Godina koju su na globalnoj razini obilježili inflacija, podizanje kamatnih stopa i rat u Ukrajini ostavila je iza sebe opći potop na gotovo svim svjetskim burzama, što je, naravno, utjecalo i na vrijednosti domaćih dionica. Visoki prinosi i bikovsko tržište (engl. bull market), na kojem investitori gotovo da nisu mogli pogriješiti, čemu smo svjedočili prije samo godinu dana, ne samo da se nije ponovilo, nego je scenarij bio dijametralno suprotan.
U 2022. globalna dionička tržišta bila su u minusu od 15 do ponegdje 20 posto, indeks S&P500 (indeks petsto najjačih američkih kompanija) pao je za oko 19 posto, a poseban potop doživjele su tehnološke dionice. Naime, indeks NASDAQ godinu je završio u minusu većem od 30 posto, pod utjecajem golemih padova najvećih tehnoloških kompanija. Spomenut ćemo samo Amazon, koji je izgubio čak bilijun dolara vrijednosti.
U minusu su bile čak i obveznice, pogotovo one dugotrajnije poput TIPS-a (engl. treasury inflation-protected securities), koje bi trebale biti zaštita od inflacije.
Dobro nije prošlo ni zlato, koje je skočilo tek nakon početka rata, ali kratkotrajno, a počeli su i padovi na nekretninskim tržištima, s iznimkom Hrvatske, gdje se cijene još drže s obzirom na to da se kod nas najčešće investira ‘u ciglu‘. Jedna imovinska klasa koja je, globalno gledano, profitirala bile su burzovne robe.
Svijet je SAD
Ako pitate stručnjake i burzovne analitičare, budući da su toliki padovi vrijednosti dionica neobični jer svijet (pod ‘svijet‘ ovdje se obično uzima za primjer samo tržište SAD-a, gdje je pad najdrastičniji) nije u krizi. Naime, financijski stručnjak i ekonomski analitičar Neven Vidaković analizirao je takve drastične padove burza sve do 30-ih godina prošlog stoljeća i kaže da je gotovo svaki takav pad na tržištu pratila teška recesija.
– Recesija je izostala, a burze su pale, što je prilično neobično – komentirao je Vidaković istaknuvši još jednu specifičnost: za pad dionica ovaj put nisu krive ni loše poslovne odluke pojedinih kompanija, već vanjski čimbenici.
To znači ili da će se američke burze, posljedično i sve ostale, ove godine početi oporavljati za koji mjesec, što je za Vidakovića izglednije, ili će ekonomija zaglibiti u tešku krizu koja će se preliti na cijeli svijet i promijeniti sve postojeće globalne ekonomske postavke. No ostavit ćemo takve katastrofične scenarije za futuriste s društvenih mreža koji siju strah i paniku prognozirajući čak i konkretne datume kad će sve krenuti nizbrdo i sagledat ćemo situaciju racionalno, i to prije svega iz našega, domaćega kuta.
A situacija u 2022. ni kod nas, s obzirom na onu na ostalim tržištima, nije bila sjajna, ali barem je bila za nijansu manje loša, konstatirao je Toni Vitali, autor bloga o osobnim financijama ‘Škrti otočanin‘ i investicijski influencer.
– Indeks CROBEX je nakon rasta potkraj 2022. završio tu godinu u minusu od oko pet posto, uključujući dividende. Relativno malen pad ne treba zamaskirati činjenicu da je u posljednjih pet godina navedeni indeks vratio investitorima manje od 10 posto, i to ne godišnje, nego kumulativno. Nisu ni naši sosedi prošli bolje. Slovenski indeks SBITOP bio je ‘u crvenome‘ od 10 do 15 posto. uključujući dividende tijekom 2022. Ukratko, mali investitor nije se imao kamo ‘sakriti‘ od padova na gotovo svim tržištima, pa ni na našem – rekao je Vitali.
Porez na ekstraprofit
Slično rezoniraju i institucionalni analitičari. Prema riječima analitičara iz InterCapitala Mihaela Antolića, prošla godina na hrvatskome dioničkom tržištu nije bila previše dramatična, nastavio se trend kakvom svjedočimo već dulje: nedostatak likvidnosti i relativno niski prinosi. Osim toga, 2022. godina neobična je jer su vanjski faktori, primijetio je i on, mnogo više utjecali na kretanja cijena dionica nego poslovne politike kompanija. Jedino što je s poslovne strane utjecalo na tržište, dodao je, bila je politička odluka o uvođenju poreza na ekstraprofit.
Cijeli članak pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.