnice, bez obzira na vlasništvo medicinske ustanove.
Cijelu priču o Specijalnoj bolnici Sveta Katarina čitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju Lidera.