Transfer rizika: Prijetnje koje mogu izazvati milijunsku štetu jednostavno je eliminirati

Sjajnu poduzetničku ideju pretočili ste u novootvorenu tvrtku, zaposlili prve suradnike, pronašli prve kupce odnosno klijente, prihod se počeo slijevati na poslovni račun… U tom trenutku većina tek stasalih hrvatskih poduzetnika ne razmišlja da stvari mogu poći u vrlo neželjenom pravcu. I da to može rezultirati milijunskim odštetama. Tvrtke koje se bave proizvodnjom izložene su, primjerice, riziku od odgovornosti za neispravan proizvod. Uslužnim djelatnostima, poput knjigovođa, odvjetnika, liječnika ili zastupnika u osiguranju prijeti rizik odgovornosti za stručnu pogrešku, za što je predviđena i zakonska odgovornost. Ozljede zaposlenika također mogu rezultirati tužbama za odštetu, ako je riječ o odgovornosti poslodavca. Sve je to tek mali dio rizika u poslovanju kojima je potrebno upravljati.

Instrumenti osiguranja

Budući da većina malih i mikropoduzetnika ne razmišlja o tim rizicima, malo ih i polaže računa na njihovo upravljanje. A prvi korak u tom smjeru relativno je jednostavan – sklapanje odgovarajuće police osiguranja.

Međutim, statistika pokazuje da takva osiguranja zauzimaju tek simboličan udjel u ukupnom portfelju. Ako pogledamo podatke Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), vidjet ćemo da u strukturi ukupne premije osiguranja u Hrvatskoj u 2022. najveći postotak zauzima osiguranje od automobilske odgovornosti (koje je obvezno), s udjelom od 25,5 posto. Druga po važnosti skupina je životnih osiguranja, s udjelom od 22,4 posto. Slijede ostala neživotna osiguranja s 19,9 posto, kasko-osiguranje cestovnih vozila čini 12,5 posto ukupne premije, ostala osiguranja imovine 8,4 posto, osiguranje od požara i elementarnih šteta 6,9 posto i osiguranje od nezgode 4,3 posto.

Ipak, pozitivni su pomaci vidljivi, kaže Iva Rogović Lekić, izvršna direktorica Marsha McLennana Hrvatska, brokera u osiguranju.

– Rizici s kojima se danas kompanije susreću u poslovanju sve su kompleksniji, a upravljanje rizicima društvima je važnije nego ikada. Da bi zaštitila svoje poslovanje od nepredviđenih događaja i osigurala održivost, društva postaju svjesnija važnosti osiguranja kao načina transfera rizika. Stoga u posljednjih nekoliko godina vidimo porast interesa za financijske vrste osiguranja poput osiguranja od kibernetičkog rizika te onog od menadžerske odgovornosti, što i jest u skladu sa suvremenim potrebama i trendovima u gospodarstvu – ističe Rogović Lekić.

Prebacivanje i zadržavanje

Kako dodaje, važno je napomenuti da upravljanje rizicima u smislu prijenosa rizika na osiguravajući sektor ima svoja pravila i svoje zakonitosti. Drugim riječima, potrebno je sagledati sve funkcijske dijelove kompanije, alocirati rizike kojima je kompanija najizloženija i kreirati program osiguranja koji će u slučaju štete generirati financijsku naknadu, odnosno isplatu osigurnine i time sačuvati bilancu kompanije.

– Upravo je zato bitno imati savjetnika i partnera u upravljanju rizicima kako bi se odlučilo koji su to rizici koje je potrebno prebaciti na osiguratelje, a koji se mogu zadržati unutar kompanije bez negativna utjecaja na poslovanje društva. Mi u Marshu svaki rizik sagledavamo zasebno, ali u prijedlogu programa osiguranja prikazujemo ih skupno, gdje je to moguće, zbog procjene disperzije i uzimajući u obzir apetite i kapacitete tržišta osiguranja te na kraju i proračun koji je kompanija voljna izdvojiti za ublažavanje rizika – nabraja Rogović Lekić.

Kako objašnjava, Marsh svakom klijentu predlaže kreiranje procjene rizika, osnovnog dokumenta na temelju kojega se s klijentom donosi odluka koji dio rizika poslovanja transferirati na osiguravajuće društvo, a što zadržati u vlastitoj retenciji.

– Marsh za kreiranje procjene rizika ima posebne risk engineering timove i za svaku smo djelatnost spremni izraditi analizu rizika. Ekspertiza u raznim vrstama osiguranja naša je prednost. Usko smo specijalizirani za lokalno možda nepoznate i ‘egzotičnije‘ vrste osiguranja za koja su potrebna specifična znanja, primjerice osiguranje od menadžerskih odgovornosti, kibernetičko osiguranje i osiguranje potraživanja te reosiguranje u svim sektorima. Marsh je poznat po svojim specijalnostima koje se odnose na avijaciju, graditeljstvo, tzv. osiguranje potraživanja, energetiku, obnovljive izvore energije, FINPRO, kibernetiku, pomorstvo, transport i logistiku, PEMA-u (private equity, mergers, acquisitions) te infrastrukturu – ističe čelnica hrvatske podružnice Marsha.

Upozoravajući signali

Ipak, na ovome području najpoznatiji rizik koji poduzetnicima prvi pada na pamet rizik je neplaćanja za isporučenu robu ili usluge. Iako danas ni izbliza ne vlada nelikvidnost kao prije 20-ak godina, prema Fininim podacima, blokiranih tvrtki potkraj veljače ove godine bilo je oko 180 više nego potkraj 2023. godine. Kako je Lider prije pisao, u posljednjem kvartalu prošle godine Hrvatska je imala najveći porast broja stečajeva u Europskoj uniji u odnosu na prethodni kvartal (18,5 posto), a i iz prošlogodišnjih financijskih rezultata tvrtki izlistanih na Zagrebačkoj burzi naziru se nepovoljni trendovi u području naplate potraživanja. Za 65 analiziranih poduzeća sa ZSE-a broj dana vezivanja potraživanja od kupaca povećan je s 47 dana u 2022. na pedeset dana za 2023. Broj dana vezivanja obveza prema dobavljačima povećan je znatno više, s 54 na 62 dana.

– Kad se zna da se utjecaj pogoršanih pokazatelja za velike kompanije kaskadno negativno reflektira kod manjih tvrtki, može se očekivati da su se za segmente manjih poduzeća, pogotovo mikropoduzeća, vrijednosti tih pokazatelja lani znatnije pogoršale nego kod ‘teškaša‘. Što je poduzeće manje, to je i njegova pregovaračka moć slabija, kako na tržištu prodaje tako i na tržištu nabave. Radi održavanja poslovnih odnosa s kupcima i dobavljačima često prihvaćaju za sebe lošije uvjete, a oni su nerijetko upravo produljenje rokova naplate koje nameću kupci (bez promjene cijena i/ili naplate kamata) ili skraćivanje rokova plaćanja dobavljačima (bez postizanja adekvatnih efekata od rabata i bonusa). Također se može očekivati daljnji negativan efekt aktualnih poslovnih modela koje primjenjuju komercijalne banke pri kreditiranju poduzetništva, pogotovo mikropoduzeća, poput visine kamatnih stopa, jamstava, naknada, složenosti administrativnih postupaka, načina evaluacije – objasnio je potkraj ožujka Nikola Nikšić, konzultant i certificirani savjetnik za menadžment iz tvrtke Konter te redoviti Liderov analitičar.

Specijalisti za potraživanja

Da je rizik neplaćanja sve očitiji, pokazuju i poslovni podaci Hrvatskoga kreditnog osiguranja (HKO), osiguravatelja u sklopu Hrvatske banke za obnovu i razvitak, jedinoga na hrvatskom tržištu specijaliziranoga za osiguranje potraživanja.

– Naše je poslovanje usko povezano s kretanjima u gospodarstvu, tako da je prošlu godinu obilježio rekordan broj prijavljenih i isplaćenih šteta. Unatoč tomu prošle smo godine uspješno poslovali, a nastavak tog trenda očekujemo i ove godine. S obzirom na pogoršanje gospodarskih uvjeta, kako u Hrvatskoj tako i na našim najvažnijim izvoznim tržištima, zadovoljni smo i kretanjem premijskog prihoda – ističe Zvonimir Samodol, predsjednik Uprave Hrvatskoga kreditnog osiguranja.

Prema njegovim riječima, osiguranje potraživanja namijenjeno je svim poslovnim subjektima, bez obzira na njihovu veličinu i gospodarsku djelatnost.

– Osim zaštite potraživanja naših osiguranika, polica osiguranja omogućuje dodatne pogodnosti: procjenu rizika i kontinuirani monitoring postojećih i novih kupaca, naše aktivno sudjelovanje u naplati potraživanja, kao i u troškovima povezanima s naplatom. Za osiguranike radimo detaljnu procjenu rizika kupaca što, između ostalog, omogućava segmentaciju portfelja na uredne platiše i na one sa slabijim platežnim mogućnostima i navikama. Na osnovi toga naši osiguranici mogu fokusirati svoju prodaju na pouzdanije kupce – naglašava Samodol.

Zašto brokeri

Za ugovaranje te police osiguranja nisu potrebna nikakva dodatna jamstva ili kolaterali, a odobravanje iznosa osiguranja obavlja se na temelju financijske i nefinancijske analize kupca.

– U današnje vrijeme stalnih promjena i neizvjesnih uvjeta poslovanja nezahvalno je tvrditi da je određeni kupac apsolutno siguran i da ne postoji rizik naplate potraživanja, jer nas iskustvo uči da bilo tko može doći u probleme s likvidnošću – objašnjava prvi čovjek HKO-a.

Iva Rogović Lekić naglašava da je ugovaranje osiguranja preko brokera u Hrvatskoj sve češći slučaj jer se tako odgovornost za adekvatna pokrića prebacuje na brokera, koji za svoju uslugu jamči financijski.

– Činjenica da ugovaranjem osiguranja uz pomoć brokera odgovornost za adekvatno ugovaranje prebacujete na njega, a broker za svoju uslugu financijski jamči, dovoljno govori sama za sebe. Mnogi menadžeri imaju znanja o osiguranju i sami ugovaraju svoje police. Međutim, tako u cijelosti odgovaraju za eventualne posljedice neadekvatno ugovorenih pokrića i eventualnu neisplatu osigurnine, a što onda ima izravan utjecaj na bilancu društva kojim upravljaju – napominje Rogović Lekić.

Ugovaranjem osiguranja kompanije čuvaju svoju bilancu i mogu se usredotočiti na ono što im je bitno, razvoj poslovanja.