Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
Nova godina, stari izazovi. Geopolitika i globalno preslagivanje, inflacija i recesija, američki dolar, zaoštravanje monetarne politike centralnih banaka, potražnja, energenti… Još uvijek je sve na stolu i još uvijek ne vidimo svijetlo na kraju tunela. Samo su nam se oči privikle na tamu pa se bolje snalazimo.
U takvom okruženju trenutno funkcioniraju i tržišta burzovnih roba, kako financijska, tako i ona fizičkom robom. Ukratko – volatilnost i neizvjesnost. Generalno, ako promatramo na razini godine, jasno je vidljivo da su cijene energenata i poljoprivrednih roba generalno porasle, dok su cijene industrijskih metala pale.
Zlato i američki dolar su blago porasli na razini godine, a Baltic Dry indeks je značajno pao kao posljedica konačne stabilizacije poremećaja u logistici za vrijeme pandemije.
Što smo naučili u 2022. i što nas čeka u 2023.?
Za početak, inflacija nije nešto što se događa samo u zemljama trećeg svijeta, već može pogoditi i najrazvijenije zemlje svijeta. Središnje banke očito će morati još podizati kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju. Pitanje je kada ćemo u ovoj godini vidjeti vrhunac podizanja kamatnih stopa?
MMF smatra da će za veći dio globalnoga gospodarstva 2023. biti teška godina (teža od godine koju smo ostavili iza sebe) jer će glavni pokretači globalnoga rasta – SAD, Europa i Kina – doživjeti usporavanje ekonomske aktivnosti. Očekivanja su da će čak jedna trećina svjetskog gospodarstva biti u recesiji. Čak i u zemljama koje nisu u recesiji stotine milijuna ljudi osjećat će kao da jesu.
Još u listopadu je MMF smanjio izglede za globalni gospodarski rast u 2023. navodeći kao razlog kontinuirano opterećenje zbog rata u Ukrajini te inflacijske pritiske i visoke kamatne stope, koje su stvorile središnje banke poput američkog FED-a s ciljem ublažavanja rasta cijena
Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo, vjerojatno će rasti na razini ili ispod globalnog rasta prvi put u 40 godina jer broj slučajeva koronavirusa raste nakon ukidanja striktne politike nulte stope zaraze. Štoviše, očekivani porast infekcija koronavirusom u nadolazećim mjesecima vjerojatno će dodatno pogoditi njezino gospodarstvo i usporiti regionalni i globalni rast.
Jedino bi SAD mogao izbjeći recesiju. Američko gospodarstvo u prosincu je otvorilo novih 200 tisuća radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti ostala je na 3.7 posto, gotovo najniža od 1960.-ih.
Ukratko, sljedećih 12 mjeseci biti će vrlo izazovno. Minsko polje u kojem se krećemo vrvi od rizika eksplozije na geopolitičkom/vojnom, ekonomskom/financijskom te klimatskom/ekološkom frontu. Postoji barem deset mogućih scenarija krize za ovu godinu. Ne znamo što nas čeka, ali između ostalog zapadni i kineski dug treba restrukturirati, a svaka kriza će ubrzati taj proces. Međutim, ne treba zaboraviti da ujedno svaka kriza predstavlja i priliku.
Nafta u porastu, plin u padu
Gledajući promjenu cijene nafte na razini godine, čovjek se zapita kakva kriza energenata, kakva inflacija? Drugi tjedan u godini započinjemo s rastom cijene nafte, na razini oko 81 $/bbl (što je svega par posto više nego što je bila na početku prošle godine). Trenutna cijena rezultat je povećane nade u rast potražnje Kine te nadanja da će FED ublažiti svoj agresivan pristup zaoštravanja monetarne politike.
Kina je najavila dodatnu financijsku potporu kućanstvima i kompanijama kako bi poduprla rast gospodarstva. U međuvremenu, usporavanje rasta plaća i iznenadna kontrakcija uslužnog sektora u SAD-u ublažili su očekivanja da će FED nastaviti agresivno podizati kamatne stope.
Što će tiče ponude, OPEC-ova proizvodnja sirove nafte porasla je u prosincu, prvenstveno zbog oporavka ponude nigerijske nafte, unatoč dogovoru kartela da smanji proizvodnju kako bi podržao rast cijene.
Što tek reći za plin? Danas je cijena TTF za 10 posto manja nego na početku prošle godine (doduše prava istina je da je 3,5 puta veća nego na početku 2021.). Ovo toplo vrijeme ima vrlo povoljan efekt na cijenu plina i popunjenost zaliha plinom u Europi. Nakon vrlo toplog prosinca, Europi se smiješi najtopliji siječanj unazad nekoliko desetljeća.
Uvoz LNG-a, porast kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, manja potrošnja te nastavak isporuka ruskog plina preko Ukrajine pritisnuli su cijenu plina na trenutne razine. Međutim, bez obzira na sve, još je dosta izazova pred nama. Zima još nije gotova. Europa treba povećati svoje kapacitete za uvoz LNG-a, kako bi dodatno smanjila svoju ovisnost o Rusiji.
Recesija utječe na poljoprivrednu robu
Prema FAO, indeks hrane je u prosincu pao na 132,4 boda (-1,9 posto vs studeni) te je u padu deveti mjesec za redom. Ipak on je i dalje 14,3 posto veći nego u prosincu 2021. te je dosegnuo svoju najvišu razinu još od 1990. Indeks žitarica porastao je za 17,9 posto u 2022. Trenutačno su cijene žitarica i uljarica najviše pod utjecajem straha od recesije i pada potrošnje te optimizma oko povratka Kine na tržište.
Generalno, svjetske zalihe pšenice su i dalje velike, ali se uglavnom nalaze u Rusiji i Australiji, međutim ove dvije zemlje imaju logističkih poteškoća. U Australiji bi proizvodnja mogla premašiti rekord od 40 milijuna tona, ali će zato kvaliteta usjeva biti uglavnom stočna.
Briga oko suše u Argentini imat će najviše utjecaja na soju i kukuruz. Očekivanja za urod soje i kukuruza u Brazilu i dalje rekordna. U četvrtak izlazi izvješće Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA izvješće) o cijenama žitarica. Vidjet ćemo hoće li biti kakvog iznenađenja. Trenutno na CBOT-u cijena kukuruza oko 6,5 $/bu, cijena pšenice oko 7,5 $bu, dok je cijena soje oko 15 $/bu. NA MATIF-u, cijena pšenice se kreće u horizontalnom rasponu od 295 do 315 €/t, dok je kukuruz u rasponu od 285 do 300 €/t.
Industrijski metali u padu
Kao što smo ranije rekli, generalno cijena ključnih industrijskih metala na razini 2022. godine je pala od 10 do 20 posto. Cijene bakra su trenutno oko razine ok 4 $/lbs, što je najviše još od lipnja, uglavnom podržane očekivanjima veće potražnje.
Otvaranje Kine i odmak od prijašnje politike nulte tolerancije trebali bi povećati gospodarsku aktivnost i rast potražnje za industrijskim inputima u periodu pred nama. Kako bi se povećala potražnja, Kina je dodatno ubrizgala 85 milijardi CNY na tržište kako bi se podržala likvidnost.
Kada je o bakru riječ, proizvodnja bakra u najvećem proizvođaču Čileu pala je gotovo 7 posto na godišnjoj razini. I ranije su postojala upozorenja raznih trgovaca i proizvođača da su globalne zalihe bakra pale na rekordno niske razine. Rudarski div Glencore procijenio je manjak opskrbe od 50 milijuna tona u 2023. godini.
Cijena čelika je preko 4.000 CNY/t, što je najviša razina još od kolovoza.
