Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Tri scenarija za budućnost hrvatske prehrambene industrije

02. Veljača 2023.
foto Shutterstock

Nijedna rasprava o budućnosti hrvatske prehrambene industrije ne može se voditi, a da u nju nije uključena Fortenova, taj konglomerat maloprodaje, veleprodaje, prehrane i poljoprivrede. Međutim, sve dok je glavna tema uprave Fortenove, njezinih suvlasnika, pa čak i političkih aktivnosti, vlasničko preslagivanje u kompaniji, Fortenova će ostati ključna nepoznanica koja snažno utječe na svaki od tri moguća scenarija za budućnost hrvatske prehrambene industrije koje smo otkrili u suradnji s vodećim domaćim analitičarima i poznavateljima problematike industrijske proizvodnje hrane.

Hoće li Fortenova moći ostati vjerna zamisli Ivice Todorića da istodobno bude vodeći regionalni trgovac i najveći regionalni proizvođač hrane? Hoće li, pritisnuta rješavanjem duga ‘teškoga‘ 1,2 milijarde dolara, koji treba isplatiti početkom rujna ove godine, prodati još neku od svojih moćnih prehrambenih tvrtki? Komu? Nekom domaćem ili stranom ulagaču? Prostor za kalkulacije na tu temu golem je, ali kao po nekoj uhodanoj špranci, Fortenovina se imovina u javnosti s vremena na vrijeme lakonski raspodjeljuje po načelu ‘Jamnica će ići Coca-Coli, Belje i Vupik preuzet će Podravka…‘ i tomu slično.

Stanimo malo na loptu. Kako nas uvjerava osoba vrlo bliska Fortenovinu vodstvu, u ovom trenutku još ne postoji nikakav strateški i akcijski plan u kojem će se smjeru stvari razvijati. Previše je vremena i energije u posljednjih godinu dana potrošeno na vlasničke odnose i, recimo to tako, čudnovatu ekipu koja se u njih na čudnovat način željela uključiti te, usporedno s tim, na traženje rješenja za isplatu obveznice početkom rujna. Kad to bude riješeno, tek će tada na red doći i definiranje ključnih strateških ciljeva i koraka. Zasad i dalje stoji zamisao da Fortenova za koju godinu iziđe u IPO i dobije nove financijske ulagače.

Atraktivniji za strane ulagače

Stoga prvi i najizgledniji scenarij za hrvatsku prehrambenu industriju kaže da se u sljedećem srednjoročnom razdoblju unutar nje ništa korjenito neće promijeniti. Nastavit će rasti po skromnim stopama, ali preskromnima da bi se barem vodeće kompanije više ‘odlijepile‘ od užega regionalnog tržišta i postale u pravom smislu međunarodne – i prema proizvodnim lokacijama i prema tržištima na kojima posluju.

– Za prehrambenu industriju i dalje možemo konstatirati da je konzervativna, ona u kojoj se promjene ne događaju velikom brzinom, u kojoj se potražnja mijenja sporo jer je riječ o hrani, gdje je potrošnja slabo elastična – općenita je ocjena konzultantice u Smarteru Zvjezdane Blažić, koja još napominje da će se u idućem srednjoročnom razdoblju ta industrija ipak morati mijenjati brže kako bi održala korak s konkurencijom, koja mnogo ulaže i vrlo se brzo prilagođava novim zahtjevima i novim tehnologijama.

Uključivanje Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor učinilo je domaće kompanije u sektorima proizvodnje hrane i pića (barem teoretski) atraktivnijima za strane ulagače, stoga je drugi mogući scenarij za blisku budućnost da će velike multinacionalne kompanije iz prehrambenog sektora pojačati svoju akvizicijsku aktivnost u Hrvatskoj i s vremenom preuzeti najveće domaće proizvođače, što će rezultirati njihovim bržim iskorakom u 21. stoljeće.

Treći mogući scenarij koji bi mogao donijeti dašak promjena na sceni prehrambene industrije jest nova runda vlasničkog preslagivanja među vodećim domaćim kompanijama. Jedino u tom scenariju Fortenova ne igra odlučujuću ulogu jer nijedan domaći igrač nema financijsku snagu da preuzme neku njezinu kompaniju, a sama Fortenova još dulje, ako u njoj i ne bude nikakvih problema s nastavkom kontinuiranog poslovanja, neće biti preuzimač. Prema tom scenariju, najizgledniji preuzimači mogli bi biti Podravka, MI Braća Pivac i Enna Fruit u sektoru proizvodnje hrane te Badel 1862 u sektoru proizvodnje pića.

Cijeli članak možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera 

 

16. srpanj 2024 18:42