‘;
AI je i dalje u fokusu što potvrđuje i činjenica da je najveća startup-investicija u 2024. u istočnoj Europi otišla u Vorpen AI
Tijekom 2024. u startup-tvrtke istočne Europe uloženo je čak 3,89 milijardi eura. Podaci su to koje je pokazalo izvješće ‘Venture in Eastern Europe Report 2024‘. Najviše se ulagalo u Tursku (čak 1012,2 milijuna eura), zatim u Poljsku (592,1 milijun eura), Grčku (536,6 milijuna eura), Češku (426 milijuna eura) te Litvu (367 milijuna eura).
Ako se maknemo od iznosa i pogledamo broj investicija, u prošloj je godini u istočnoj Europi bilo čak 1286 investicija u startupove, a prema tom izvješću, čak 534 od njih bile su u Turskoj, slijedi Poljska s ukupno 126 investicija, zatim Estonija sa 102 investicije, a krug ‘top 5‘ prema broju investicija zatvaraju Češka s 85 i Rumunjska s 80 investicija.
U Hrvatskoj su startup-tvrtke zatvorile čak 12 rundi financiranja ukupne vrijednosti 42,9 milijuna eura, a najveću je investiciju privukla tvrtka All eyes on screens (čak deset milijuna eura). Slijede je Entrio (devet milijuna), zatim Orqa (5,8 milijuna), Gideon (4,1 milijuna) i Pythagora (3,6 milijuna). Ipak, o hrvatskim smo startup-tvrtkama više puta pisali, analizirali ih, uspoređivali… pa smo se za potrebe pisanja ovog članka ipak odlučili malo odmaknuti od domaće scene i pogledati što nas okružuje, odnosno što se krije u našem bližem, ali i širem susjedstvu.
Ne začuđuje, naravno, da se uza sve geopolitičke nesigurnosti zvecka oružjem, što nam je potvrdio i suosnivač i direktor Unicorn Undergrounda Bernard Ivezić, koji nam je rekao i da se, dok se događaju tektonske geopolitičke promjene, čeka kakve će se odluke donijeti u SAD-u u pogledu dominantnih tržišnih pozicija big tech kompanija.
– Sve to snažno utječe na potencijale za startupove u nekim industrijama. Mnogo je neizvjesnosti, ali to nekim startupovima donosi prilike, a nekima ne. Konkretno, zasad je sigurno da oni fokusirani na AI, obrambenu industriju i logistiku, posebno ako uključuje robotiku, nemaju velikih problema; za njih postoje i tržište i investitori te su traženi neovisno o tome odakle dolaze. Startupovi u tim industrijama nude rješenja za aktualne globalne probleme i zato su traženi posvuda – objasnio nam je Ivezić.
AI u prvom planu
Dakle, AI je i dalje u prvom planu, a tu tvrdnju potvrđuje i činjenica da je najveća startup-investicija u prošloj godini u istočnoj Europi, od čak 270 milijuna eura, otišla u tvrtku Vorpen AI iz Litve. Što se pak tiče bližeg susjedstva, konkretno država s kojima Hrvatska graniči, tu se ne vidi baš mnogo entuzijazma za AI, barem ako govorimo o najvećim investicijama u prošloj godini.
Uzmimo za primjer Grčku. Najveća investicija na startup-sceni u toj državi bila je u tvrtku D-Orbit, koja se bavi svemirskom tehnologijom, te je ona prikupila čak 150 milijuna eura u seriji C. Ako pogledamo Srbiju, ondje je najveća investicija, od 1,6 milijuna eura, otišla u tehnološki startup koji se bavi analitikom građevinskog sektora, a u stopu ga je pratila ad-tech-tvrtka Hunch s prikupljenih 1,5 milijuna eura. U Bosni i Hercegovini je pak najveća investicija u prošloj godini (3,2 milijuna eura) otišla u kriptotvrtku Adriatic Crypto Exchange. Što se tiče Slovenije, ondje je najveća investicija (1,4 milijuna eura) otišla u prodajni startup SaleSqueeze. No pravi je AI entuzijast u susjedstvu, kako se čini, Mađarska, u kojoj je najveća investicija u prošloj godini, od čak 20,2 milijuna eura, otišla u AI tvrtku Colossyan.
Ima, čini se, nade za startupove u regiji, ali pravo je sada pitanje koje od tih država možemo nazvati pravim startup hubovima? Odgovore na to pitanje dala nam je partnerica u Feelsgood Capital Partnersu Renata Brkić.
– Da bismo mogli neku zemlju iz regije CEE ocijeniti kao perspektivan startup hub, važno je uzeti u obzir parametar je li pojedina zemlja ili nije članica EU-a. One koje to jesu, uživaju pristup strukturiranoj financijskoj i savjetodavnoj infrastrukturi za razvoj startupova pa tako mogu razviti perspektivne startup hubove. Bugarska i Slovenija su u tom smislu dobro iskoristile proteklih dvadesetak godina. Od zemalja iz regije koje perspektivno grade i podržavaju svoje startupove, a da nisu članice EU-a, izdvojila bih Srbiju, koja dobro kombinira vlastite proračunske izvore, snažnu dijasporu i ostale raspoložive globalne izvore financiranja startup-projekata i koja je na taj način uspjela oformiti respektabilan domicilni startup hub – rekla nam je Brkić.
Koji su izazovi za startupove i kakvo je opće stanje na ovoj sceni doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.