Globalni zračni prijevoz još se oporavlja od pandemije. Rast broja putnika prošle je godine zabilježilo osam od deset najprometnijih zračnih luka. No, još se ne putuje kao prije pandemije. Kroz top 10 zračnih luka lani je, prema podacima Airports Council Internationala, prošlo oko deset posto svih svjetskih putnika. Svi su asli u odnosu na 2021., ali to je još 14,4 posto manje putnika nego u pretpandemijskoj 2019. Jedina među njima koja je ostvarila rast u tom razdoblju je istanbulska. Taj višak od čak 24 posto ima prozaičan razlog –sankcije prema Rusiji. Istanbul je, naime najbliže i glavno veliko zrakoplovno pribježište za putnike iz te države, koja ima desetkovan međunarodni zračni prijevoz.
Na aktualnoj listi dominiraju američke zračne luke, dijelom zbog ukidanja protupandemijskih mjera, ali i zbog izuzetnog jakog unutarnjeg prometa. Uostalom, najprometnije je bilo iznad Atlante, Dallasa, Denvera i Chicaga, a Los Angeles je na šestom mjestu. No, takva je pak premoć ostvarena prvenstveno zbog izostanka najvećih kineskih zračnih luka – prvenstveno pekinške i šangajske - koje su bile žrtve oštrih kineskih kovid mjera i u 2022.
Osim Istanbula, europske destinacije među deset najprometnijih su London (Heathrow na osmom mjestu) i Pariz (Charles de Gaulle na devetom). Od ostatka svijeta tu su još Dubai (5.) i Delhi (10.). Što se pak tiče ostalih europskih zračnih luka, amsterdamski Schiphol je 13. (52,47 milijuna putnika), madridski Barajas 14. (50,63 milijuna), Frankfurt je 18. (48,92 milijuna), Barcelona 25. (41,64 milijuna), druga londonska zračna luka, Gattwick, je 33. (32,8 milijuna putnika), a München je 36. (31,6 milijuna putnika).
Hrvatske začne luke ostvaruju znatno manji promet i daleko su od svih svjetskih ranglista. Kroz svih devet prošle je godine prošlo 9,79 milijuna putnika, što je 14 posto manje nego rekordne 2019. (11,38 milijuna putnika). Redoslijed se u odnosu na 2019. nije mijenjao. Zagreb je najprometniji (3,1 milijun putnika, pad od devet posto), a slijede Split (2,9 milijuna; -11,9%) i Dubrovnik (2,1 milijun; -25,7%). Zadar je ostao na četvrtom mjestu, ali je na krilima Ryanaira jedini bio prometniji nego prije korone i prvi put imao više od milijun putnika (1,1 milijun, rast od 38,3 posto).
S druge stane, najveći gubitnik je Pula, koja je ostala bez svakog drugog putnika. Turisti iz relativno bliskih destinacija u drugim državama za vrijeme korone dolazili su gotovo isključivo automobilima, pa su te navike djelomično i ostale. Ipak, glavni razlog je u tome što je Istra tradicionalna destinacija za turiste iz bivšeg Sovjetskog saveza. Stoga je pulsku začnu luku najviše pogodio izostanak velikog broja turističkih letova iz Rusije i Ukrajine.
Tako možemo reći da su u zračnom prijevozu velika istanbulska i mala pulska zračna luka antipodi posljedica invazije na Ukrajinu i sankcija prema Rusiji.
