Tvrtke i tržišta
StoryEditor

U desetak godina ‘istrijebljena‘ trećina malih dioničara

02. Listopad 2023.
foto Shutterstock
Sredinom ovog mjeseca Središnja depozitarna agencija (SKDD) provela je korporativnu akciju prijenosa dionica Kokinih manjinskih dioničara na Vindijin račun. Manjem broju preostalih Kokinih malih dioničara, koji su punih 30 godina ustrajno i tvrdoglavo čuvali svoje vlasničke udjele u toj tvrtki, isplaćena je otpremnina u iznosu od 65,21 euro po dionici, čime je Vindija postala stopostotni vlasnik Koke.
 
Više od trećine od 1780 Kokinih malih dioničara iz vremena pretvorbe i privatizacije, u kojoj su ukupno stekli 38,8 posto udjela u tvrtki, svoje je dionice prodalo Vindiji vrlo brzo nakon što su ih stekli, a u sljedeća dva desetljeća to je učinila i većina ostalih. Posljednjih godina Vindija je Kokine dionice otkupljivala otprilike po cijeni koja je sada najustrajnijim malim dioničarima, koji su prvu dividendu dočekali tek prije dvije godine, isplaćena kao otpremnina. I tako se Koka pridružila podužoj listi hrvatskih tvrtki u kojima su mali dioničari ‘istrijebljeni‘.
 
Zauvijek će ostati nepoznat točan podatak koliko je malih dioničara iznjedrila pretvorba i privatizacija hrvatskih tvrtki. Neke su svojedobne procjene govorile o oko 700 tisuća. Prema podacima koje smo dobili od SKDD-a, evidencija broja fizičkih osoba koje imaju vrijednosne papire pohranjene u SKDD-u počinje s 2011. godinom kada je takvih bilo 465.560, a od tada njihov broj neprekidno opada tempom od deset do petnaest tisuća na godinu. Na kraju prošle godine u SKDD-u evidentirano je 327.398 fizičkih osoba koje posjeduju vrijednosne papire, što znači da im se broj u međuvremenu smanjio tridesetak posto.
 
S padom broja malih dioničara znatno je pala i tržišna vrijednost dionica koje posjeduju. Mali su dioničari najveću vrijednost u svojim rukama imali u 2016. godini, kada je ukupna njihova vrijednost iznosila više od 8,1 milijardu eura. Do kraja prošle godine tržišna vrijednost dionica u vlasništvu fizičkih osoba spustila se na 3,24 milijarde eura, da bi se do kraja kolovoza ove godine tržišna vrijednost njihova portfelja povećala na 3,53 milijarde eura. Rast vrijednosti portfelja u vlasništvu malih dioničara rezultat je rasta dioničkih indeksa na Zagrebačkoj burzi, koji su pak, paradoksalno, rasli upravo na pogon ‘istrebljivanja‘ malih dioničara.
 
Nasuport situaciji u Hrvatskoj, usput rečeno, Njemački institut za dionice početkom je ove godine izvijestio da je lani u Njemačkoj evidentiran rekordan broj dioničara, njih 12,89 milijuna. Prethodni rekord u Njemačkoj zabilježen je 2001. godine, kada je dioničara bilo 12,85 milijuna.

Stjecanje vlastitih dionica

Trend opadanja malih dioničara u Hrvatskoj, naime, u potpunom je suglasju s trendom rasta kompanija koje imaju ili pokreću programe otkupa svojih dionica, a kojima analitičari pripisuju najveće zasluge za recentni rast indeksa na Zagrebačkoj burzi. U ovoj godini, u kojoj među obavijestima burzovnih izdavatelja uočljivo dominiraju one s nazivom ‘informacija o stjecanju vlastitih dionica‘, indeks CROBEX porastao je gotovo 25 posto. Također, uočljivo raste i broj kompanija koje su prošle pretvorbu i privatizaciju čiji su novi većinski vlasnici premašili vlasnički udjel od 95 posto, što im omogućuje da provedu istiskivanje preostalih dioničara, kao što je to nedavno učinila Vindija s Kokom.
 
Predvodnik otkupa vlastitih dionica, a ujedno i predvodnik ‘čišćenja‘ vlasničke strukture od malih dioničara je – HT. Ta je kompanija u samo jednom danu u 2007. godini (IPO!) u svoju vlasničku strukturu dobila novih 245 tisuća malih dioničara, među kojima nitko nije imao više od 63 dionice, koliko je građanima u IPO-u bilo omogućeno kupiti. Uza sve ostale razloge zašto je nekoliko godina kasnije HT pokrenuo svoj prvi program otkupa vlastitih dionica, a kasnije to i nastavio, dovoljno je zamisliti se nad očajem osobe zadužene za odnose s investitorima kada, na primjer, svim dioničarima mora uputiti poziv za održavanje glavne skupštine.
 
HT je od 2021. godine već u svom trećem petogodišnjem ciklusu otkupa dionica, za koji je osigurao 600 milijuna kuna (80 milijuna eura), od čega je oko polovice već potrošeno. Za koliki je broj malih dioničara HT-ova vlasnička struktura time smanjena, nije objavljeno.

Adrisu otkup slabo ide

S većim ili manjim uspjehom program otkupa vlastitih dionica provode i druge kompanije koje kotiraju na burzi, a čija je vlasnička struktura ‘opterećena‘ velikim brojem malih dioničara. Među njima osobito su aktivni Podravka, Span, Valamar Riviera i Adris grupa. Span, kojem je IPO prije dvije godine vlasničku strukturu povećao za oko tisuću dioničara, već je godinu kasnije, lani u prosincu, donio dvogodišnji program otkupa kojim je predviđena kupnja do 175 tisuća dionica. Podravka je svoje dionice počela kupovati prošle godine, kada je za njih izdvojila oko 3,6 milijuna eura, a to je intenzivirala u ovoj godini. Time je poprilično utjecala na udvostručenje cijene svoje dionice u zadnjih godinu dana, a ujedno i na kvarenje planova MI-ju Braća Pivac glede dinamike kojom ta tvrtka ulazi u Podravkinu vlasničku strukturu.
 
Adris grupi otkup vlastitih dionica (s ciljem da se pribave za nagrađivanje radnika i menadžmenta) dosta slabo ide od ruke. Mali dioničari rovinjske kompanije, naime, mogu biti više nego zadovoljni dividendom koju im svake godine ostvaruju njihove dionice, čija vrijednost neprekidno raste, i nisu skloni prodavati ih bez prijeke potrebe. A javna je tajna da mnogi Rovinjani, sadašnji i bivši zaposlenici te kompanije, u dionicama Adris grupe imaju prava mala bogatstva.
 
Slična je situacija i u Zagrebačkoj banci, koja je potkraj veljače ove godine također objavila da do kraja ove godine planira otkupiti do 120 tisuća vlastitih dionica, za koje je izdvojila 1,3 milijuna eura. No od tada pa do ovog tjedna na burzi nije objavljena ni jedna jedina informacija o tomu je li u međuvremenu uspjela otkupiti ijednu dionicu.
 
Cijeli tekst možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

 

 

23. lipanj 2024 17:42