Izlazak na burzu za Studenac je opcija unatoč propalom pokušaju

Nakon što je prošle jeseni trgovački lanac Studenac odustao od početne javne ponude dionica (IPO) na Zagrebačkoj i Varšavskoj burzi, što je bio presedan na domaćem tržištu kapitala, novi pokušaj i dalje je jedna od opcija. Čulo se na to briefingu za novinare održanom u zagrebačkom uredu ove kompanije. Međutim, s više detalja predstavnici Studenca nisu mogli izaći. No, zato su podijelili nekoliko informacija koji otkrivaju poslovne planove ovog trgovačkog lanca s više od 1400 trgovina, ali pretežito manje površine po čemu je Studenac jedinstven na hrvatskom maloprodajnom tržištu.

Od 2018., kad je osnivač i dosadašnji vlasnik Josip Milavić izašao iz vlasničke strukture, do danas broj trgovina narastao je za više od tisuću, za što je ponajprije zaslužna strategija preuzimanja trgovina manjih obiteljskih trgovina. Kompanija u većinskom vlasništvu poljskog private equity fonda Enterprise Investors u tih je sedam godina napravila deset akvizicija. Jedna od njih je i inozemna, a to je kupnja slovenskog lanca Kea. Time je Studenac stekao titulu najbrže rastućeg trgovačkog lanca u Hrvatskoj, ali i najvećeg konsolidatora tog tržišta u našoj zemlji. U bliskoj budućnosti kompanija će nastaviti s tom strategijom, kazao je Andrija Topić, član Uprave zadužen za akvizicije i integraciju. O konkretnim metama, naravno, nije želio govoriti, ali je dodao kako je u tijeku nekoliko procesa od rane do zrelije faze pregovora i dubinskog snimanja.

Dobrobit za obje strane

Kako je istaknuo Topić, akvizicije omogućuju Studencu da se brzo 'ugura' na tržište određene regije. S druge strane, takav pristup zanimljiv je i vlasnicima malih trgovina koji su nerijetko pred mirovinom. Prodaja obiteljskog biznisa Studencu tako je elegantan način za unovčavanje ponekad i višedesetljetnog rada i ulaganja. Studenac je čuven što najveći broj trgovina ima u jadranskim županijama, a Topić tvrdi kako na dalmatisnkom području i dalje vide prostor za rast. Međutim, za širenje im je posebno zanimljivo zagrebačko područje te Slavonija.

Andrija Topić, član Uprave Studenca za akvizicije i integraciju

Čak i da se ove godine ne dogodi nijedna akvizicija, Studenac bi kraj godine trebao dočekati s gotovo 1600 trgovina. Naime, planira se otvoriti dodatnih 160 trgovina. To će biti dio većeg investicijskog ciklusa vrijednosg 10 milijuna eura, a koji je prvenstveno usmjeren na transformaciju lanca opskrbe. Kompanija gradi dva nova logističko-distributivna centra (LDC) koji će se ukupno prostirati na 60 tisuća četvornih metara skladišnog prostora. Uz to, uložit će se u automatizaciju i nova zapošljavanja.

U Stdencu trenutno radi više od 7000 radnika, a tijekom ove turističke sezone planira se zapošljavanje dodatnih tisuću ljudi. Kako je spomenula Tatjana Spajić, direktorica Službe korporativne komunikacije Studenca, u ovom trgovcu ne bježe od strane radne snage. Strani radnici u Studenac dolaze uglavnom s Filipina i iz Nepala, a zapošljavaju se ponajprije u logističkom segmentu.

Tatjana Spajić, direktorica Službe korporativne komunikacije Studenca

Od 1400 trgovina, njih stotinjak nalazi se u malim mjestima gdje je Studenac jedina trgovina. S obzirom da se dio trgovina nalazi i na otocima, trošak prijevoza nije zanemariv, a Spajić je najavila da će se u turističkoj sezoni cijene razlikovati. Kad je već riječ o cijenama, Spajić je spomenula i tri događaja tijekom ove godine koji su bili određeno neugodno iznenađenje. Prvi je siječanjski bojkot potrošača koji navodno Studencu nije priuštio izraženiju štetu po prihode.

Izazovna situacija

Međutim, sasvim je druga stvar s ograničavanjem cijena što je 'vrlo izazovno' za prihode, kazala je Spajić, Koliko točno, nije bila spremna javno otkriti. Nadalje, tu je obveza označavanja cijena koju je Vlada nedavno donijela. Podsjetimo, tom odlukom svi trgovci na određenim kategorijama proizvoda uz redovnu, moraju istaknuti i sidrenu cijenu, odnosno onu koju su primjenjivali 2. svibnja.

Uz društveno odgovorne projekte koje provode, u Studencu očekuju da će i ove godine ostvariti rast, ponajprije na međunarodnom tržištu. Prošle godine prihodi ovog trgovca rasli su 22 posto.