
Colliers Hrvatska već tradicionalno objavljuje preglede tržišta, a najnoviji pregled tržišta nekretnina za 2024. godinu predstavljen je na RE:D konferenciji. Prema izvještaju i analizama Colliersovih stručnjaka, hrvatsko tržište nekretnina ostaje dinamično, s potražnjom koja često nadmašuje ponudu kada je riječ o kvalitetnim i velikim investicijskim prilikama u gotovo svim sektorima komercijalnih nekretnina. Ukupni volumen investicijskih transakcija u 2024. godini iznosio je oko 250 milijuna eura.
Značajne aktivnosti domaćih i regionalnih investitora
Unatoč padu volumena investicijskih transakcija na hrvatskom tržištu komercijalnih nekretnina u 2024. godini, ipak su zabilježene značajne aktivnosti domaćih i regionalnih investitora, posebno u segmentu manjih i srednjih ulaganja. Veći međunarodni investitori suočavaju se s ograničenim brojem velikih i dovoljno spremnih projekata, posebno onih vrijednih više od 100 milijuna eura ili onih koje uključuju hotelske nekretnine s više od 150 soba. Istaknute transakcije dogodile su se u uredskom sektoru te uključuju prodaju preostalog CPI-ovog portfelja u Zagrebu, uključujući Hoto Business Tower, Zagrebtower i Grand Center, dok su u hotelskom sektoru zabilježene manje transakcije poput prodaje Termi Sveti Martin, Hotela Aristos, Berkeley Hotela i Hotela Miramar.
- Unatoč nižem volumenu transakcija, na tržištu i dalje postoji snažna potražnja za kvalitetnim investicijskim prilikama. Zagreb ostaje središte investicijskih aktivnosti, čineći oko 60% ukupnog volumena transakcija, a najviše transakcija prošle godine odvilo se na tržištu uredskih nekretnina - istaknuo je Ivan Laljak, voditelj odjela investicijskih transakcija, Colliers Hrvatska.
Kada govorimo o sektoru uredskih nekretnina, stopa nepopunjenosti u uredskom sektoru u Zagrebu i dalje je na povijesno niskim razinama te se zato polako povećavaju i cijene zakupnina.
- Tržište uredskih prostora u Hrvatskoj pokazuje iznimnu dinamičnost, s kontinuirano visokom potražnjom za uredima A-klase, no ponuda novih vrhunskih uredskih prostora A klase ne prati tu potražnju. Zato niti ne čudi povijesno niska stopa nepopunjenosti koja iznosi manje od 2 posto. Zbog toga dolazi do rasta cijena zakupnina, koje se sada kreću od 16,5 do 18,5 €/m² mjesečno. Možemo reći da Zagreb ostaje i dalje dominantno tržište, ali interes za kvalitetnim uredima raste i u regionalnim centrima - izjavila je Petra Mann, voditeljica Odjela za procjene i investicijsko savjetovanje u Colliersu Hrvatska.
Svjedoci smo i daljnjem razvoju sektora logističkih i skladišnih nekretnina, a glavne pokretače potražnje čine maloprodajni lanci, distributeri, 3PL te e-trgovine.
- Logistički sektor u Hrvatskoj ostaje jedan od najaktivnijih na tržištu, s kontinuiranim razvojem novih projekata. Trenutno je u izgradnji više od 230.000 m² novih skladišnih kapaciteta, dok je dodatnih 565.000 m² u fazi planiranja. Zagreb i dalje prednjači u razvoju, no sve veći interes i razvoj bilježi se i u industrijskim zonama Kukuljanovo kod Rijeke te Dugopolje kod Splita - dodala je Mann.
Zakupnine u ovom sektoru kvalitetnih logističkih i skladišnih prostora iznose 6,5 – 7 €/m2, dok je stopa nepopunjenosti i dalje niska – 2,5 posto - što je pokazatelj da postoji prostora za daljnjim razvojem. Promjene u potrošačkim navikama mijenjaju koncepte velikih trgovačkih centara, gdje sve veći udio zauzimaju lifestyle ponuda i ugostiteljstvo. S obzirom na to, trgovački centri nastoje svojim posjetiteljima ponuditi iskustvo temeljeno na kvalitetnoj ponudi hrane i zabavnih sadržaja, što je postalo ključan faktor njihovog uspjeha. Manji trgovački centri pronašli su uspješan model, takozvanih kvartovskih centara za koje još i ima prostora za razvoj. Takav model temelji se na praktičnoj kupovini za svakodnevne potrebe posjetitelja.
Turizam u Hrvatskoj 2024.: Rekordna noćenja i novi projekti
U 2024. godini broj dolazaka i noćenja premašio je rekordne razine iz 2019., s 25,5 milijuna noćenja u hotelima, što je porast od 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Sezonalnost ostaje visoka, s 56 posto noćenja u srpnju i kolovozu. Najveći udio tržišta čine Njemačka, Slovenija i Austrija, dok noćenja iz novih tržišta i domaći turisti bilježe porast od gotovo osam posto.
- Hrvatska je u 2024. godini nastavila svoj trend rasta u sektoru turizma i luksuznih nekretnina. Ovaj razvoj potvrđuje da naša destinacija nije samo atraktivna za turiste, već i za investitore koji prepoznaju veliki potencijal. U narednim godinama, očekujemo daljnji rast u luksuznom segmentu, s brojnim projektima koji će dodatno obogatiti turističku ponudu i povećati konkurentnost Hrvatske na globalnoj razini - rekla je Mann.
Uvijek aktualna tema - tržište stambenih nekretnina u Hrvatskoj i dalje je u porastu, a broj izdanih građevinskih dozvola je veći za 8,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uz to, Hrvatska narodna banka poduzela je mjere za ograničavanje stambenih kredita kako bi smanjila rizike prekomjernog zaduživanja kućanstava, što je postalo ključno pitanje za mnoge obitelji.
U sklopu ambicioznog Plana stanovanja 2030., država planira poticati razvoj pristupačnih i održivih stambenih objekata kroz niz financijskih, poreznih i ekoloških mjera. Dobre vijesti za kupce stižu i sa smanjenjem kamatnih stopa na stambene kredite koje su snižene od strane nekoliko banaka, što olakšava pristup vlastitom domu. Brojni novi projekti diljem Hrvatske već su u fazi izgradnje. Među najvećima su Museum Residence u Zagrebu, Franc Project s 127 stambenih jedinica, te luksuzni projekti u Poreču, Splitu, Puli i Umagu.
Tržište komercijalnih nekretnina u Hrvatskoj, iako suočeno s manjim brojem transakcija, i dalje pokazuje snažnu potražnju, posebno za kvalitetnim projektima, što daje nadu za povratak većih investicija u 2025. godini. S obzirom na dinamiku rasta sektora logističkih i uredskih prostora, te rastući interes za maloprodajom, Hrvatska ostaje ključna destinacija za investicije.
- S obzirom na kontinuirani rast potražnje za kvalitetnim nekretninama i investicijskim projektima, vjerujemo da će Hrvatska i dalje privlačiti domaće i strane investitore koji prepoznaju dugoročnu vrijednost našeg tržišta - zaključuje Ivan Laljak.