
Svjetske burze porasle drugi tjedan zaredom, Fed ne žuri s rezanjem kamata

Američka središnja banka
Ulagače su ohrabrili podaci s američkog tržišta rada i daljnje smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke
Na svjetskim su burzama cijene dionica porasle i prošloga tjedna, drugog zaredom, jer su ulagače ohrabrili solidni podaci s američkog tržišta rada i daljnje smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke.
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones porastao 1,2 posto, na 42.762 boda, dok je S&P 500 ojačao 1,5 posto, na 6.000 bodova, a Nasdaq indeks 2,2 posto, na 19.529 bodova.
Početkom tjedna indeksi su bili pod pritiskom jer su gotovo svi novi podaci ukazivali na usporavanje rasta američkog gospodarstva.
No, u petak su zabrinutosti oko rasta splasnule, nakon što je objavljeno da je u svibnju broj zaposlenih povećan za 139.000, nešto manje nego mjesec dana prije, ali nešto više nego što se očekivalo. Pritom je stopa nezaposlenosti ostala na 4,2 posto.
- Bolji nego što se očekivalo podaci pokazuju da se tržište rada dobro drži, unatoč ponešto usporenom rastu gospodarstva - kaže Anthony Saglimbene, strateg u tvrtki Ameriprise.
No, solidna situacija na tržištu rada pokazuje i da američka središnja banka ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Većina čelnika Feda poručuje ovih dana da bi carine mogle ponovno potaknuti inflaciju i da treba pričekati nove pokazatelje prije odluke o kamatama.
Zbog toga gotovo više nitko ne očekuje smanjenje kamata na sjednici Feda 17. i 18. lipnja.
Podršku tržištu pružio je, pak, telefonski razgovor između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga. Doduše, nema baš detaljnijih vijesti o razgovoru, osim što su jedan drugoga pozvali u službeni posjet.
No, i to je na tržištu ocijenjeno pozitivno jer je nedavni spor oko ključnih minerala prijetio prekinuti krhko trgovinsko primirje između dva najveća svjetska gospodarstva.
Oštar pad cijene Tesle
U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna i dionica Tesle zbog javne svađe između donedavno bliskih suradnika - izvršnog direktora te kompanije Elona Muska i Trumpa.
Musk je, naime, posljednjih dana pojačao kritike Trumpovog zakona o golemim poreznim poticajima, dok Trump tvrdi da je Musk uzrujan jer zakon ukida porezne olakšice za kupnju električnih vozila.
Cijena dionice Tesle potonula je samo u četvrtak oko 14 posto, a od kada su Trump i Musk započeli svoj verbalni rat tržišna vrijednost Tesle pala je za otprilike 150 milijardi dolara.
- Posljedice za dionice Tesle su očite. No, ne vidim značajne posljedice ovoga na ostatak tržišta, osim blagog utjecaja na indekse. Općenito, tržište dionica ima mnogo problema, ali Tesla nije jedan od njih - kaže Mark Spiegel, portfelj menadžer u tvrtki Stanphyl Capital.
ECB dodatno smanjio kamatne stope
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, nakon što je Europska središnja banka dodatno smanjila ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.
Londonski FTSE indeks ojačao je 0,7 posto, na 8.837 bodova, frankfurtski DAX za 1,3 posto, na 24.304 boda, a pariški CAC za 0,7 posto, na 7.804 boda.
Dolar prošloga tjedna blago pao prema košarici valuta
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna blago pala zbog nesigurnosti oko politika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i slabljenja američkog gospodarstva.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,25 posto, na 99,20 bodova.
Pritom je tečaj eura porastao 0,4 posto, na 1,1395 dolara.
No, američka je valuta ojačala u odnosu na japansku, za 0,6 posto, pa je cijena dolara dosegnula 144,85 jena.
Početkom tjedna dolar je bio pod pritiskom zbog niza podataka koji ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva.
No, u petak se ponešto oporavio, nakon što je objavljeno da je u svibnju broj zaposlenih povećan za 139.000, nešto manje nego mjesec dana prije, ali nešto više nego što se očekivalo. Pritom je stopa nezaposlenosti ostala na 4,2 posto.
„Bolji nego što se očekivalo podaci pokazuju da se tržište rada dobro drži, unatoč ponešto usporenom rastu gospodarstva”, kaže Anthony Saglimbene, strateg u tvrtki Ameriprise.
Solidna situacija na tržištu rada pokazuje da američka središnja banka ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.
Kako većina čelnika Feda ovih dana poručuje da bi carine mogle ponovno potaknuti inflaciju i da treba pričekati nove pokazatelje prije odluke o kamatama, gotovo više nitko ne očekuje smanjenje kamata na sjednici Feda polovicom ovoga mjeseca.
Analitičari kažu da će dolar vjerojatno i dalje biti pod pritiskom zbog nesigurnosti u vezi carinske, odnosno trgovinske politike Donalda Trumpa, ali i zbog njegovih nastojanja na uvođenju poreznih olakšica, što bi moglo povećati proračunski deficit.



