U okviru projekta 5G-ADRIA koji bi trebao omogućiti bolju povezanost Slovenije i Hrvatske, provedeno je istraživanje koje su u četvrtak u Otočcu u Sloveniji predstavili Milan Berlič, direktor mobilnih mreža u Telemachu Slovenija, Danijela Bistrički Morović, CTO i članica Uprave u Telemachu Hrvatska, Jaka Gorišek, samostalni stručni suradnik u DARS-u, Tomi Mlinar, profesor na Fakultetu elektrotehnike u Ljubljani i Nenad Šlibar, konzultant u OIV-u.
Riječ je o studiji koja predstavlja osnovu za razvoj budućih mreža i usluga koje bi trebale osigurati bolju protočnost, veću sigurnost na cestama, poboljšanu komunikaciju među automobilima te manje zastoja i nesreća. Projekt se fokusira na strateški koridor i uspostavljanje povezanosti između sjevernojadranskih luka Kopra i Rijeke. Koridor počinje u Kopru, prolazi kroz Ljubljanu do graničnog prijelaza Bregana te se nastavlja u Hrvatskoj do Zagreba i Rijeke. U Sloveniji obuhvaća 207 kilometara autoceste, a u Hrvatskoj 171 kilometara te donosi rezultate i daljnje korake koji bi se mogli replicirati na ostale cestovne pravce u obje države.
- Projekt 5G-ADRIA otvara vrata novom poglavlju u našem razmišljanju, a iako je još uvijek u fazi studije, stvara prilike za prekograničnu suradnju i inovacije te postavlja temelje za napredak u digitalnom dobu. Kada govorimo o 5G koridoru, ne govorimo samo o tehnološkom napretku, već i o širem društvenom i gospodarskom razvoju u našoj regiji. 5G mreža postat će okosnica digitalne infrastrukture koja će povezivati naše zemlje na nov i inovativan način. Ovo nije projekt samo za Sloveniju ili Hrvatsku, već za cijelu regiju. Suradnja dviju država će postaviti temelje buduće prekogranične suradnje na području tehnologije i gospodarstva - rekao je Tomislav Čizmić, predsjednik Uprave Telemacha Slovenija.
U okviru studije analizirala se mogućnost uvođenja povezanog i automatiziranog prometa (CAM) s poboljšanim upravljanjem prometnim informacijama, a poseban naglasak stavljen je na osiguranje sigurnosti, protočnosti i poboljšane komunikacije među vozilima. To zahtijeva gušću pokrivenost 5G mrežom, visok kapacitet prijenosa podataka, nisku latenciju te visoku pouzdanost usluga, zbog čega novo istraživanje postavlja temelj za visokokapacitetne mreže sljedeće generacije koje će omogućiti najnaprednije aplikacije za sigurno i učinkovito funkcioniranje autonomnih vozila. Razmatrani su i različiti aspekti poput e-zdravlja, mobilnosti i e-mobilnosti, transporta, industrije, pametnog društva i pametnih gradova, a važan naglasak stavljen je i na održivi razvoj jer će poboljšana prometna infrastruktura doprinijeti smanjenju emisija CO2 i čišćem okolišu.
- Postizanje ambicioznih ciljeva postavljenih Digitalnim kompasom za digitalnu transformaciju EU do 2030. zahtijeva upravo projekte poput 5G-ADRIA. Tome doprinosi i Telemach kao inicijator pozitivnih promjena i kreator povezanije i digitalno napredne regije. Implementacija digitalne infrastrukture trenutno je spora ponajviše zbog složenog zakonodavnog okvira. S druge strane, studija je pokazala i velike prednosti koje bi donijela provedba 5G koridora, od unaprjeđenja prometne i digitalne infrastrukture do jačanja ekonomske suradnje. Samo kroz inovativne zajedničke projekte, možemo izgraditi digitalnu i održivu budućnost -rekao je Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha Hrvatska.
Tri scenarija
Projekt bi trebao početi u siječnju 2025. godine i podjeljen je na tri scenarija. Prvi je osnovni, onaj u kojemu se 5G mreža koristi za pružanje tzv. infotainmenta, odnosno informacija o gužvama, stanju na cestama i slično. Drugi scenarij vezan je za kritične događaje poput prometnih nesreća gdje bi bolja povezanost i brzina mreže trebala pomoći u sprječavanju takvih ishoda. Treći scenarij udaljen je barem pet godina, kaže profesor Berlič, jer se tada na slovenskim i hrvatskim cestama očekuju prva autonomna vozila, ona koja mogu komunicirati sama sobom i s postojećom infrastrukturom.
- U tom slučaju vrlo je važno da latencija, koja je ključna u tom scenariju, bude u milisekundama jer autonomna vozila moraju komunicirati vrlo brzo u slučaju promjene stanja na prometnicama. To je bio jedan od fokusa naše studije - objasnio je Mlinar.
Dakle, riječ je o projektu koji bi mogao igrati ključnu ulogu u povezanosti u budućnosti zbog čega su potrebna ogromna ulaganja, što su potvrdili svi sugovornici. Ipak, taj novac ne može doći samo od kompanija, a morat će se mijenjati i legislativa kako bi ti ciljevi bili ostvareni.
- Makar govorim iz znanstvene perspektive, financijski dio je vrlo važan za provedbu ovog projekta. Potrebno je puno novca za razvoj takve brzine mreže jer bazne stanice moraju biti usko povezane, odnosno jedna mora biti jako blizu drugoj, a to košta pa je za očekivati da će ovaj posao biti jako skup zbog čega je nužna potpora Europske unije. Potrebno je puno više sredstava nego što financije kompanija omogućavaju. dakle, mora biti sufinancirano od strane EU - dodao je Mlinar.
O brojnim benefitima 5G mreže govorila je Bistrički Morović iz Telemacha Hrvatska koja smatra da je nužno unaprijediti pokrivenost, zbog čega je potrebna puno gušća mreža koja će omogućiti bolju, bržu i efikasniju komunikaciju. Da bi ti ciljevi bili ostvareni, potreban je razvoj infrastrukture.
- Ne idemo u ovaj projekt iz nule, imamo zaista dobru infrastrukturu. Ranije spomenuta tri scenarija tražit će velike pomake i nadogradnje, što uključuje postavljanje vlakana koja spajaju bazne stanice. Tu je potrebno mijenjanje legislative jer je bitno gdje možemo postaviti nove instalacije i koje izazove moramo izbjeći, ali svaki dobar plan počinje s analizom i već smo puno napravili u toj domeni - komentirao je Šlivar iz OIV-a.
Za konačni scenarij, odnosno autonomna vozila za koja očekuju da će prometovati cestama kroz pet do deset godina, potreban je gotovo dvostruki broj baznih stanica od Kopra do Rijeke. Tu se javljaju izazovi poput raznolikosti terena, odnosno neprohodnosti zbog planina i slično, ali oni su rješivi. Berlič iz Telemacha Slovenija također je napomenuo kako znaju da će tehnologija nastaviti napredovati u smjeru autonomne vožnje na slovenskim i hrvatskim cestama u budućnosti, zbog čega su potrebne velike investicije u infrastrukturu kako bi podržale taj razvoj.
- Izuzetno mi je drago što OIV sudjeluje u studiji izvodljivosti za buduću implementaciju 5G mreže duž prometnog koridora između dviju država Europske unije. U izradu iste ugradili smo naše bogato znanje i iskustvo u izgradnji infrastrukture za potrebe mreža nove generacije. Nadamo se da će se na temelju ove studije prepoznati vrijednost konačnog projekta za obje države, kao i unapređenje svakodnevnog života građana - izjavio je predsjednik Uprave OIV-a Mate Botica.