Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Tomasz Miłosz, osnivač startupa Giglike: Raditi prema fleksibilnome modelu nije med i mlijeko

30. Studeni 2023.
Tomasz Miloszfoto Daniel Raczynski

Nakon više od dvadeset godina iskustva rada s ljudima u organizacijama poput konzultantske kuće PwC, poljski poduzetnik Tomasz Miłosz upravo je prije početka pandemije koronavirusne bolesti odlučio pokrenuti startup nazvan GIGLIKE, koji se bavi popularizacijom gig-ekonomije, vrste rada koju karakteriziraju kratkoročni ili honorarni ugovori u odnosu na stalno zaposlenje, i razbijanju stereotipa koji se često vežu uz taj način rada.

S Miloszem smo razgovarali uoči njegova dolaska u Zagreb na ‘GIG konferenciju‘ u organizaciji PR agencije Komunikacijski laboratorij, gdje će kao jedan od ključnih govornika pričati o dobrim i lošim stranama gig-ekonomije te o tome kako je taj specifičan oblik rada i poslovanja reguliran u Poljskoj.

Okreću li se ljudi danas honorarnom radu zbog trenda i popularnosti ili iz nužde, posebno uzmu li se u obzir trenutačne krize, ratovi, inflacija, recesija...? Kako na to gledate i kako to komentirate?

– To je individualna odluka i ovisi o motivacijama i potrebama svake osobe. Isto smo pitanje postavili u istraživanju koje smo u Poljskoj proveli mi iz tvrtke u suradnji s EY-om 2022. godine pod nazivom ‘To GIG or not to GIG? GIG well!‘ Prema gig-radnicima, najveće prednosti takvog načina rada su neovisnost i fleksibilnost vremena i lokacije rada, što je istaknulo njih čak 66 posto. Zarada i odlučnost na drugom su i trećem mjestu, što je istaknulo njih 45 i 41 posto.

U Hrvatskoj se, primjerice, ljudi samozapošljavaju više iz potrebe nego iz želje. Kako je u Poljskoj, a kako drugdje u svijetu?

– Danas gig-radnici donose svjesne odluke da postanu neovisni i od poslodavaca očekuju takve mogućnosti. Danas je neovisnost sve popularnija, dok su prije ljudi bili na neki način prisiljeni na samozapošljavanje. To je sada stvar prošlosti. Na temelju svog istraživanja znamo da se samo 20 posto ljudi odluči postati gig-radnicima zbog sugestija kompanije. Dakle, kompanije ih u većini slučajeva ne ‘guraju‘ u samozapošljavanje, nego te odluke zaposlenici donose samostalno.

Vi ste na temelju rasta gig-ekonomije u Europi pokrenuli startup GIGLIKE. Što je vas potaknulo na taj korak?

– Bila je to odluka koju sam donio u dvije faze. Prvo, nakon dvadeset godina uspješnog rada u korporacijama htio sam da druga polovina moga profesionalnog života bude drukčija. Zato sam napustio PwC i postao poduzetnik. Drugi je korak bio kad sam htio registrirati svoju tvrtku i organizirati alate i koristi koje su u korporaciji bile standard za mene, ali u poduzetničkom životu nisu. Trebalo mi je mnogo vremena i truda da sve to organiziram pa sam zamišljao mjesto gdje bih mogao lako i brzo dobiti sve što trebam na jednome mjestu i prema konkurentnoj cijeni. Zato sam stvorio GIGLIKE – svojevrsni one-stop shop s prednostima i alatima za samozaposlene neovisne profesionalce.

image

Tomasz Milosz

Koliko ljudi danas žele i traže fleksibilnost koju nudi gig-ekonomija?

– Mnogo ljudi! Vrijedi spomenuti da 63 posto neovisnih, gig-radnika ističe da su sretni na svojim pozicijama. To su ljudi koji vjeruju da je fleksibilni rad bolji od zaposlenja na puno radno vrijeme, što je zaključak istraživanja iz 2022. koje sam već spomenuo. Istodobno podaci iz GIGbarometra pokazali su da 75 posto velikih kompanija izabire fleksibilne oblike suradnje jer ljudi s kojima rade to od njih očekuju.

Koje bi bile najveće prednosti gig-ekonomije?

– Fleksibilnost. Ona je ključna za neovisne profesionalce jer je 53 posto njih u našem istraživanju spomenulo upravo fleksibilnost radnih sati i lokacije rada kao razlog zbog kojeg su odlučili krenuti solo u poduzetništvo umjesto da budu zaposleni kod nekog drugog. Fleksibilnost je velika prednost i za kompanije, iz dva razloga: mogućnosti pronalaska talenata i financijske fleksibilnosti, u usporedbi s ugovorom o radu i fleksibilnim troškovima. U nekim državama, poput Poljske, takvi fleksibilni aranžmani znače manje poreze.

S druge strane postoje i negativne strane gig-ekonomije poput izrabljivanja i nesigurnosti. S kojim se još izazovima suočavaju honorarni radnici?

– Voditi posao i raditi prema fleksibilnom modelu nije med i mlijeko. Kao najveće izazove gig-radnici ističu održavanje financijske likvidnosti. Više od 43 posto sudionika istraživanja ‘To GIG or not to GIG? GIGwell!‘ istaknulo je taj razlog. Administraciju i knjigovodstvo kao izazov navodi više od trećine ispitanika, a zatim slijede problemi s pronalaskom klijenata i projekata. Potpuno drugačiji izazov je manjak alata i koristi, koji je istaknulo više od polovice ispitanika.

Koje sve industrije obuhvaća gig-ekonomija, kako ona utječe na cjelokupno gospodarstvo država te koju ulogu u regulaciji takvog načina rada ima država pročitajte u ostatku intervjua, u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.

14. srpanj 2024 15:52