‘;
Iako u Hrvatskoj postoje izvrsni primjeri inovativnih poduzetničkih pothvata, nažalost, i dalje su rijetki i nisu nastali kao rezultat poticajnoga poduzetničkog okružja, nego unatoč zaprekama i problemima koji u njemu postoje
Sveučilišna profesorica, prodekanica za međunarodnu suradnju i voditeljica međunarodnoga interdisciplinarnog međusveučilišnog doktorskog studija Poduzetništvo i inovativnost na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka tvrdi da zbog promatranja inovativnosti samo kao puke novosti i najbolje ideje ostaju nerealizirane. Bavi se također istraživanjem poduzetništva žena te tvrdi da je najveći izazov s kojim se poduzetnice suočavaju u Hrvatskoj kombinacija kulturnog nasljeđa i društvenih normi. Smatra da je ključno povećati vidljivost uspješnih žena u svim sektorima jer primjeri pokazuju da su one jednako sposobne i prisutne u svim procesima u društvu kao i muškarci.
Mislite li da se pojam ‘inovativnost‘ olako shvaća i koje su posljedice toga u pokušaju realizacije inovativnih ideja?
– Inovativnost nije samo generiranje novih ideja, ona uključuje cijeli proces od prepoznavanja problema i kreativnog razmišljanja preko razvoja održivih rješenja pa sve do njihove konkretne upotrebe i komercijalizacije. Posljedica pojednostavnjenog promatranja inovativnosti samo kao puke novosti nerealno je očekivanje brzih rezultata, zbog čega i najbolje ideje ostaju nerealizirane. Upravo me u radu s mladima motivira prilika da im pomognem prepoznati i ostvariti svoj potencijal i potaknuti ih na kreativno, inovativno i poduzetno ponašanje. Nastojim ih ohrabriti na konkretne korake prema ostvarivanju svojih ideja, ali i na preuzimanje odgovornosti za posljedice svojih odluka.
Jesu li hrvatske tvrtke dorasle upravljanju inovacijama ili je riječ o iznimkama?
– Hrvatske tvrtke sve više prepoznaju važnost inovacija, ali još govorimo o iznimkama, posebno kad je riječ o sustavnom upravljanju inovacijskim procesima. Rezultati GEM-ova istraživanja već godinama pokazuju da, iako smo po tehnološkoj opremljenosti na razini Europske unije, u Hrvatskoj nedostaje novih proizvoda i usluga. Nemamo dovoljno znanja za iskorištavanje resursa koje imamo kako bismo bili konkurentni. Nedostaje nam i povezanost između znanstvenoistraživačkih institucija i poslovnog sektora. Transfer znanja jedna je od najlošije ocijenjenih komponenata poduzetničkog okružja u Hrvatskoj, a on izravno pridonosi povećanju kapaciteta za upravljanje inovacijama u gospodarstvu. Iako u Hrvatskoj postoje izvrsni primjeri inovativnih poduzetničkih pothvata, nažalost, još su rijetki i nisu nastali kao rezultat poticajnoga poduzetničkoga okružja, nego unatoč barijerama i problemima koji u njemu postoje.
Što se treba mijenjati da bi se to poboljšalo?
– Ključno je osnažiti poduzetničko okružje učinkovitim i koordiniranim javnim politikama i programima za poduzetništvo, poticati inovativne projekte i sustavnu suradnju između akademske zajednice i gospodarstva. Potrebno je ulagati ne samo u tehnologiju i infrastrukturu nego i u razvoj poduzetničkih kompetencija koje su ključne za stvaranje inovacija i pretvaranje ideja u stvarne aktivnosti. Poduzetnička kompetencija, jedna od temeljnih cjeloživotnih kompetencija, nužna je svim pojedincima bez obzira na njihovu karijeru. Zadatak obrazovnog sustava razvoj je tih kompetencija – od preuzimanja rizika i inovativnog razmišljanja do planiranja i upravljanja projektima.
Nažalost, u Hrvatskoj je poduzetničko obrazovanje još nedovoljno razvijeno i većinom ograničeno na ekonomske fakultete i poslovne škole. Potrebno ga je integrirati i u druge studijske programe kako bi svi imali priliku steći te kompetencije potrebne za snalaženje na tržištu rada i razvoj karijere. Osim obrazovanja, ključan je prijenos znanja između sveučilišta i poslovnog sektora. Sveučilišta posjeduju resurse potrebne za istraživanje i inovacije, a poslovni sektor može ta znanja pretvoriti u uspješne projekte. Međutim, to zahtijeva jačanje povjerenja, međusobnog razumijevanja i suradnje između svih aktera društva.
Što ste kao istraživačica poduzetništva žena uočili kao najveći problem s kojim se susreću poduzetnice u Hrvatskoj?
– Iako su žene u Hrvatskoj, kao i globalno, većina stanovništva, 51,5 posto, samo ih je oko 66 posto bilo aktivno na tržištu rada u odnosu na 78 posto muškaraca. U Hrvatskoj je udio samozaposlenih žena 6,8 posto, a 14,35 posto je samozaposlenih muškaraca. Prema Globalnom indeksu rodne ravnopravnosti, Hrvatska zauzima 61. mjesto od 146 država, s najlošijim rangom u ekonomskoj uključenosti i prilikama, 106. mjestom. Ekonomska uključenost mjeri se sudjelovanjem žena u radnoj snazi, jednakošću plaća, procijenjenim prihodima, sudjelovanjem u menadžmentu i višim pozicijama te na profesionalnim i tehničkim radnim mjestima. Hrvatska je 2024. bila najlošije rangirana prema jednakosti plaća, na 122. mjestu, i udjelu žena u menadžmentu i na višim pozicijama, po čemu je bila na 119. mjestu.
Kad govorimo o poduzetnicama, situacija nije mnogo bolja: u Hrvatskoj je 20-ak posto vlasnica tvrtki i 30 posto obrtnica. Najveći izazov s kojim se poduzetnice suočavaju u Hrvatskoj kombinacija je kulturnog nasljeđa i društvenih normi poput tradicionalne uloge žene u obitelji, ekonomskih zapreka koje se odnose na nedovoljnu umreženost žena zbog izazova balansiranja privatnog i poslovnog života te otežan pristup financiranju, koji je povezan s pitanjima vlasništva, ali i zapreka povezanih s manjkom edukacijskih programa, mentorstva i savjetovanja za poduzetnice, kao i na negativnu percepciju žena o vlastitoj spremnosti za poduzetničku karijeru i preuzimanje rizika. Žene su nedovoljno iskorišten potencijal društva, zato bi smanjenje rodnih razlika moglo znatno pridonijeti i rastu gospodarstva te stvaranju ravnopravnijeg i inkluzivnijeg društva.
Kakve je razlika između perspektive hrvatskih poduzetnica u postizanju uspjeha u odnosu na razvijene države EU, što misli o ženskim kvotama te kada će se promijeniti klasični stereotip o ulozi žene na tržištu rada doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.