Trendovi u turizmu: Regulacijom booking-platformi protiv mutne zone privatnog smještaja

U studenome prošle godine u sklopu zakonodavnog paketa o digitalnim uslugama prihvaćene su dvije nove europske uredbe: Uredba o digitalnim uslugama i Uredba o digitalnom tržištu. Cilj je paketa povećati sigurnost internetskih korisnika, digitalno tržište učiniti transparentnijim te osigurati da velike internetske platforme ne koče razvoj onih manjih.

Pravni okvir EU-a za digitalne usluge nije se mijenjao još od 2000. kad je donesena Direktiva o elektroničkoj trgovini, i to unatoč razvoju digitalne tehnologije, novih poslovnih modela i stalnom stvaranju novih društvenih mreža i platformi. Već je krajnje vrijeme za ažuriranje i uređenje toga pomalo kaotičnog područja.

Nove uredbe koje se počinju primjenjivati od svibnja novosti unose i u turistički sektor, konkretno u poslovanje internetskih rezervacijskih platformi kao što su Airbnb, Booking, Expedia grupa i slične. Tu je osobito važna Uredba o digitalnim uslugama jer se njome također regulira poslovanje takvih platformi koje će od svibnja morati udovoljavati svim novim obvezama koje ona predviđa.

– Te obveze hrvatskim iznajmljivačima neće biti dodatan administrativni teret. Štoviše, imat će koristi od novih pravila jer će velike internetske platforme morati uspostaviti sustav pritužbi u sklopu kojih će se, primjerice, rješavati problem lažnih ocjena smještaja. To je važno jer znamo da ocjene smještaja uvelike utječu na odluku potrošača o tome hoće li rezervirati neki smještaj. S druge strane, unajmljivači će biti sigurni da je riječ o provjerenim kategorijama smještaja jer će svaka internetska platforma morati imati provjerene podatke o iznajmljivačima, što do sada nije bio slučaj – objašnjava hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol​.

Odgovornost platformi

Uredbom su propisana pravila koja se primjenjuju na sve pružatelje posredničkih usluga, a najstroža pravila propisana su za velike internetske platforme.

– Uzmemo li u obzir najpopularniju platformu za rezerviranje smještaja, ona će morati udovoljavati najstrožim obvezama. To znači da će osim obveze uspostave sustava pritužbi morati imati razrađen i interni sustav ublažavanja rizika i sprječavanja manipulacija koje se mogu dogoditi u korištenju njihovih usluga. Za potrošače je važno što će preporučeni oglasi za rezerviranje smještaja morati biti obrazloženi. Dakle, potrošač će morati dobiti informacije o tome zašto mu se nudi baš taj smještaj i na temelju obrade kojih podataka – govori Sokol.

Što se tiče platformi koje neće biti označene kao vrlo velike internetske platforme, Sokol tvrdi da će one i dalje morati udovoljavati osnovnim obvezama kao što je obveza posjedovanja provjerenih podataka o iznajmljivačima. Hrvatski je turistički sektor s razvojem internetskih platformi za rezervaciju smještaja dobio golem vjetar u leđa jer je gotovo svatko tko je to želio mogao ući u biznis iznajmljivanja smještajnih kapaciteta i na taj način generirati profit. Sada se takva praksa mijenja, a regulaciju tržišta pozdravljaju i predstavnici sektora.

– Podupiremo takve uredbe Europske unije jer će povećati transparentnost i odgovornost velikih platformi. Ti jedinstveni kriteriji koji uključuju opsežne obveze pomoći će spriječiti širenje nezakonita sadržaja – poručuju iz turističke agencije Adriagate, dodajući i da je u privatnom smještaju to vidljivo u prijevarama u kojima npr. nepostojeći objekti, usluge i sadržaji iznajmljuju turistima.

Navode također da se mora težiti zaštiti prava putnika te reguliranju pravih i stvarnih iznajmljivača. Nove obveze za internetske platforme trebale bi, navode, unijeti red u privatni smještaj i regulirati ilegalno iznajmljivanje.

– Dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu propisuje se da su strani portali obvezni istaknuti porezni broj, odnosno PDV identifikacijski broj pružatelja usluge koji pruža usluge na području Republike Hrvatske. Zasad se to nije poštovalo, ali platforme će nakon primjene ovih uredaba morati preuzeti odgovornost – objašnjavaju u agenciji.

Stop otimačini ilegalaca

Hrvatska, kao i većina drugih europskih zemalja, do sada nije regulirala rad internetskih platformi u turističkom sektoru, ali jest rad iznajmljivača. Oni u, ako su se oglašavali na stranim platformama, morali imati naveden PDV identifikacijski broj, morali su ga istaknuti i u skladu s tim plaćati PDV na proviziju platformi. Platforme to nisu imale.

Oni koji su nelegalno poslovali u Hrvatskoj, mogli su se oglasiti na globalnim platformama i tako oteti posao kvalitetnim hrvatskim iznajmljivačima koji su se držali svih propisa. Potvrdila je to i direktorica agencij​e Amabile Martina Nimac Kalcina.

– Do sada je obveza bila na nama, a sada će biti na njima – govori Nimac Kalcina, koja se dotaknula i provizije koju su do sada ostvarivale platforme.

Kako je rekla, njihova je provizija uglavnom minimalna, oko 15 posto, ovisno o platformi, jer svaka od njih postavlja svoje uvjete, no katkad zna biti i veća jer većina platformi bolje pozicionira i poveća vidljivost onim hotelskim lancima i iznajmljivačima koji dobrovoljno plate veću proviziju; provizija im katkad bude i 18 ili 20 posto, ako ne i više. Internetske platforme ne plaćaju nikakav porez na svoju proviziju pa su, tvrdi Nimac Kalcina, postale jako veliki igrači i stoga trn u oku Europske komisije, koja do sada nije imala nikakvu kontrolu nad njima.

– Europska komisija željela je cijeli taj sustav izjednačiti tako da svi koji su na online platformama moraju imati PDV broj, a to se može napraviti jedino ako se platforme prisile da ne smiju reklamirati smještajne jedinice koje taj broj nemaju, ako ne žele platiti goleme kazne – objašnjava Nimac Kalcina, naglašavajući da je pozitivna praksa u Hrvatskoj već postojala.

Češljaju se iznajmljivači

Na spomen novih zakonodavnih okvira i europskih propisa mnogima se diže kosa na glavi, no bojazni za privatnike ne bi trebalo biti. Jedini negativan scenarij koji bi se mogao dogoditi jest, navodi Nimac Kalcina, da bi platforme mogle poskupiti svoju uslugu i onda sav teret koji im je nametnula Europska komisija prebaciti na iznajmljivače koji bi zatim mogli dignuti cijene svojih usluga, zbog čega će teret snositi krajnji korisnici. No takve prakse, barem za sada, još nema.

Nešto više o onima koji nisu obuhvaćeni tim uredbama, odnosno onima koji nisu legalni, rekao je direktor i osnivač Direct Bookera Nikola Grubelić.

– Trend je sada takav da se sve više iznajmljivača javlja agencijama jer žele s pomoću njih regulirati svoj status. Kad iznajmljivač radi s hrvatskom agencijom, ona mu služi kao filtar da ne ulazi u sustav PDV-a. Većina iznajmljivača koji su izbjegavali plaćati PDV želi biti regulirana jer su bili na Airbnbu, a s obzirom na to da je Airbnb postrožio svoja pravila, sve više počinju regulirati svoj status i žele ući u neku agenciju kako bi mogli imati neto profit u maksimalnom iznosu. To je trend koji vidimo – tvrdi Grubelić, dodajući i da, osim što platforme češljaju iznajmljivače, to čini i Porezna uprava.

Grubelić navodi da smo i dalje daleko od one točke na kojoj će tržište biti potpuno transparentno, no raduje se njegovu uređenju zato što, kako naglašava, nered nikomu ne odgovara.

– Najbolje je kad je sve transparentno i usklađeno. Za sve trebaju vrijediti jednaka pravila, a nadam se da će u budućnosti sve to doista biti kvalitetno regulirano –​ poručuje Grubelić.

Da nered uistinu nikomu ne treba, potvrdio je i Sokol rekavši da novi zakoni uvode red na do sada nedovoljno regulirano digitalno tržište, pri čemu osobito štiti potrošače.

– Riječ je o horizontalnom zakonu, što znači da se primjenjuje na sve sektore, a ne samo na turistički. Njime se posebno štite maloljetnici jer se zabranjuje reklamiranje koje cilja njih. Te uredbe omogućit će daljnji razvoj internetskih platformi, osobito domaćih, jer se više neće moći dogoditi da velike internetske platforme uvjetuju način poslovanja onih manjih. Zato je zakonodavni paket o digitalnim uslugama prilika za daljnji razvoj domaćih poduzeća – zaključuje Sokol.