Europski Good Food Institute (GFI) izvijestio je da je prodaja hrane biljnog podrijetla u 13 europskih zemalja iznosila 5,7 milijardi eura u 2022. godini.
Ta brojka predstavlja porast od 22 posto od 2020. godine, a tome su najviše pridonijele veganske zamjene za meso. Osim toga, sirevi bez mliječnih proizvoda i veganski ‘morski‘ proizvodi zabilježili su značajan rast zbog povećane potražnje potrošača.
Usporedno, neke kategorije životinjskih proteina imale su smanjene prodajne brojke. Zemlje uključene u analizu prodaje bile su Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švedska i Velika Britanija. O tome smo razgovarali s hrvatskim stručnjacima.
- Veganska prehrana posljednjih godina očitio postaje sve popularnija, osobito među mladima u razvijenim zemljama, što pokazuju i podaci o kojima govorite. Pojedini stručnjaci smatraju da se velika popularnost veganstva među milenijalcima (rođeni između 1980. i 2000.) može objasniti činjenicom da oni odrastaju u atmosferi straha od budućnosti koju donose klimatske promjene, onečišćenje okoliša i propadanje bioraznolikosti - objasnio je poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović.
‘Nužnost je promijeniti način naše prehrane‘
U detaljnom izvješću, GFI Europe otkriva da su veganski mesni proizvodi zabilježili porast od 21 posto u jediničnoj prodaji od 2020. do 2022. Vegansko mlijeko postiglo je porast od 20 posto.U istom razdoblju prodaja mesa životinjskog podrijetla pala je za osam, odnosno devet posto.
Veganski sir također je doživio veliki rast prodaje. Kako se tržište diverzificiralo ne bi li uključilo više marki i proizvoda veganskih sireva nego ikad prije, sektor je dosegao ukupnu tržišnu vrijednost od 144 milijuna eura. Predstavljajući povećanje prodaje od 102 posto između 2020. i 2022., zasjenio je rast konvencionalnog sira za više od deset puta.
Slično tome, prodaja biljnog jogurta porasla je za 16 posto, dok je konvencionalni jogurt pao za četiri posto. Neke od najznačajnijih brojki došle su iz sektora alternativne morske hrane, čija je jedinična prodaja porasla za 343 posto u dvogodišnjem razdoblju.
Današnji prehrambeni sustavi se suočavaju sa velikom potrošnjom prirodnih resursa. Potrošnja vode u poljoprivredi raste i predviđanja su da će do 2030. biti veća za 30 posto, istovremeno i potrošnja energije raste do 2030 bi bila veća za 45 posto, a ukupna potrošnja hrane obzirom na rastuće stanovništvo bi do 2050. trebala rasti do 60 posto.
Tako veliki rast nije održiv sa postojećim načinima proizvodnje ali i potrošnje. Već sada 27 posto globalnih emisija stakleničkih plinova dolazi iz proizvodnje hrane i poljoprivrede. Gotovo 70 posto zemljišta se koristi za uzgoj životinja, pa se i 70 posto stakleničkih plinova koja dolaze iz proizvodnje hrane vežu uz stočarstvo i proizvodnju mesa. Tako da je nužnost promijeniti način naše prehrane te životinjske proteine zamijeniti biljnim - objasnila je Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.
Eksponencijalno raste broj vegana
Zanimljivo je da tržište veganske morske hrane (prema GFI Europe) ostaje najmanje razvijeno područje hrane biljnog podrijetla. Unatoč golemom rastu, u 2022. godini zabilježeno je samo 43 milijuna eura prodaje. Usporedbe radi, biljno mlijeko je samo prošle godine zaradilo 2,21 milijardu eura.
Kuskunović je napomenuo da velik postotak potrošača koji kupuju biljne alternative nisu vegani, već u svoju prehranu žele uključiti zdravija jela, što je važan razlog stalnih inovacija u proizvodnji gotovih proizvoda biljnog podrijetla. National Geographic je nedavno među 12 najvećih svjetskih prehrambenih trendova u 2022. uvrstio vegansku čokoladu, nova biljna mlijeka s još manjim ugljikovim otiskom te daljnji porast broja veganskih prehrambenih proizvoda i restorana.
Prema studiji koju je proveo Ipsos Retail Performance, između 2004. i 2019. broj vegana i vegetarijanaca samo je u SAD-u porastao 30 puta, s 290.000 na gotovo deset milijuna. Od tih deset milijuna, oko milijun ljudi izjašnjava se kao vegan. U Portugalu se broj vegetarijanaca i vegana od 2007. do 2017. učetverostručio, a sličan porast bilježi se i u Velikoj Britaniji.
- Prema jedinim rezultatima ispitivanja javnoga mnijenja iz daleke 2007. godine, u Hrvatskoj je tada bilo oko 3.7 posto vegetarijanaca. Otad je postotak ljudi na biljnoj prehrani sigurno znatno porastao što potvrđuje širenje ponude gotovih veganskih proizvoda, koji su sve više dostupni u trgovačkim centrima i običnim trgovinama. Iako veganska hrana ima svoj sve već rast sve više se troše i meso i mliječni proizvodi, a podaci pokazuju da industrija mesnih proizvoda također raste.
Prema nekim procjenama očekuje se da će tržišna vrijednost mesne industrije do 2027. porasti s 897,5 milijardi američkih dolara u 2021. na preko 1,3 bilijuna dolara. Taj rast je u velikoj mjeri povezan s povećanjem broja stanovnika koji izlaze iz siromaštva tako da si mogu priuštiti više mesa koje je uglavnom skuplje od biljne hrane. Posebice se to odnosi na primjerice Kinu koja je postala posljednjih godina jako veliki uvoznik mesa iz EU i cijelog svijeta - zaključio je Kuskunović.