Tvrtke i tržišta
StoryEditor

U kojoj mjeri povećani troškovi nagrizaju profitabilnost sastavnica Crobex10 indeksa?

25. Kolovoz 2022.

Piše: Vlatko Kesegić, FIMA-VRIJEDNOSNICE

Usprkos sporadičnim skokovima zaraženih COVID-om, može se reći da se ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj u 2022. godini napokon odvijaju bez utjecaja pandemije koja je u svijetu izbila prije dvije i pol godine.

Ovo potvrđuje podatak HNB-a o vrijednosti domaćeg BDP-a u tekućim cijenama. Nakon što je pretkrizne 2019. godine iznosio 412 milijardi kuna, a na kraju pandemijom obilježene 2020. pao na 378 milijardi, u 2021. godini BDP je nakon realnog skoka od 10,2 posto vratio izgubljeno u pandemiji te je iznosio 430 milijardi kuna.

Rastući ekonomski trend nastavljen je i u 2022. godini. U prvom tromjesečju BDP je bio realno veći za 7 posto na godišnjoj razini, a posljednje analize i istraživanja ekonomista sugeriraju sličan rast u drugom tromjesečju.

Ovakvi pozitivni gospodarski uvjeti odrazili su se i na poslovanje korporativnog sektora u Hrvatskoj i time, važnije za investitore na Zagrebačkoj burzi, sastavnica blue chip indeksa Crobex10. Podaci iz posljednje objavljenih financijskih izvještaja deset najvažnijih kompanija na Burzi za prvih šest mjeseci prikazani su u dvije tablice u nastavku.

Tablica 1: Poslovni rezultati Crobex10 sastavnica u usporedbi s 2021. god.

image
Izvor: Zagrebačka Burza; Fima-vrijednosnice

Tablica 2: Promjena prihoda prodaje i rashoda u odnosu na 2021. god.

image
Izvor: Zagrebačka Burza; Fima-vrijednosnice

Dvoznamenkasti rast prihoda prodaje u prvom polugodištu zabilježilo je 5 od 10 sastavnica. Među njima se posebno ističe oporavak poslovanja turističkog sektora s obzirom na popuštanje mjera što je dovelo to znatnog rasta potražnje za smještajem u hotelima, ljetovalištima i kampovima. Tako su hotelijeri Arena i Valamar ostvarili rast prodaje za 307 posto odnosno 166 posto u odnosu na prvo polugodište 2021. godine, dok je Adris grupa, čiji rezultati djelomično uključuju turistički segment, imala rast od 20 posto.

Također, impresivan poslovni rast je ostvaren i drugim sektorima. Naime, visoke vozarine pogodovale su poslovanju najveće domaće brodarske kompanije, Atlantske plovidbe, koja je realizirala 57 posto veću prodaju. S atraktivnim poslovnim rezultatima u 2022. godini izdvaja se i Končar. Ova grupa je imala skok prodaje od 37 posto, no rast i bez konsolidacije nedavno preuzetog Dalekovoda ukazuje na pozitivan rezultat s obzirom da je bez njega prodaja rasla 20 posto.  

S druge strane, geopolitička situacija izazvana rusko-ukrajinskom krizom i od ranije aktualan nedostatak poluvodiča i zastoj u dobavljačkim lancima negativno su utjecali na pad prihoda kod vodećeg domaćeg proizvođača automobilskih komponenti, AD Plastika. Tako je AD Plastik u ovim nepovoljnim uvjetima zabilježio pad prodaje od čak 30 posto.    

Međutim, ovakav rast prihoda bio je popraćen i rastom rashoda čemu je doprinijela inflacija koja je prisutna u gotovo svim članicama EU, a i šire. Primjerice, u lipnju ove godine u Hrvatskoj je zabilježena inflacija od 12 posto na godišnjoj razini (mjereno indeksom potrošačkih cijena), što je rekord u novijoj povijesti, dok je godišnja stopa indeksa proizvođačkih cijena u istom mjesecu dosegnula 24 posto uslijed izraženog rasta cijena energije.

S tim u svezi važno je promatrati i dinamiku kretanja rashoda u ovim izvještajima. U istim tablicama vidljivo je da je dvoznamenkasti rast poslovnih rashoda tijekom prve polovice godine zabilježilo 8 od 10 sastavnica. Također, negativan pokazatelj je i što su tri sastavnice (Atlantic grupa, Ericsson Nikola Tesla i Podravka) zabilježile veći rast troškova od rasta prodaje, dok je u slučaju AD Plastika, pad troškova je bio manji od pada prihoda prodaje. Analizom rashoda u Tablici 3 vidljivo je da je podjednaki utjecaj bio uslijed rasta materijalnih troškova kao i pritisak povećanih troškova rada.

Tablica 3: Promjena materijalni i troškova osoblja u odnosu na 2021. god.

image
Izvor: Zagrebačka Burza; Fima-vrijednosnice

Promatranim kompanijama materijalni troškovi su prosječno porasli 37 posto dok su troškovi osoblja rasli 45 posto. U slučaju dominantno prehrambenih kompanija, Atlantic grupe i Podravke, primjetan je dvostruko veći rast materijalnih troškova od rasta prodaje što indicira da glavninu povećanih troškova ove kompanije nisu uspjele prebaciti na svoje kupce. U isto je vrijeme Ericsson Nikola Tesla imao naglašeno povećanje troškova osoblja što je osim povećanja plaća bilo povezano i s povećanjem radne snage za 130 zaposlenika u Grupi tijekom prvih šest mjeseci.

Po rastu predmetnih troškova prednjačili su hotelijeri s tim da je u slučaju Valamara prevaga bila na strani troškova rada. Ova kompanija je naglasila u polugodišnjem izvještaju da je pored povećanih troškova, prvenstveno električne energije, do porasta došlo i zbog većih troškova rada te da su plaće za stručna zanimanja povećane prosječno za 14 posto.

Najoptimalniji omjer rasta prihoda prodaje i troškova je bio primjetan kod brodara Atlantske plovidbe čiji su operativni troškovi rasli dvadesetak posto, gotovo trostruko manje nego što su rasli prihodi od prodaje.

Povezano sa svim navedenim, vidljivo u Tablici 1, veću neto dobit među promatranim kompanija zabilježilo je pet sastavnica (Adris grupa, Atlantska plovidba, HT, Končar i Podravka), dok je Arena smanjila svoj gubitak. Pod utjecajem većih troškova, Atlantic grupa i Ericsson Nikola Tesla u polugodištu su ostvarili manju dobit dok je Valamar povećao svoj gubitak. Ovi rezultati preslikane su i na profitne marže koje su prikazane Tablicom 4.

Tablica 4: Neto profitne marže sastavnica Crobex 10

image
Izvor: Zagrebačka Burza; Fima-vrijednosnice

Kada je u pitanju profitabilnost ponovno se izdvaja Atlantska plovidba koja je u polugodištu poslovala s najvećom neto profitnom maržom od 41,6 posto, gotovo dvostruko bolje nego godinu ranije. Dvostruko bolji rezultat postigla je i Adris grupa (porast s 2,4 posto na 5,8 posto), HT (porast s 4,5 posto na 8,9 posto) te Končar (porast s 4,7 na 10,3 posto). S druge strane, Podravkina neto profitna marža je blago smanjena s 9,1 posto na 8,4 posto, Atlantic grupe s 8,1 posto na 5,6 posto, a Ericssona s 10 posto na 6,4 posto.

Utjecaj povijesno visoke inflacije na profitabilnost s kojima se ove godine suočavaju sve kompanije, posebno one u Europi, već sada vidljiv je u rezultatima 2022. godine. Zbog navedenog u informativne svrhe prikladno je usporediti profitabilnost ovih kompanija u posljednjih pet godina, koje su uključivale ključne događaje u bližoj prošlosti, s njihovim svojevrsnim utjecajima na profitabilnost. Primjerice prvu polovicu 2017. obilježila je kriza koncerna Agrokor, 2019. godina je godina prije početka pandemije te nezaboravna 2020. godina u kojoj je započela pandemija.

Tablica 5: Neto profitne marže Crobex 10 sastavnica za prvih šest mjeseci u zadnjih 5 godina

image
Izvor: Zagrebačka Burza; Fima-vrijednosnice

Iz Tablice 5 vidljivo je da Atlantska plovidba i Končar posluju s najvećim profitnim maržama unazad 5 godina. Podravkina neto profitna marža se i dalje održava na najvećim razinama od 2017. godine, dok je u slučaju Ericsson Nikola Tesle ona na razini prosjeka. Kompanije povezane s turističkim djelatnostima, Valamar, Arena i Adris pokazuju znakove napretka u odnosu na zadnje dvije godine, ali i dalje su ispod razina prije pandemije. A usprkos izazovima u 2017., za vrijeme krize Agrokora, i 2020., za vrijeme pandemije, Atlantic grupa i AD Plastik pokazali su najslabiji rezultat upravo ove godine.

S navedenim informacijama iz prošlosti i ne baš pozitivnim očekivanjima za drugu polovicu godine, što sugerira makroekonomska neizvjesnost uslijed rastućih troškova energije, realno je očekivati da se ovi podaci neće poboljšavati. Na navedeno ukazuje i sentiment investitora pa cijene dionica ovih kompanija postepeno klize od početka godine. Indeks Crobex 10 je od početka godine izgubio 5 posto te trenutno bilježi slabiju izvedbu od glavnog indeksa Crobex koji uključuje 22 sastavnice, a koji je pao 3 posto.

IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI:

Sadržaj u ovom članku ne predstavlja investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za kupnju odnosno prodaju ili poziv na kupnju odnosno prodaju financijskog instrumenta ili grupe instrumenata koji se u istom eventualno spominju. Sve izneseno u ovom članku dano je isključivo u informativne svrhe. Prije početka trgovanja bilo kakvim financijskim instrumentom važno je uzeti u obzir rizike povezane s ulaganjem u iste. Trgovanje dionicama, ETF-ovima i ostalim financijskim instrumentima uključuje visoki rizik, pa postoji mogućnost gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prethodni prinosi financijskih instrumenata nisu jamstvo budućih prinosa.

21. lipanj 2024 16:39