Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
* Tržišta će snažnije reagirati na svaku pozitivnu informaciju koja će voditi ka prekidu rata
* Ograničavanje ponude u okolnostima inflacije/stagflacije je scenarij koji malo tko na Zapadu želi vidjeti
* Trgovci će ovaj tjedan biti fokusirani na odnos EUR/USD dok se čekaju zaključci sa sastanka FED-a
* Rusija omogućava Kini kupnju nafte bez akreditiva kako bi zaobišli sankcije
* Postoji opravdan strah da je proljetna sjetva u Ukrajini pod velikim upitnikom
Volatilnost na robnim tržištima se nastavlja. Ovog puta tijekom proteklog tjedna uglavnom je to bila negativna korekcija, ponegdje čak u dvoznamenkastom postotku. Vrlo izazovan period za sve risk managere, investitore, proizvođače i špekulante jer u ovoj finacijskoj trgovini robama, s mnogim i čestim izmjenama limit up i limit down, umjetna inteligencija uništava sve one koji joj nisu dorasli. Tržišta su konačno apsorbirala prvotan šok i neizvjesnost nakon izbijanja rata u Ukrajini te su se sada mnogi od njih repozicionirali i prilagodili svoje strategije novim okolnostima.
To ne znači da je utjecaj rata na kretanje cijena roba na tržištima gotov, već samo da je trenutni rizik ugrađen u postojeće cijene, a sudionici na tržištima fokus stavljaju na nove nadolazeće vijesti i faktore. Da bi tržišta snažno rasla kao što su kontinuirano rasla u protekla dva tjedna, potreban je kontinuirani pritok novih bullish informacija. U suprotnom, investitori će iskoristiti svaku priliku za uzeti profit iz svojih pozicija te čekati da opet cijene porastu u uvjetima neizvjesnosti. Generalno, sada možemo očekivati da će tržišta snažnije reagirati na svaku pozitivnu informaciju koja će voditi ka prekidu rata, nego što će biti informacija o nastavku sukoba (osim u slučaju značajnog porasta intenziteta rata i ratnih aktivnosti).
Ono što sada slijedi, a što se već događa (intenzivnije ili manje intenzivno kako za koju robu) je druga faza, a to je prelijevanje ovog efekta na cijene fizičke robe i na lance opskrbe. Pojedine su zemlje već zabranile/ograničile izvoz nekih strateških roba, u Italiji/Španjolskoj maloprodajni lanci ograničavaju kupnju pojedinih proizvoda, mnoge automobilske kompanije privremeno prekidaju proizvodnju ili produljuju vrijeme isporuke gotovih automobila i sl. Ograničavanje ponude u okolnostima inflacije/stagflacije je scenarij koji malo tko na Zapadu želi vidjeti. Kada su resursi ograničeni, onda je jedino cijena alat koji može smanjiti potražnju/potrošnju, a to znači promjena navika potrošača, ali i promjena politika velikih zemalja uvoznica (poput svih zemalja Sjeverne Afrike koje će trebati promisliti o svom programu kupovanja političkog mira jeftinim kruhom).
Zlato će rasti 50 puta?
U prva dva desetljeća ovog stoljeća tržišta su bila dominirana od strane FAANG – Facebook, Apple, Amazon, Netflix i Google. Merill Lynch smatra da akronim još uvijek vrijedi, ali u duhu s trenutnom krizom odnosi se na – gorivo (Fuel), svemir (Aerospace), poljoprivreda (Agriculture), nuklearna energija (Nuclear) i zlato (Gold). U potpunosti se slažem za energiju, hranu i zlato. Neki procjenjuju da bi vrijednost zlata mogla porasti čak i do 50 puta! Možda i moguće ukoliko dođe do kolapsa FIAT valuta. Je li tu pravo pitanje ako ili kada? U svakom slučaju, možda svjedočimo sustavnoj deglobalizaciji svjetske ekonomije u realnom vremenu, kao njezinoj i dedolarizaciji?
Otpor koji pruža ukrajinska vojska produžuje trajanje rata gledano iz ruske perspektive te smanjuje vjerojatnost za brzim ostvarivanjem ciljeva ratom. Koliko dugo trenutne sankcije ruska ekonomija može izdržati? Koliko će trajati sankcije Rusiji? Koja je uloga Kine u svemu ovome, trenutno i u budućnosti? Kakav će utjecaj na globalno gospodarstvo imati zabrana izvoza baznih sirovina iz Rusije? Ukrajina je također zabranila izvoz svojih strateških roba. Kako će zabrana izvoza kukuruza i suncokreta utjecati na globalnu trgovinu i gospodarstvo? Postoji vjerojatnost da Rusija ode u default, prvi nakon 1998.? Zapad je zamrznuo gotovo polovicu robnih rezervi Rusije u zlatu i stranim valutama, ukupno oko 300 milijardi dolara. Ruski ministar financija najavljuje da će Rusija plaćati svoje dugove u rubljama, sve dok im se ne odblokira zamrznuta imovina.
Credit Suisse procjenjuje da će sankcije Rusiji dovesti do stvaranja novog svjetskog poretka te da je ovo do sada neviđena kriza još od doba kada je Nixon povukao američki dolar iz zlatnog standarda 1971. Imamo potpunu globalnu energetsku krizu, a inflacija bijesni diljem svijeta, zajedno s povećanom neizvjesnošću lanca opskrbe, a velike zapadne središnje banke još nisu podigle kamatne stope. Zašto? Inflacija u SAD-u u veljači je 7,9 posto, najviša u zadnjih 40 godina! Yellen procjenjuje da će SAD biti suočen s hiperinflacijom minimalno godinu dana (prošle godine bila je uvjerena da će inflacija pasti u 2022.). Za očekivati je sada retoriku da je Rusija glavni krivac za inflaciju. Možemo očekivati da će trgovci ovaj tjedan biti fokusirani na odnos EUR/USD dok se čekaju zaključci sa sastanka FED-a i odluka o povećanju kamatnih stopa. Odnos je ispod 1,10 što pogoduje jačanju izvoznih aktivnosti, ali i poskupljuje uvoz roba nominiranih u dolarima (energija, umjetna gnojiva…).
Hoće li SAD uvesti sankcije Kini?
Najaktivnije je tržište energenata. Cijena nafte je u padu, nakon što je dosegla razinu od 139 $/bbl, zbog najave da će članice OPEC+ ipak povećati proizvodnju kako bi primirile rast cijena nafte. Rusija je pak upozorila da bi u slučaju potpune zabrane izvoza nafte iz Rusije cijena mogla skočiti na više od 300 $/bbl. Navode kako isporučuju Europi 150 milijuna tona nafte godišnje, što je 30 posto od ukupne europske godišnje potrošnje koja iznosi 500 milijuna tona. Također isporučuju Europi i 80 milijuna tona petrokemijskih proizvoda. To je razlog zašto Europa nije slijedila američki potez o zabrani uvoza nafte. Rusija s druge strane omogućava Kini kupnju nafte bez akreditiva kako bi zaobišli sankcije. Hoće li zbog toga SAD morati uvesti sankcije Kini? Cijena plina također je u padu nakon što je dosegla razinu od 345 €/MWh (ekvivalent više od 600 $/bbl nafte), nakon što se smanjila zabrinutost oko isporuke plina prema Europi. Premda je Europa najavila da planira smanjiti uvoz plina iz Rusije za dvije trećine, ruski plin je i dalje potreban da napuni spremnike i zalihe plina, koje su trenutno vrlo niske, prije iduće zime.
Agri trgovci su ponovno stavili u fokus Južnu Ameriku i situaciju s vremenskim (ne)prilikama koje su ozbiljno pogodile tamošnje proizvodnje. Prema najnovijim procjenama, proizvodnja soje u Brazilu ponovno je smanjena na razinu 120-ak milijuna tona, a u Argentini na oko 40-ak milijuna tona. Procjene za urod kukuruza također su smanjene, što svjetsku trgovinu stavlja u veliku zavisnost o proizvodnji u SAD. Usjevi pšenice u SAD-u kroz zadnjih nekoliko godina pokazali su veliku otpornost, stoga je vjerojatnost za lošim urodom mala, ali isto tako vjerojatnost za rekordnim urodom nije ništa bolja. USDA report nije donio ništa novo. Svjetska proizvodnja pšenice procijenjena je na 778,5 mil tona (+0,27 posto u odnosu na zadnji report), kukuruza na 1,206 milijardi tona (gotovo nepromijenjeno) i soje na 353,8 milijuna tona (-2,76 posto u odnosu na zadnji report).
Proizvodnja pšenice manja za 20 posto
Globalne zalihe pšenice su procijenjene na 281,5 milijuna tona (+1,2 posto u odnosu na zadnji report), kukuruza na 301 milijuna tona (-0,4 posto u odnosu na zadnji report) te soje na 90 milijuna tona (-3,1 posto u odnosu na zadnji report). Ono što je značajno, da se procijenjeni izvoz pšenice smanjio za 3,6 milijuna tona u odnosu na zadnji report; na 205 milijuna tona. Globalan izvoz kukuruza procijenjen je na 192,6 milijuna tona, a soje na 158,6 milijuna tona, kao posljedica smanjene procjene uroda u Južnoj Americi te manjeg izvoza iz Rusije i Ukrajine. Postoji opravdan strah da je proljetna sjetva u Ukrajini pod velikim upitnikom. Proizvodnja pšenice bi mogla biti manja i do 20 posto u odnosu na prvotne planove, dok bi proizvodnja kukuruza i suncokreta mogla biti manja i do 50 posto. Svijet je bio ovisan o izvozu iz Crnog mora, stoga se povratak na izvoz iz EU/Kanade/Australije/SAD-a/Južne Amerike može nadomjestiti, ali samo uz veće cijene.
Cijena nikla je porasla za više od 250 posto u dva dana, iznad 100k $/t što je natjeralo LME da privremeno zaustavi trgovanje niklom u utorak na burzama uslijed efekta short squeeza koji se dogodio. Budući da su kompanije imale problema platiti margin call, LME je poništio svo trgovanje tog utorka te je nakon ponovnog otvaranja trgovine dozvolio trgovanje samo za vrijeme europskog radnog vremena, s 10 posto dnevnim limitom na promjenu cijene. Nakon toga cijena se stabilizirala na trenutnih 48k $/t. Rusija čini 10 posto globalne ponude niklom. Cijene čelika, aluminija i željezne rude također su u padu, ali čini mi se da je to korekcija više tehničke prirode i uzimanja profita, jer su fundamenti takvi da podržavaju rast cijene.