Tvrtke AI vide kao priliku, ali nedostaje znanja o tehnologiji

Čak 70 posto hrvatskih poduzeća vidi umjetnu inteligenciju kao izvor konkurentske prednosti, a gotovo polovica ju već primjenjuje u svakodnevnom poslovanju. Otkrilo je to prvo nacionalno istraživanje o percepciji i primjeni umjetne inteligencije u gospodarstvu, koje je danas predstavljeno u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Istraživanje jasno pokazuje da su oni koji bolje poznaju AI optimističniji i spremniji na promjene. No istodobno otkriva zabrinjavajuće trendove. Naime, većina tvrtki i građana ne zna dovoljno o umjetnoj inteligenciji, kao ni o europskom AI Aktu, a informacije o tome pretežito crpe s online portala i društvenih mreža.

Istraživanje, koje su proveli udruga HUP-ICT, HUP-Koordinacija za umjetnu inteligenciju i agencija Prizma CPI, obuhvatilo je 659 hrvatskih tvrtki.

– Zabrinjavajuće je što u Hrvatskoj ne shvaćamo gdje je tehnologija došla, a to istraživanje vrlo jasno pokazuje. Trebamo se jako ubrzati – upozorio je Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT Udruge, tijekom panel-rasprave koja je održana uz prezentiranje rezultata.

Istaknuo je da je edukacija važna jer 'što više znanja imamo, to više uviđamo prednosti AI-ja'.

Strah iz nerazumijevanja

Kako je pokazalo istraživanje, trenutno najviše nedostaje sposobnosti analitičkog i kritičkog razmišljanja te kreativnosti. Iako i poslodavci i zaposlenici edukaciju smatraju važnom, rijetko se na nju odlučuju. Također, 71 posto poduzeća uopće nije upoznato s europskom AI regulativom (AI Actom).

Kako je objasnio Robert Kopal, član HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju, istraživač i znanstvenik koji je analizirao rezultate istraživanja, tek 30 posto građana pozitivno gleda na AI, što je pokazalo istraživanje o AI-ju među građanima iz 2024. godine, dok je danas predstavljeno istraživanje pokazalo da je među tvrtkama taj postotak nešto veći i iznosi 45 posto.

Roberto Gobo, Tomislav Glavaš, Hrvoje Josip Balen, Ratko Mutavdžić, Nikola Modrušan, Ervin Jagatić, Siniša Đuranović i Robert Kopal

Nikola Modrušan iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kazao je da se ljudi boje kada ne znaju dovoljno i da zato Ministarstvo, u sklopu Nacionalnog plana za AI koji je u izradi, želi naglasak staviti upravo na edukaciju građana, između ostaloga i kroz sustav vaučera za obrazovanje u digitalnim vještinama.

– Poslodavci vide AI kao priliku za rast i razvoj gospodarstva, dok su građani pomalo uznemireni – zaključio je Modrušan.

Tvrtke vide više koristi od građana

Nadalje, 55 posto tvrtki vidi korist od AI-ja i 60 posto osjeća ushićenje. Kako raste implementacija AI-ja u tvrtkama, raste i percepcija korisnosti. S druge strane, samo 30 posto građana vidi korist od AI-ja, dok ih 60 posto osjeća neizvjesnost.

– Ljudi najčešće zamišljaju Terminatora kad čuju za AI – slikovito je objasnio Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju.

On smatra da je takva percepcija očekivana jer ovisi o onome čemu su ljudi izloženi, a sustavne edukacije o tome što AI zaista jest gotovo da i nema.

Zato većina poduzeća vidi AI kao priliku, a ne prijetnju, dok su građani oprezniji. Čak 49 posto njih vjeruje da će mnogi poslovi nestati, dok tek 10 posto smatra da će AI otvoriti nova radna mjesta. Dakle, građani su zabrinuti za svoja radna mjesta, ponajviše oni na operativnim funkcijama.

Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge, upozorio je da većina obrazovnog sustava u javnom sektoru ovisi o nastavnicima, a oni često nisu spremni za promjene poput AI-ja.

– Ako nastavnici ne budu osposobljeni, ovaj će postotak negativne percepcije samo rasti. Utjecaj AI-ja je daleko snažniji od informatizacije – poručio je Balen.

Hrvoje Josip Balen i Ratko Mutavdžić

Jedan od problema je i to što se ni građani ni poduzeća još nisu odlučili je li za njih AI dugoročno dobar ili loš.

– Keynes je rekao: 'Na dugi rok svi smo mrtvi', tako je i s ovime – našalio se Tomislav Glavaš, član Uprave Bosqara.

No, istaknuo je da neizvjesnost proizlazi iz nedostatka znanja te da nismo niti blizu razinama efikasnosti kojima smo se nadali prije dvije godine kada se pojavio ChatGPT.

Menadžment prvi na udaru

No, Ervin Jagatić, direktor za proizvode umjetne inteligencije u Infobipu, ne slaže se s procjenama da će nestati mnogo poslova.

– Otvorit će se mnogo više novih. Kao što nismo mogli zamisliti agencije za SEO 90-ih, tako sada ne možemo predvidjeti sve što će AI donijeti – rekao je Jagatić, podsjetivši da već sada bilježimo rast i zaposlenosti i primjene AI-ja.

Đuranović, pak, smatra da je nužno znati koja će radna mjesta nastati.

– Smanjenje radnih mjesta je najveća briga, a to je znak da nam nedostaje razumijevanje među građanima, ali i u društvu, što je AI i što sve može. Menadžment prvi treba biti zabrinut jer će posljedica primjene AI-ja biti smanjenje razina menadžmenta u tvrtkama – upozorio je Đuranović.

Ipak, promjene neće doći same. Roberto Gobo, direktor za digitalnu strategiju i tehnologiju u Valamaru, tvrdi da uprave tvrtke još nisu spremne investirati u AI jer ne vide konkretne povrate.

– AI je fokusiran na rješavanje konkretnih problema i omogućava skaliranje. Nisam vidio da ima industrijskih rješenja koja će to poslodavcima omogućiti osim ako ih sami ne rade – istaknuo je Gobo, napominjući da su uprave često konzervativne te da bi poduzetnici trebali više 'riskirati' jer su povrati ulaganja u AI još uvijek nepoznati.

Dodao je i da su agilnije tvrtke te koje će brže transformirati radna mjesta. Tradicionalnije će to činiti znatno sporije.

Opasnost nije AI, već ignoriranje AI-ja

Na pitanje Kopala o budućnosti tržišta rada u kontekstu umjetne inteligencije, svi su se sudionici složili da AI nije prijetnja, već prilika, no samo za one koji se znaju prilagoditi i dovoljno brzo djelovati.

Gobo je istaknuo da će radnih mjesta zbog AI-ja biti više, a poslodavci koji ne budu išli u korak s time dugoročno će izgubiti u tržišnoj utakmici. Glavaš se složio, napominjući da nije opasnost umjetna inteligencija, već ignoriranje umjetne inteligencije. 

Balen je istaknuo da je pred nama neizbježna transformacija tržišta rada, a prilike se kriju u novom EU financijskom razdoblju 2028.-2035. Budući da i sve druge države EU-a ulažu u AI, to će morati učiniti i Hrvatska.

Mutavdžić je dodao da ćemo morati stvarati nove vrijednosti, jer trenutačna struktura ekonomije u kojoj prevladavaju uslužne djelatnosti teško prati promjene koje donosi AI.

Modrušan je naglasio da država s novim Nacionalnim planom za AI ne želi preregulirati, nego maknuti svaki oblik ograničenja koji bi negativno utjecao na gospodarstvo.

Jagatić očekuje da će se otvoriti nova radna mjesta i da će mnogi ljudi proći kroz proces prekvalifikacije, dok je Đuranović poručio da Hrvatska mora ulagati u podatkovne centre, AI infrastrukturu, mrežnu povezanost i energetsku tranziciju kako bi nadoknadila zaostatak.