Nakon što ga je prije dvije godine preuzela slovačka Tatravagónka, posrnuli je Gredelj lani povećao prihod za čak četiri puta u odnosu na 2021. godinu. Postoji, doduše, problem manjka kadrova s obzirom na sve više projekata koje kompanija preuzima na sebe, ali zasad se to uspješno rješava
Da je prije nekoliko godina netko rekao da će Tvornica željezničkih vozila (TŽV) Gredelj opet stati na svoje noge, štoviše, imati osiguran posao sljedećih deset godina, vjerojatno bismo ga gledali u čudu. Ali dobar ulagač čuda čini, što se, barem za sada, pokazalo na primjeru slovačke kompanije Tatravagónka. Nakon što ga je prije dvije godine preuzela, posrnuli je Gredelj lani povećao prihod za čak četiri puta u odnosu na 2021. godinu. Postoji doduše problem manjka kadrova s obzirom na sve više projekata koje kompanija preuzima na sebe, ali zasad se to uspješno rješava.
Ulagač Tatravagónka posluje od 1922., a zajedno s ostalim kompanijama kojima je u vlasničkoj strukturi zapošljava više od 12 tisuća ljudi diljem svijeta i na godinu proizvede oko četiri tisuće teretnih vagona, deset tisuća okretnih postolja te se bavi prijevozom robe širom svijeta. Gledajući dobre poslovne rezultate od preuzimanja, možda i sa sjetom pitamo se gdje su Slovaci bili prije. Ali dobro je da su ipak tu.
Životarenje do stečaja
Gredelj, s tradicijom u projektiranju, proizvodnji, rekonstrukciji, modernizaciji i održavanju svih vrsta željezničkih vozila dugom 125 godina, od osamostaljenja Hrvatske je, da tako kažemo, životario, da bi 2012. otišao u stečaj, iz kojeg ga je izvukla Tatravagónka podmirivši obveze prema vjerovnicima.
– Kompanija nema obveza po kreditima i zajmovima, jedino 5,8 milijuna eura kratkoročnih obveza prema dobavljačima, što predstavlja 4,8 posto udjela u pasivi. Iz promjena bilančnih pozicija u 2021. vidljivo je da je u toj poslovnoj godini provedeno veliko operativno i financijsko restrukturiranje – ističe Liderov analitičar Nikola Nikšić, vlasnik Konter savjetovanja.
Obrazlaže to podatkom da je u potpunosti pokriven prebijeni preneseni gubitak (44,4 milijuna eura), u potpunosti su razdužene kratkoročne obveze prema bankama (40,3 milijuna eura) te su obveze prema dobavljačima smanjene na minimum (s 20 milijuna eura na dan 31. siječnja 2020. na 1,4 milijuna eura na zadnji dan 2021.).
Iako u Poslovnoj Hrvatskoj stoji da je lanjski prihod iznosio 175,5 milijuna eura (u 2021. bio je 26,8 milijuna eura), predsjednik Uprave Ivan Petriček upozorava nas da je stvarni prihod bio ipak manji – 114 milijuna eura, a ostatak otpada na izvanredne prihode. No i taj je prihod odličan, a glavni razlog naglog povećanja je novi projekt proizvodnje teretnih vagona, koje je kompanija počela proizvoditi već 2021., nakon preuzimanja.
– Gredelj je potpisao Memorandum o dugoročnoj suradnji s austrijskom tvrtkom Innofreight za isporuku oko tisuću vagona na godinu. Ukupna vrijednost te buduće suradnje je oko dvije milijarde eura za deset godina. Prošle godine isporučili smo 700 teretnih vagona vrijednosti oko 90 milijuna eura, što iznosi gotovo 80 posto ukupnih prihoda – navodi Petriček.
Nakon višegodišnjih gubitaka, vjerojatno je zaposlenima nestvarno djelovala i iskazana lanjska dobit od 4,6 milijuna eura. Dobit je ostvarena unatoč rastu troškova, prije svega struje, koja je lani poskupjela trostruko u odnosu na godinu prije. Gredelj je veliki potrošač struje, kao i plina, koji je pak lani poskupio, priča Petriček, peterostruko, a i cijene materijala za proizvodnju su rasle. Osim tih troškova, Uprava je imala veliki pritisak da poveća plaće kako bi zadržala preostale radnike koji nisu otišli trbuhom za kruhom u inozemstvo ili u druge kompanije u Hrvatskoj. Zato je lani trošak plaća porastao za 25 posto i jedino je rješenje za preživljavanje bilo započeti pregovore s kupcima radi povećanja prodajne cijene.
Gredelj u La Mancheu
I u ovoj je godini nastavljeno uspješno poslovanje s obzirom na to da su ukupni prihodi za prvih deset mjeseci iznosili 116 milijuna eura, pa Petriček očekuje da će do kraja godine porasti na 146 milijuna eura.
Naravno, ponajprije zahvaljujući spomenutom glavnom projektu koji je u ožujku prošle godine Gredelj dogovorio s austrijskom tvrtkom Innofreight o godišnjoj proizvodnji tisuću teretnih vagona te isporuci još šest tisuća kontejnera. U taj je projekt sa svojim uslugama uključena i slovačka grupa Budamar, jedna od najvećih špeditersko-logističkih kompanija u srednjoj Europi.
U travnju ove godine TŽV Gredelj započeo je suradnju i s kompanijom Siemens Mobility na vagonima noćnog vlaka. Obvezao se osigurati dovršetak 35 vagona za noćni vlak najviše razine kvalitete namijenjenih prijevozu putnika u Europi, a na tom je projektu zaposleno 70-ak proizvodnih radnika, logističara, tehnologa i inženjera.
– Isto tako važan je i projekt modernizacije lokomotiva s češkim partnerom CZ LOKO za krajnjega kupca slovačkog državnog teretnog operatera ZSSK Cargo. Nedavno, u studenome, isporučene su dvije od ukupno 18 moderniziranih lokomotiva. U pogonu Tvornice željezničkih vozila Gredelj u Zagrebu moderniziran je glavni okvir, izrađeni su i ugrađeni svi zračni i elektrosustavi te su napravljeni završna montaža i ispitivanja lokomotive. Ukupna je vrijednost tog posla oko 15 milijuna eura, a ugovor uključuje mogućnost modernizacije još 20 lokomotiva – nabraja Petriček.
Kad su pak u pitanju novi poslovi, Gredeljev čelni čovjek najavljuje onaj s kompanijom Eurotunnel sljedeće godine, proizvodnju 27 vagona za prijevoz vozila kroz kanal La Manche.
– Možemo pretpostaviti da smo u potpunosti iskoristili proizvodne kapacitete za 2024. godinu. Postoje i neke druge aktivnosti koje su u procesu pregovora, ali o njima ne bih dok se ne realiziraju – napominje Petriček.
Kad je pak u pitanju kadrovska politika, kako se može čuti, za kompaniju će to svakako biti izazov. Njezin prvi čovjek veli da je 420 zaposlenih različitih profila, od kvalificiranih radnika iz područja metaloprerađivačke industrije do visokokvalificiranih stručnjaka iz područja strojarstva i elektrotehnike. Osim njih, još je i 250 stranih radnika koji su zaposleni putem agencija, tako da ih je ukupno 670. Već je spomenuo da su lani plaće rasle za 25 posto u odnosu na 2021., a prema podacima Poslovne Hrvatske prosjek je bio 1153 eura. U posljednje dvije godine pak ukupni je rast plaća u Gredelju, naglašava Petriček, bio veći od 50 posto. Dakle, podsjeća, visoko iznad stope inflacije! Unatoč tomu u Udruzi radničkih sindikata Hrvatske (URSH) nisu najzadovoljniji položajem zaposlenih u kompaniji. Predsjednik URSH-a Tomislav Rajković kaže da još nije potpisan kolektivni ugovor, ali da se do kraja godine očekuje početak pregovora s Upravom.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.