Apple redovito barnumovski lansira nove generacije iPhonea. Sredinom rujna tako je predstavljena petnaesta generacija. Medijski cirkus ima i svoj financijski aspekt. Ove godine prodaja je bolja od očekivanja, što bi možda moglo vratiti kompaniju u plus nakon tri kvartala pada prihoda, što je najdulje razdoblje u posljednjih sedam godina.
Još bombastičniji su bili rezultati lansiranja Wegovyja, lijeka za mršavljenje danske farmaceutske kompanije Novo Nordisk, koji već ima odobrenje Europske agencije za lijekove. Nakon objave podataka o ispitivanju koji pokazuju da smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod pacijenata za čak petinu, tržišna vrijednost kompanije naprosto je eksplodirala, nadmašila je ostatak danskog gospodarstva, i na dobrom je putu da postane najvrjednija tvrtka u čitavoj Europi. No, prije Wegovyja Novo Nordisk se tržišno poskliznuo s Ozempicom, lijekom za dijabetes koji se već počeo masovno koristiti za mršavljenje. Proizvođač je, naime, zbog nekih neugodnih nuspojava suočen s valom tužbi. Ipak, čini se da će uspjeh s Wegovyjem pokriti sav gubitak i još donijeti ogroman profit.
I ova priča pokazuje da je lansiranje novog proizvoda među najzahtjevnijim procesima u biznisu. Kad se s globalne razine spustimo u hrvatske okvire, dolazimo do zaključka da se i tu ulaže velik novac (naravno, u kontekstima veličine kompanija i tržišta), a rizici su podjednaki. Propao je tako projekt prvog hrvatskog mobitel, Noa, jer je tvrtka Hangar 18 završila u stečaju. Nije bolje prošao ni Kmobile, kojeg su Agrokor i Europapress holding najavljivali kao zajedničku ponudu mobilnih komunikacija. Možda je koincidencija, ali obje tvrtke u međuvremenu su prošle kroz martirij propadanja i smjena vlasnika. Upravo se gasi i projekt električnog bicikla Greyp Bikes, kojeg je pokrenuo Mate Rimac, a većinski paket od njega je otkupio Porsche, koji pak najavljuje i gradnju nove tvornice u Hrvatskoj.
Nema relevantnih podataka o (ne)uspjehu lansiranja novih proizvoda i usluga. Poduzetnici se uvijek pohvale novim iskoracima, ali kasnije se kvaliteta tih ulaganja može iščitati tek detaljnim proučavanjem financijskih izvještaja. Tako je neizvjesna i sudbina nekih od sto novih proizvoda i usluga, lansiranih na tržište u posljednjih godinu dana na hrvatskoj poslovnoj sceni, koje navodimo u sklopu ovog istraživanja. Ipak, kompletan popis koji objavljujemo u digitalnom i tiskanom izdanju daje naznake o tome kuda ide hrvatski biznis.
Prehrambena industrija ide prema zdravoj hrani, energetičari se prebacuju na obnovljive izvore, a svi nastoje ekonomizirati potrošnju energije, smanjiti račune za struju i plin, i još to iskoristiti u promotivne svrhe, kako bi se prikazali kao predvodnici aktualnog trenda ESG-a (što znači Enviromental, Social and corporate Governance, odnosno okolišno, društveno i korporativno upravljanje). Paralelno s time uvode se procesi digitalizacije poslovanja, uz robotizaciju, a u posljednje vrijeme i sve više se koristi umjetna inteligencija.