Financijski stručnjaci očekuju da će udio zelenih obveznica do 2026. skočiti na 40 posto ukupnih dužničkih izdanja u Europi. Najaktivniji su europski izdavatelji kompanije iz Francuske, Njemačke, Nizozemske i Švedske. Nađe se pokoji i u Hrvatskoj. Ulagača je mnogo više
Pozornost domaće investicijske javnosti privukla je nedavno vijest da je Jadranski galenski laboratoriji (JGL) predstavio svoju novu obveznicu vrijednu 60 milijuna eura. To što riječka farmaceutska kompanija na tržištu kapitala traži novac za budući razvoj samo po sebi i nije novost – uključujući ovu najnoviju, JGL je do sada plasirao pet tranši obveznica. Ono što je velika novost jest da je to do sada u Hrvatskoj najveće zaduženje na tržištu koje uzima u obzir okolišne, društvene i korporativne kriterije (ESG) neke privatne kompanije. Naime, kompanija je navela dva cilja koja namjerava postići do kraja 2028. godine: ostvaren broj očnih pregleda namijenjenih javnosti s ciljem ranog otkrivanja glaukoma te smanjenje emisije stakleničkih plinova prelaskom na obnovljive izvore energije.
Mjerljivi rezultati
Što se tiče prvog cilja, program ‘Vjerujte svojim očima‘ dizajniran je s ciljem proširenja dostupnosti besplatnih pregleda očne hipertenzije u svim zemljama u kojima JGL posluje, pojašnjava glavni izvršni direktor Mislav Vučić.
– To je važna inicijativa jer glaukom, koji često nema simptoma u ranoj fazi, može dovesti do trajnoga gubitka vida ako se ne otkrije na vrijeme. Upravo zato osmislili smo program koji omogućava ranu dijagnostiku i pravodobnu intervenciju. Naš je cilj do kraja 2028. godine doseći 70.000 besplatnih pregleda – ističe Vučić.
Drugi cilj je smanjenje emisija stakleničkih plinova iz izvora koji su pod kontrolom tvrtke (opseg 1), ali i neizravnih emisija iz kupljene energije kojom se koristi JGL (opseg 2), pojašnjava Mislav Vučić.
– Taj cilj uključuje primjenu najnovijih energetski učinkovitih tehnologija, prelazak na obnovljive izvore energije i optimizaciju svih proizvodnih procesa. Ti koraci nisu samo formalni ciljevi – to su aktivnosti koje provodimo kako bismo osigurali stvarne promjene i pozitivne ishode. Naš cilj je stvoriti održivu vrijednost za sve naše dionike, a takvim projektima pokazujemo kako se naš financijski okvir može uskladiti s društvenim i okolišnim ciljevima. O napretku u ostvarivanju ciljeva JGL će redovito izvještavati u svom godišnjem izvješću o održivosti – naglašava Vučić.
U zagovaranju modela poslovanju prema ESG načelima Europska unija ostala je usamljena. Kad je riječ o glavnim konkurentima, novi mandat Donalda Trumpa u Bijeloj kući ne sugerira da će ‘zeleno‘ i ‘održivo‘ biti riječi pri vrhu politike nove administracije. S druge strane, vlada u Pekingu ima pregršt drugih ekonomskih glavobolja koje ne uspijeva riješiti da bi se još zamarala time zagađuju li i koliko kineske kompanije okoliš ili pozitivno utječu na društvo oko sebe. Unatoč tomu zeleno i održivo financiranje nije na zalasku; štoviše, vrlo je vitalno. Još prije deset godina vrijednost zelenih obveznica zauzimala je tek jedan posto europskog tržišta. Do kraja 2022. taj udio popeo se na 15 posto. Europski financijski stručnjaci očekuju da će udio zelenih obveznica do 2026. skočiti na 40 posto ukupnih dužničkih izdanja u Europi. Osim toga, s plasirane dodatne 272,2 milijarde dolara prvo tromjesečje ove godine bilo je najplodnije u povijesti kada je riječ o obujmu održiva financiranja, navodi se u izvješću organizacije Climate Bonds Initiative. Najaktivniji izdavatelji u Europi su kompanije iz Francuske, Njemačke, Nizozemske i Švedske.
U povojima
Kao što uvijek kaskamo za europskim (svjetskim) trendovima, tako je i ESG financiranje u Hrvatskoj još u povojima. Osim JGL-a sada, prije su ESG obveznice plasirali samo Bosqar Invest (2022. godine) i Zagrebački holding (2023. godine). Podsjetimo, Bosqar Invest u izdanju vrijednom 40 milijuna eura obvezao se smanjiti emisije ugljikova dioksida za 25 posto te povećati zastupljenost žena u upravljačkim timovima na 51 posto. Ne učini li to, ulagačima će se na redovite kamate od 4,25 posto isplatiti dodatnih 0,75 postotnih poena. Zagrebački holding u srpnju prošle godine izdao je obveznice vrijedne 305 milijuna eura, po fiksnim kamatama od 4,9 posto. Definirana su dva cilja održivosti: povećanje udjela odvojeno prikupljenoga komunalnog otpada za 132 tisuće tona te povećanje udjela potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora s 50 na 70 posto.
Općenito, tržište korporativnog duga u nas još je u začecima iako je OECD kao jednu od svojih preporuka naveo upravo potrebu za prelazak s prekomjernog oslanjanja na kratkoročno bankovno financiranje banaka na dugoročnije korporativne obveznice, ističe Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
– Tako bi se osigurala potpora dugoročnim korporativnim ulaganjima i pridonijelo izgradnji otpornije strukture kapitala u korporativnom sektoru, a ta je klasa imovine privlačna klasa za ulagatelje. Uzevši u obzir rastuće ESG zahtjeve – i regulatorne, ali i one ulagatelja – kao i ove posljednje poteze izdavatelja, ipak možemo reći da se kreira jedan novi ‘zeleni‘ smjer. Bitno je naglasiti da su izdavanjem ESG obveznica te kompanije mogle privući investitore koji su iznimno zainteresirani za taj tip ulaganja, kao što su razvojne banke – ocjenjuje Gažić.
Prema njezinu sudu, da bi se povećao interes izdavatelja, potrebno je jasno naglasiti koristi izdanja u vidu manje kamatne stope uza širenje baze ulagatelja.
Ulagačke politike
Potrebu širenja baze ulagatelja prepoznao je i JGL, koji će svoje nove obveznice ponuditi i malim ulagačima, odnosno građanima. Doduše, onima s dubljim džepom.
– Minimalni nominalni iznos koji može upisati pojedini mali ulagatelj je 100 tisuća eura za svaku pojedinačnu ponudu. Minimalni nominalni iznos koji može upisati kvalificirani ulagatelj za svaku pojedinačnu ponudu nije određen. Ne možemo sa sigurnošću reći kakav će biti interes malih ulagača, međutim, povijesno su u izdanjima JGL-ovih obveznica dominirali institucionalni ulagači – navodi Vučić.
Adriana Grzunov, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore, smatra da je potencijal ESG financiranja domaćega gospodarstva velik, ali trenutačno nedovoljno iskorišten.
– Održivi financijski proizvodi koje nude banke u Hrvatskoj uključuju zelene kredite, zelene obveznice i različite vrste financiranja usmjerene na projekte s pozitivnim utjecajem na okoliš i društvo. Iako ti proizvodi omogućuju poduzećima povoljnije uvjete financiranja, smanjenje rizika i dugoročnu konkurentnost, nisu još dovoljno prepoznati. Razlozi za to su zahtjevna dokumentacija i složeni kriteriji održivosti koje poduzeća moraju zadovoljiti. Izraženije financijske koristi poput nižih kamata i naknada dodatno bi potaknule interes poduzeća za održivo financiranje. Osim toga, u okviru usluga na tržištu kapitala banke nude potpunu stručnu podršku izdanju svih vrijednosnih papira, pa tako i kod obveznica povezanih s održivim razvojem – ističe Grzunov.
Drugi je problem što izdavanje takvog duga, tehnički gledano, nije jednostavno. Da bi obveznica bila ESG, izdavatelj se mora obvezati na ispunjavanje određenih ESG ciljeva kako bi mogao uživati blagodati niže kamate, objašnjava Gažić. – U tom smislu, izdanje je nešto složenije za izdavatelje, jer osim definicije cilja, moraju ga moći i pratiti te u konačnosti dokazati ulagateljima. Bitno je reći da uz ostvarenje niže kamatne stope izdavatelji mogu računati i na koristi od povećanog ugleda kompanije u okružju u kojem se ESG ciljevi dodatno cijene – smatra čelnica domaće burze. Vučić naglašava da JGL-ova obveznica operativno jest zahtjevnija od klasičnih financijskih instrumenata. Međutim, omogućava optimizaciju strukture duga i ne zahtijeva dodatno opterećenje imovine, kaže nam.
Dok potencijalni izdavatelji u Hrvatskoj još zaziru od održiva financiranja, to se ne može reći za one koji bi novac trebali dati. Gažić navodi da je kod prijašnjih ESG obveznica Bosqara i Zagrebačkog holdinga interes ulagača bio vrlo velik.
– Holdingove obveznice upisalo je više od dvadeset domaćih institucionalnih ulagatelja. Slična je situacija i s Bosqarovim obveznicama. Bez institucionalnih ulagatelja obvezničko tržište teško bi funkcioniralo, ali vjerujemo da će se s vremenom taj investicijski segment sve više usmjeravati i prema malim ulagateljima. Promjene propisa za investicijske i mirovinske fondove zasigurno će dodatno povećati njihov interes za takva izdanja – smatra Gažić.
U tom kontekstu, Grzunov navodi da će nova regulativa vjerojatno utjecati na intenzivnije izdavanje zelenih obveznica odnosno poticanje kompanija na njihovo izdavanje, što će utjecati i na razvoj hrvatskog tržišta kapitala. Pritom podsjeća da je trenutačno u javnoj raspravi Nacrt prijedloga zakona o provedbi Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću.
– Tom se uredbom želi unaprijediti tržište zelenih obveznica koristeći se znanstveno utemeljenim standardima za procjenu njihove usklađenosti sa zelenim politikama – napominje HGK-ova predstavnica. U svijetu financija ideja o ‘kapitalizmu s ljudskim licem‘, očito, još živi.