Tržište nekretnina usporava: proračuni otkrivaju pad kupoprodaja

Nakon što su objavljeni preliminarni podaci Porezne uprave koji pokazuju pad prometa nekretnina od oko 13 posto, u javnosti su se pojavile polemike o tome mogu li se takvi, još neslužbeni podaci uopće uspoređivati. Zato smo usporedili koliko su ove godine gradovi stvarno naplatili poreza na promet nekretnina. A upravo ti podaci iz polugodišnjih izvršenja proračuna najvećih hrvatskih gradova pokazuju da promet nekretnina realno pada.

Prema podacima o izvršenju proračuna grada Zagreba za prvih šest mjeseci prošle godine, u tom je razdoblju naplaćeno 26,3 milijuna eura poreza na promet nekretnina, dok je u prvih šest mjeseci ove taj iznos pao na 22,9 milijuna eura. To je pad od oko 13 posto. Budući da su cijene nekretnina istodobno rasle, realni pad broja kupoprodaja mora biti još veći. Naime, prema podacima DZS-a cijene stambenih objekata u drugom tromjesečju 2025. u odnosu na drugo tromjesečje 2024. (na godišnjoj razini) u Gradu Zagrebu su prosjeku bile više za 12,2 posto. Prema podacima Porezne uprave o prometu nekretnina za 9. Mjeseci ove godine zagrebačko tržište pretrpjelo je pad transakcija od 20 posto. 

Sličan trend bilježe i drugi veliki gradovi. U Splitu su porezi na imovinu u prvih šest mjeseci (uglavnom porez na promet nekretnina) ostvareni u iznosu od 3,8 milijuna eura, što je 0,3 milijuna eura manje nego lani. Ni Rijeka nije iznimka. Grad je u prvom polugodištu 2025. Godine naplatio 3,1 milijuna eura poreza na promet nekretnina, što predstavlja pad od 2,9 posto.

Dakle, proračunski podaci triju najvećih gradova pokazuju isti obrazac: sve manji priljev poreza na promet nekretnina znači sve manje transakcija. A to nije preliminarno, niti privremeno: to su stvarno naplaćene obveze na stvarne kupoprodaje. Upravo zato gradski proračuni daju itekako pouzdanu sliku stanja na tržištu nekretnina. 

Inače, ni uvođenje povrata polovice poreza na promet nekretnina nije moglo negativno utjecati na iznos naplaćenog poreza, jer se porez mora u cijelosti platiti unaprijed, a tek se potom polovica vraća putem APN-a. Štoviše, to je eventualno moglo potaknuti kupce na brže plaćanje poreza.